Untitled

9 downloads 63904 Views 6MB Size Report
Li~na karta Bibliotekarskog dru{tva Srbije . ..... ima 250 zaposlenih, preko 2.000 posetilaca dnev- no. ... DVD, VTR, LDP, 3D i CD medije, ~itaonicama za.
SADR@AJ UVODNIK

SPEC

Gordana Stoki}, Kulturolo{ka razlika . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Gordana Stoki}, Od ~okolade do javnog nastupa . . . . . . . . 58 Serijal virtuelnog u~ewa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Miroslava Mijatovi}-Vasin, Savremen elektronski informacioni centar . . . . . . . . . . . 63 Zna~aj serijskih publikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

^ITALI[TE Nesiba Palibrk-Suki}, Od Ruskog doma do Sevastopoqa . . 2 Korisna razmena iskustva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Nezadovoqstvo institucija kulture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

BIBLIOTEKE LINK Vesna Iwac, Predstavnici iz celog sveta . . . . . . . . . . . . . . . 4 Mirko Markovi}, Qig u Evropi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Iz tradicionalne u hibridnu biblioteku . . . . . . . . . . . . . . . 12 Bogat izvor informacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Vaska Sotirov-\uki}, Kwi`nice – riznice pisane i digitalne ba{tine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 @eqka Komleni}, Juni na Uni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Elizabeta Georgiev i Sa{a Lukovi}-Vasiqevi}, U carstvu kwige za decu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Milica Matijevi}, Bibliotekar – struka i profesija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Radmila Perovi}, De~ja ma{ta mo`e sva{ta . . . . . . . . . . . . 19 ^etvrti Vidovdanski nau~ni sastanak . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Vesna Zlati~anin, Projekat Biblia – Jadranska biblioteka . 21 Vesna @upan, Izlo`ba u ~ast {panskih boraca . . . . . . . . . 25 Konferencija u Sofiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Sti`u li dolari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Vera Udicki, Odobrena nabavka opreme . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Podr`ano uvo|ewe automatizovanog kataloga . . . . . . . . . . . 67 Liv Seteren, Partnerstvo je neophodno . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Milica Matijevi}, Ne budi glasan nego efikasan . . . . . . 70 Vaska Sotirov-\uki}, Pokrenuta kqu~na pitawa . . . . . . 72 Vaska Sotirov-\uki}, ^uvar kulturnog identiteta . . . . . 73 Preminuo Kemal Bakar{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Marijana Petroni}, Korak po korak – deset godina . . . . . 77 Jasminka Elakovi}, Stru~no usavr{avawe . . . . . . . . . . . . . . 78 Aleksandar Jokanovi}, Adaptacijom do boqih uslova . . . . 80 Vek i po biblioteke u U`icu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Mile Tasi}, Izme|u kwiga i slatki{a . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Ema Dimovska i Jasna Obradovi}, Iskustvo sa plakatima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 Vredan }irilski rukopis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Du{an Stojkovi}, Pesmore~ja u dosluhu sa Mokrawcem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

MRE@A IZLOG Tamara Butigan, Komitet za digitalizaciju nacionalne ba{tine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Nova generacija elektronskih publikacija . . . . . . . . . . . . . 26 Bisis dobio podr{ku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 The Chicago Manual of Stule Online . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 U~ewe stranih jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Greenstone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

ODRAZ Ranko Risojevi}, Savremene tr`nice znawa . . . . . . . . . . . . . 28 Tesla – bibliotekar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Vesna Crnogorac, Sloboda mi{qewa zarobqena politikom . . . . . . . . . . . . . . . 31 Vesna Stepanovi}, Kwi`evne ve~eri – da ili ne . . . . . . . . 33 Milun Vasi}, Ispovest iz harema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Biqana Vitkovi}, Nove usluge za informaciono doba . . 37

DRU[TVO Spona nauke, kulture i privrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Milica Vasi}, Mi smo budu}i lideri . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Goran Trailovi}, Kwi`evne teme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Li~na karta Bibliotekarskog dru{tva Srbije . . . . . . . . . . 45 ^lanarina, kotizacija i kolektivni ugovori . . . . . . . . . . . . 46 Letopis Upravnog odbora BDS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 @ivot posve}en bibliotekarstvu i bibliografiji . . . . . . 47 Bitne su licence . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Nada Zeqi}, Za boqi i stru~niji rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Vesna Crnogorac, Januarski dani bibliotekara . . . . . . . . . 50 Mnogo smo „jaki” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Sne`ana La|inovi}, Internet servis u javnim bibliotekama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Gudrun s qubavqu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Uputstvo o minimumu profesionalnog pona{awa . . . . . . . 53 Otkaz Vesni Crnogorac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Milica Kir}anski, Dobri stru~waci nepo`eqni . . . . . . . 54 Hadija Krije{torac, U profesiju se ne ulazi na predlog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 Jelena Vojinovi}-Kosti}, Biv{a direktorka dobila otkaz . 56 Sne`ana Bojovi}, Paradigma neuva`avawa rezultata . . . . 57

Du{an J. Martinovi}, Istorija ju`noslovenskog {tamparstva . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Vojislav A. Vujoti} – Du`anin, Od Crnojevi}a do \ukanovi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 Aleksandra Vrane{, Biblioteke za sve gra|ane . . . . . . . . . 88 Bojana Vukoti}, Novine u katalo{koj obradi periodike . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 Zdravka Radulovi}, Priru~nik primarnog karaktera . . . 91 Zdravka Radulovi}, Na{e kwige u Kongresnoj biblioteci . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 Biblioteka – ku}a vekova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Vodi~ za korisnike NBS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Srpska bibliografija 1851–1879. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Zdravka Radulovi}, Bibliografije dva kwi`evnika . . . . 94 Milica Crnojevi}, Iz starih biblioteka . . . . . . . . . . . . . . 96 Aleksandra ^vorovi}, Istorija duga sedamdeset godina . . 97 Scandinavian Public Library Quarterly . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Jutarwi bibliotekar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 Godi{wak Biblioteke Matice srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 Bibliote~ki putokaz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 Vesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 Jelena Angelovski, Infoteka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 Biqana Albahari, Visko{kolske biblioteke . . . . . . . . . . 101 Javne biblioteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 M. Paloci, Savremena biblioteka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 Goran Milenkovi}, Bele`nica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 M. Paloci, Novine Beogradskog ~itali{ta . . . . . . . . . . . . 104 Milun Vasi}, Kragujeva~ko ~itali{te . . . . . . . . . . . . . . . . 104 Mons Aureus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 M. Paloci, Slovo ]irilovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Legat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

SERVIS Hronika Gradske biblioteke Pan~evo . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 Majski dani kwige u Pan~evu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

GALERIJA Crno-beli svet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

UVODNIK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Kulturolo{ka razlika Pi{u}i iz Amerike uvodnik za pro{li broj Pan~eva~kog ~itali{ta, nisam ni razmi{qala o tome kako }e biti kada se vratim. Pre nekoliko dana srete me koleginica sa studija, sada novinar u jednom beogradskom ~asopisu, i egzaltirano mi po`ele sre}an povratak. Ka`e, mogle bismo da napi{emo ne{to za wen list ali kratko: „Ne mo`e to... o bibliotekama... na{ narod da ~ita na tri strane”. Zakloni se ona iza naroda, jer {ta o bibliotekama ima da se pi{e... na tri strane. Dugogodi{wa poznanica, koja je `elela da pogleda moje fotografije iz Amerike i kojoj sam ve} potanko opisala svoj projekat za Fulbrajtovu stipendiju, najzad podi`e pogled sa slika i, gledaju}i me podozrivo, upita: „^ekaj, a {ta si ti tamo zapravo radila?” Ko da poveruje da se odnosi biblioteka s javno{}u mogu prou~avati pet meseci? Ro|aka kojoj sam se javila po povratku interesuje se kako je bilo i na moje: „Odli~no” – preuze re~ i nastavi da iznosi svoja teoretska znawa o Americi u narednih pola sata. ^emu primeri iz prakse? A tamo, biblioteke na svakom koraku i sve – pune qudi. Neki ~udni qudi {to u bibliotekama rade ube|ivali me svakim gestom kako se bavim va`nim poslom, neumorno odgovarali na bezbrojna pitawa, ukqu~ivali me u svoje aktivnosti, pozivali na radne ru~kove, otkrivali male tajne svog zanata, zatrpavali me najrazli~itijim podacima i analizama, pomagali, savetovali, najsrda~nije nudili pomo}. Koleginica iz Srbije bila je deo ciqne javnosti, a javnosti se nudi profesionalizam i transparentnost rada. Moje prisustvo, neko re~e, dragoceno je jer mogu te vrednosti da prenesem daqe. Takav stav je najdragocenije {to sam sebi donela iz Amerike. Srda~ne dobrodo{lice spadaju u kulturolo{ke razlike.

1

^ITALI[TE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Me|unarodna saradwa Gradske biblioteke Pan~evo

Od Ruskog doma do Sevastopoqa Gradska biblioteka u Pan~evu je jedna od retkih koja je u okviru programa rada Odeqewa za izradu bibliografija i izdava~ku delatnost organizovala istra`iva~ki rad na osnovu svojih fondova. Kao rezultat toga rada, Biblioteka je objavila nekoliko publikacija, posebno o ruskoj emigraciji. Ova tema, zna~ajna za kulturnu istoriju grada Pan~eva, postala je stalna tema istra`ivawa na odeqewu. Kako tema o ruskoj emigraciji ima i {iri dru{tveni i me|unarodni zna~aj, Biblioteka je uspostavila saradwu sa istra`iva~ima i sli~nim institucijama kod nas i u svetu. Ta saradwa se ogleda u razmeni informacija, odr`avawu okruglih stolova i drugih manifestacija. Posebno je zna~ajna saradwa sa Ruskim domom u Beogradu, gde se u okviru odr`avawa izlo`be „Sto godina ruskog parlamentarizma” Gradska biblioteka pojavila sa svojim materijalom. Organizatori dela izlo`be koji se

2 Arkadij ^ikin u Sevastopoqu potpisuje primerak svoje kwige Sevastopoqska golgota, namewen Gradskoj biblioteci Pan~evo odnosi na grad Pan~evo u periodu izme|u dva rata bile su Nesiba Palibrk-Suki} i Mimica Aleksi}. Na ovoj izlo`bi je predstavqen materijal Dr`avne dume Ruske federacije i Agencije „RIA–Novosti”, kao i onaj koji su pripremili beogradski predstavnici „Skup{tinskih novo-

sti”. Posebno zna~ajan deo izlo`be bio je posve}en `ivotu i radu ~lanova Dr`avne dume u Kraqevini SHS – Jugoslaviji, gde su se oni nalazili u emigraDeo izlo`be koji se odnosi ciji (27 ~lana grad Pan~evo nova Dr`avne dume i sedam ~lanova Dr`avnog saveta, predsednik III i IV Dr`avne dume M. V. Rodzjanko dve godine je `iveo u Pan~evu). U izve{taju, dostavqenom ruskim i srpskim medijima, stoji da su ovaj deo izlo`be pripremili poznati istra`iva~i ruske emigracije u Srbiji: Aleksej B. Arsewev (Novi Sad), Nesiba Palibrk-Suki} (Pan~evo, Gradska biblioteka), prof. Miroslav Jovanovi} (Beograd, Filozofski fakultet), kao i A. A. Gardenin (Beograd), potomak general-majora A. D. Sokol^ernilovskog, ~lana IV Dr`avne dume. Zna~ajnu me|unarodnu kulturnu saradwu Gradska biblioteka je (preko teme o ruskoj emigraciji) ostvarila sa „Sevastopoqskim morskim udru`ewem”, osnovanim u Sevastopoqu 1992, sa ciqem o`ivqavawa zaborevqenih stranica ruske istorije koje se odnose na fenomen emigracije u vreme Oktobarske revolucije, a ti~u se Ruske mornarice. (Ovo me|unarodno udru`ewe okupqa ~lanove iz mnogih zemaqa {irom sveta.) Tu saradwu ~ini razmena materijala i informacija koje se odnose na ruske lekare, ~lanove Bolnice Ruske mornarice iz Sevastopoqa, ~iji je celokupni personal 1920. godine bio evakuisan u Kraqevinu SHS, pa su se neki od wih na{li i u Pan~evu, tako da mnoge podatke zna~ajne za istoriju grada Pan~eva (a ti~u se ruske emigracije u na{em gradu) dobijamo iz Sevastopoqa.

Nesiba Palibrk-Suki} Gradska biblioteka Pan~evo

^ITALI[TE

Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

„Primer najboqe prakse” u Op{tini Pan~evo

Korisna razmena iskustva Op{tina Pan~evo je u~estovala u final- ra najboqe prakse je potvrda kvaliteta rada i aknom krugu kandidata za nagrade u okviru projek- cija koje vode ka vi{im standardima u pru`awu ta „Nagrada za primer najboqe prakse iz lokal- usluga gra|anima. ne samouprave u Srbiji”, koji je realizovala Stalna konferencija gradova i op{tina, uz podr{ku holandskog Ministarstva inostranih poslova i holandskog Saveza lokalnih vlasti. Op{tina Pan~evo je svojim Konkursom za vrednovawe projekata u oblasti kulture i umetnosti obezbedila u~e{}e u finalu u oblasti kulture, koji sprovodi od 2004. godine, a prezentovan je na konferenciji 29. septembra 2006. u beogradskom „Sava centru”. Impresivni su podaci o rezultatima odbranih: za tri godine Sne`ana Barali}-Bo{wak za govornicom „Sava centra” ukupno 124 vaninstitucionalna projekta, iz izve{taja za 2005. godinu ukqu~eOd pristiglih 76 predloga, Op{tina Panno je vi{e od 1.100 autora i u~esnika u projekti- ~evo je sa svojim primerom dobre prakse bila jema, kao i razli~ite ciqne grupe, wih preko dini finalista u okviru kategorije „Kultura i 15.000, koji su bili ukqu~eni kroz direktnu ko- sport”, uz jo{ devet finalista iz razli~itih munikaciju, izlo`be, sajt prezentacije, radioni- oblasti. Po zavr{etku konkursa bi}e objavqena ce, kao i na ostalim de{avawima koja prate pre- publikacija na srpskom i engleskom jeziku o najzentaciju svakog umetni~kog projekta. boqim primerima. „Primer najboqe prakse” ima za ciq razmeU okviru me|unarodne konferencije bili nu i promociju pozitivnih iskustava iz gradova su predstavqeni primeri holandskih, poqskih i Srbije i lokalnoj vlasti pru`a priliku da svoja bugarskih iskustava iz prakse lokalne samouiskustva podeli sa drugima. Objavqivawe prime- prave.

Nezadovoqstvo institucija kulture 3 Menaxeri nekoliko pan~eva~kih institucija kulture (me|u kojima je i Gradska biblioteka) oformili su radnu grupu, ~iji je ciq stvarawe povoqnijih uslova za wihovo delovawe i ustanovqavawe jasnih kriterijuma za raspodelu op{tinskog buxeta namewenog kulturi. Veoma je bitno i dono{ewe dugo ro~ne strategije za ovu oblast koja ne bi bila podlo`na uticaju politike i promena lokalne vlasti. Vi{e o ovoj inicijativi u narednom broju Pan~eva~kog ~itali{ta.

I nedavni sastanak op{tinara sa direktorima ustanova kulture pokazao je da su ove institucije nezadovoqne odnosom osniva~a prema wima, kao i iznosom planiranih sredstava za narednu godinu. Kada je o ^itali{tu re~, nezvani~no saznajemo da }e dotacija biti na pro{logodi{wem nivou, a da sredstva koja je Upravni odbor biblioteke tra`io za obele`avawe jubileja ~asopisa (petogodi{wicu izla`ewa i deseti broj) nisu odobrena. Dakle, ni{ta od digitalizacije i ^itali{ta na CD-u.

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Ifla kongres u Seulu

Predstavnici iz celog sveta

4

Sedamdeset drugi Svetski bibliote~ki i informacioni kongres Me|unarodne federacije bibliote~kih asocijacija i institucija (IFLA) odr`an je od 20. do 24. avgusta 2006. u Seulu, u Ju`noj Koreji. Sve~ano otvarawe Kongresa odr`ano je u nedequ, 20. avgusta, u Atlantik sali Kongresnog centra COEX. Vi{e od 4.000 u~esnika iz celog sveta pozdravili su predsednik Ifle Aleks Brn, predsednik Nacionalnog organizacionog komiteta Ifle 2006. Ki-Nam [in, gradona~elnik Seula Si-Hun Oj, prva dama Republike Koreje JangSuk Kvon. Uvodno izlagawe na temu „Biblioteke: jedinstveni pokreta~i razvoja u doba znawa i informacija” odr`ao je De-Jung Kim, biv{i predsednik Republike Koreje i laureat Nobelove nagrade za 2000. godinu za mir, koju je dobio za dugogodi{wu posve}enost razvoju demokratije i qudskih prava u Ju`noj Koreji i Aziji, posebno za doprinos odr`avawu prvog zajedni~kog Samita Ju`ne i Severne Koreje 2000. godine. Sve~ano otvarawe je pratio prigodan program, multimedijalni performans sa tradicionalnim korejskim muzi~kim i plesnim ta~kama i kratkim filmovima o istoriji Koreje i na temu „Bibliotekari”. Na Kongresu Ifle u~estvovalo je vi{e od 4.000 predstavnika iz celog sveta, ovog puta najvi{e iz azijskih zemaqa, ali i veliki broj predstavnika iz Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, Kanade, Australije, Rusije, Velike Britanije, Nema~ke, Francuske itd. Iz Srbije su bila samo dva predstavnika: upravnik Narodne biblioteke Srbije Sreten Ugri~i} i zamenica upravnika Vesna Iwac. Na listi prijavqenih u~esnika iz Srbije nai{li smo i na ime kolege Marjana Marinkovi}a iz Biblioteke grada Beograda. On je bio prijavqen kao jedan od izlaga~a postera na temu A Streetcar Named Book. Me|utim, kada smo me|u izlaga~ima postera potra`ili kolegu, pano je bio prazan. Na`alost, o~igledno nije bilo novca da kolega do|e na Kongres i da predstavi poster. Iz Hrvatske je bilo ~ak 12 predstavnika, i to ne samo iz Zagreba, ve} i iz gradova u unutra{wosti: iz Splita, Rijeke, Zadra... Slovenija je

imala osam predstavnika, a iz Bosne i Hercegovine je bio prisutan samo Ismet Ov~ina, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke BiH. O~igledno je da dr`avne i lokalne vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji imaju daleko vi{e razumevawa za zna~aj ovog svetskog kongresa, jer se ve} vi{e godina de{ava da te zemqe imaju daleko vi{e predstavnika nego Srbija. Makedonija i Crna Gora nisu imale svoje predstavnike na Kongresu.

Teme Kongresa Glavna tema Kongresa bila je „Biblioteke: dinami~ni pokreta~i razvoja dru{tva znawa i informacija”. U ovom kratkom osvrtu na Kongres nemogu}e bi bilo navesti sve teme o kojima se raspravqalo, te izdvajamo samo one najzanimqivije i najzna~ajnije: Uloga akademskih biblioteka u onlajn u~ewu i predavawu; Unimarc i Unicode; Javne biblioteke i wihova uloga u demokratizaciji dru{tva, Informati~ko opismewavawe u okviru porodice; Nova uloga bibliote~kih udru`ewa u razvoju novih bibliote~kih usluga; Bibliografska kontrola: aktuelno stawe i nove inicijative; Pogled na Istok sa Zapada, pogled na Zapad sa Istoka: kulturna i tehnolo{ka razmena; Modeli elektronskog parlamen-

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

ta; Nove tehnologije za pristup kulturnoj i nau~noj ba{tini; Pretra`ivawe informacionih izvora u budu}nosti; Kvalitet digitalnih referensnih usluga; Nova uloga kataloga kao podr{ka pronala`ewu i isporuci elektronskih dokumenata; Merewe kvaliteta bibliote~kog poslovawa na nacionalnom nivou; Internet lokacije za slepe i slabovide; Nacionalne biblioteke – dinami~ni partneri u razvoju dru{tva znawa; Strate{ko planirawe u bibliotekama u 21. veku; Upravqawe znawem zasnovano na ~iwenicama; Otvorene arhive – institucionalni repozitoriji itd.

Razli~ita doga|awa

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

Tokom Kongresa organizovano je vi{e od dvesta razli~itih doga|awa – predavawa, rasprava, okruglih stolova, radionica. Veliki broj sastanaka prevo|en je simultano na sedam jezika (engleski, francuski, nema~ki, {panski, ruski, kineski, korejski). Bilo je vi{e od 400 govornika i izlaga~a, predstavqeno je oko 200 radova, odr`ano vi{e od 200 sastanaka. Pored toga, kao {to je uobi~ajeno, organizovana je i velika svetska izlo`ba i prezentacija oko 150 svetskih kompanija koje se bave bibliotekarstvom, informacionim menaxmentom, proizvodwom opreme za biblioteke, izradom kompjuterskih programa, kreirawem velikih baza podataka. Posebno su bili zanimqivi {tandovi kompanija OCLC, Bowker, Thomson Scientific, Emerald, Proquest, 3M, kao i veliki broj azijskih kompanija visoko specijalizovanih za razvoj novih digitalnih tehnologija i primenu slikovnih pisama azijskih jezika u bazama digitalnih dokumenata. Naravno, jedan deo prostora bio je rezervisan za prezentaciju oko 90 postera, na kojima su bile predstavqene aktivnosti biblioteka, udru`ewa, informacionih centara, fakulteta, programa i projekata iz celog sveta. Neke od jednodnevnih radionica na razli~ite teme odr`avane su i na drugim lokacijama, u bibliotekama i na fakultetima u Seulu. Svaki registrovani korisnik dobio je paket kongresnog materijala: detaqan program, listu u~esnika po zemqama, listu kompanija na izlo`bi, listu postera i CD sa izlagawima na Kongresu. Tokom Kongresa odr`ana je i panel diskusija o nacrtu Strate{kog plana razvoja Ifle 2006–2009, koji je pripremio Upravni odbor Ifle. Veliki broj izlagawa mo`e se na}i i na veb lokaciji Kongresa Ifla (www.ifla.org).

U ve~erwim satima za u~esnike Kongresa prire|eni su prijemi kod ministra kulture, gradona~elnika Seula, kao i jedinstveno kulturno ve~e u Se|ong kulturnom centru, na kome su u~esnici imali prilike da ~uju tradicionalnu korejsku muziku i vide tradicionalne korejske plesove. Posebno impresivne su bile ta~ke sa korejskim perkusionistima u kojima je u~estvovalo oko 50 izvo|a~a na vi{e od 150 razli~itih tradicionalnih instrumenata i bubweva.

Posete korejskim bibliotekama Tokom Kongresa su organizovane posete biblioteka u Seulu kao {to su: Nacionalna biblioteka Koreje, Nacionalno parlamentarna biblioteka, Nacionalna biblioteka za decu i mlade, Biblioteka Vrhovnog suda, mnoge javne biblioteke u Seulu i okolini, Teolo{ka biblioteka Katoli~kog univerziteta u Seulu, Univerzitetska biblioteka Koreje, Nacionalna univerzitetska biblioteka Seula, Hansung Univerzitetska digitalna biblioteka, Univerzitetska biblioteka za `enske studije, Centralna biblioteka Koreje za slepe, kao i mnoge druge specijalne, istra`iva~ke i {kolske biblioteke.

5

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

6

nimqivo je i da se kolekcije kwiga o Severnoj Koreji nalaze u posebnim prostorijama i da je pristup wima ograni~en i omogu}ava se pojedincima samo uz posebne dozvole. Digitalni multimedijalni centar Biblioteke opremqen je najnovijom opremom – kompjuterskim laboratorijama za kolektivni studijski rad, radnim stanicama za DVD, VTR, LDP, 3D i CD medije, ~itaonicama za gledawe TV programa, filmova, ~itaonicama sa opremom za korisnike sa posebnim potrebama itd. Veb adresa NBK: www.nl.go.kr

Prate}i skupovi Pre, tokom i posle glavnog Ifla Kongresa odr`an je i niz razli~itih pretkonferencija ili postkonferencija, takozvanih satelit sastanaka. Skup „Raspodela resursa, razvoj kolekcija i referensnih servisa u digitalno dobra”, odr`an je 17. i 18. avgusta u Nacionalnoj biblioteci za decu i mlade u Seulu. U Univerzitetskoj medicinskoj biblioteci u Seulu odr`an je stru~ni skup na temu „Informacioni izvori u tradicionalnoj medicini”. Pretkonferencija „Kineska pisana i {tampana kulturna ba{tina” odr`ana je u Zejang biblioteci u kineskom gradu Hangzu. U [angaju je 16. i 17. avgusta odr`ana pretkonferencija na temu „Bibliote~ki menaxment i marketing u multikulturalnom svetu”. Godi{wi sastanak parlamentarnih biblioteka sveta odr`an je u Nacionalnoj parlamentarnoj biblioteci Koreje. U Nacionalnoj biblioteci Japana u Tokiju odr`ana je pretkonferencija na temu „Za{tita i ~uvawa bibliote~ke gra|e u azijskim zemqama”. Naravno, kao i svake godine tokom Ifla kongresa, u Nacionalnoj biblioteci doma}ina odr`ana je Konferencija direktora nacionalnih biblioteka sveta (CDNL), u ~ijem je radu, me|u oko 150 drugih direktora nacionalnih biblioteka sveta, u~estvovao i direktor NBS Sreten Ugri~i}. Vladimir Markovi} „San”

Izuzetno kvalitetna kwiga Biblioteke u Koreji: pro{lost, sada{wost i budu}nost na{la se u torbama svih u~esnika Kongresa, te se od sada mo`e konsultovati i u bibliote~kom fondu NBS. Nacionalna biblioteka Koreje (NBK) najve}a je biblioteka u Koreji. Stara zgrada datira iz 1945. godine, nova zgrada sa depoima izgra|ena je u periodu 1998-2002, novo krilo zgrade nameweno iskqu~ivo kontinuiranom obrazovawu stru~waka iz cele zemqe otvoreno je 2005, a sasvim nova zgrada Nacionalne digitalne biblioteke Koreje je trenutno u izgradwi i bi}e otvorena 2008. U junu 2006. godine je na drugoj lokaciji otvorena i nova Nacionalna biblioteka za decu i mlade. NBK poseduje fondove od preko {est miliona jedinica, ima 250 zaposlenih, preko 2.000 posetilaca dnevno. Svi katalozi su u potpunosti automatizovani, kao i svi procesi rada, ukqu~uju}i i cirkulaciju u ~itaonicama i izvan wih, jer NBK pozajmquje kwige korisnicima i izvan Biblioteke (to su posebne kolekcije kupqene za spoqnu pozajmicu). U tehnolo{kom smislu, to je najrazvijenija biblioteka koju sam dosad imala prilike da posetim. Od ukupnih fondova, preko 50 odsto je digitalizovano, {to zna~i da Biblioteka poseduje oko tri miliona digitalnih kwiga dostupnih direktno iz kataloga. Naravno, digitalne kwige koje su pod kopirajtom, dostupne su samo u ~itaonicama, a one u javnom domenu mogu da koriste i onlajn spoqni korisnici. Kompletni fondovi u otvorenom pristupu za{ti}eni su najnovijom tehnologijom i takozvanim RFID ~ipovima, a ~itaonice su snabdevene novim informacionim pultovima za automatsko zadu`ivawe i razdu`ivawe korisnika. ^itaonica periodike je opremqena sa oko 20 skenera sa mikrofilmovima kojima se kroisnici sami slu`e. Jedan deo Biblioteke, nazvan „No}na biblioteka”, otvoren je za korisnike do 22 sata. Za-

Nagrada od milion dolara Nagrada Gejts fondacije za doprinose u inovirawu rada biblioteka i pru`awu informacionih usluga korisnicima, s posebnim naglaskom na besplatne usluge, dodequje se ve} vi{e

LINK

godina tokom odr`avawa Ifla kongresa, i to samo organizacijama izvan Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Nagrade su dosad dobijale biblioteke ili druge informacione organizacije u Banglade{u, Kini, Danskoj, Ju`noj Africi, Kolumbiji, Gvatemali, Argentini, Finskoj. Ove godine nagrada je pripala nevladinoj organizaciji „Obrazovawe i razvoj na selu” iz Katmandua, Nepal. Nagradu su dobili za obezbe|ivawe besplatnog pristupa kompjuterima i internetu za seosko stanovni{tvo u regionu, kao i za programe promocije informati~kog opismewavawa stanovni{tva. Ta nevladina organizacija sara|uje sa lokalnim vlastima kako bi se u nepalskim seoskim sredinama otvarale biblioteke i informacioni centri, pre svega kao centri za u~ewe i informati~ko opismewavawe. Od 1991. godine organizacija je uspela da otvori 39 lokalnih biblioteka u celoj zemqi, da im omogu}i po~etni kapital za rad, da obu~i stru~na lica zi da privu~e veliki broj korisnika. Nagrada od milion dolara }e toj nevladinoj organizaciji omogu}iti da nastavi i daqe razvija svoj pionirski rad informati~kog opismewavawa seoskog stanovni{tva Nepala.

Lepa vest za Srbiju Ifla, u saradwi sa OCLC, svake godine dodequje nekoliko stipendija mladim stru~wacima iz celog sveta. Informacije o prijavama za ove stipendije NBS je tokom 2006. blagovremeno postavila i na svoj veb sajt. Na Kongresu Ifle objavqena su imena ovogodi{wih dobitnika stipendija. Me|u pet imena stru~waka iz Gane, Brazila, sa Jamajke i Filipina, nalazi se i ime na{e koleginice Nevene Tomi} koja radi u Biblioteci „Studentski grad”. Petonedeqna specijalizacija }e se odvijati u periodu april–jun 2007. Nedequ dana mladi stru~waci }e provesti u sedi{tu PICA/OCLC u Lajdenu u Holandiji, jednu nedequ u glavnom sedi{tu OCLC u Dablinu, gde }e prisustvovati Godi{woj skup{tini ~lanica OCLC iz celog sveta, a tokom ~etiri nedeqe }e posetiti vi{e ameri~kih biblioteka. Od ustanovqewa ove stipendije, 2001. godine, program specijalizacije je pro{lo 28 mladih stru~waka iz 21 zemqe.

Vladimir Markovi} „San”

Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Napomiwemo da vi{e odo 57.000 biblioteka iz 112 zemaqa sara|uje sa OCLC i koristi wihove usluge. Jedan od najpoznatijih OCLC servisa je WorldCAt, u kome se trenutno nalazi preko 68 miliona bibliografskih zapisa, odnosno vi{e od 1,3 milijarde pojedina~nih jedinica iz oko 18.000 biblioteka {irom sveta. Iskreno ~estitamo Neveni, `elimo joj uspe{nu specijalizaciju i o~ekujemo je po povratku sa novim znawima i doprinosima razvoju bibliotekarstva i biblioteka u Srbiji.

Najzanimqivija izlagawa o autorskim pravima Jedno popodne bilo je posve}eno izlagawima i diskusijama o autorskim pravima u digitalnom okru`ewu. Ronald Majln iz Velike Britanije i Xonatan Bend iz Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava predstavili su probleme i ponudili mogu}a re{ewa za realizaciju Google projekta masovne digitalizacije kwiga. Kao {to je poznato, u projektu zasad u~estvuju univerziteti Kalifornije, Oksforda, Mi~igena, Stenforda, Harvarda i Wujor{ka javna biblioteka. Ciq je digitalizacija oko 25 miliona kwiga, od kojih je samo pet miliona u javnom domenu, a ~ak 20 miliona jo{ uvek pod kopirajtom. Google se opredelio za re{ewe da za kwige za{ti}ene autorskim pravima korisnicima onlajn ponudi samo 10 do 15 re~enica iz samih kwiga, kao i mogu}nost da korisnici poru~e i kupe date digitalne kwige. Ukoliko sami autori ne `ele da im se kwige pojave u okviru projekta, ~ak ni tih 10 do 15 re~enica, mogu da zahtevaju da se iskqu~e. Izdava~ima je ponu|eno da budu partneri u projektu i da dele eventualnu zaradu od prodatih digitalnih kwiga. Od ukupno 25 miliona kwiga, 50 odsto je na engleskom jeziku, a ostalih

7

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

8

50 odsto na oko 430 razli~itih jezika iz celog sveta. Pravnici koji zastupaju interese Googla tako|e smatraju da je wihova usluga korisnicima {irom sveta ogromna, jer im nude besplatan pristup indeksu koji sadr`i bibligorafske podatke za preko 25 miliona kwiga. Oni tako|e smatraju da Google ima pravo na besplatnu ponudu takvog indeksa kwiga, jer na svetskom tr`i{tu ne postoje zakoni koji reguli{u kopirajt kada je re~ o indeksima. Zanimqiv primer saradwe na nacionalnom nivou predstavila je Viktorija Oven iz Kanade. Tamo na nacionalnom nivou postoji projekat izgradwe Nacionalnog registra Kanade svih kwiga koje su u javnom domenu. Registar je napravqen po principu vikipedije, to jest svi korisnici mogu da unose naslove kwiga za koje znaju da su u javnom domenu i da mogu u celosti da budu stavqene na veb. Interna kontrola postoji, a projekat realizuje i nadgleda Univerzitet u Torontu. Subito slu~aj – Herlad Miler sa Instituta Plank iz Hajdelberga predstavio je prvi slu~aj koji je zavr{io na sudu. Re~ je o komercijalnoj privatnoj organizaciji Subito koja se bavi isporukom elektronskih ~lanaka zainteresovanim korisnicima {irom sveta i ~ije usluge koristi ogroman broj biblioteka u svetu. Tokom 2004. Nema~ko udru`ewe izdava~a je podnelo tu`bu sudu protiv Subita. Tu`ba je {okirala nema~ke biblioteke, kao i biblioteke {irom sveta, jer je podnosilac tu`be zahtevao da Subito prestane sa isporukom dokumenata krajwim korisnicima i bibliotekama, tj. sa isporukom kopija ~lanaka putem elektronske po{te, FTP-a, faksa ili obi~ne po{te. Glavni argumenti optu`be su bili da je Subito komercijalna organizacija, da nema~ki zakon o kopirajtu ne dozvoqava slawe digitalnih reprodukcija, da svaka biblioteka mora da kupi licencu od izdava~a za bilo kakvu vrstu isporuke elektronskih dokumenata, kao i da Me|unarodna bibliote~ka pozajmica nije dovoqan pravni osnov za isporuku dokumenata. Sud u Minhenu doneo je presudu krajem 2005. godine i to se smatra testom za sve budu}e slu~ajeve isporuke elektronskih dokumenata krajwim korisnicima i bibliotekama. Presuda je sve iznenadila. Sud je zakqu~io da je slawe papirnih kopija putem me|ubibliote~ke pozajmice iz jedne u drugu biblioteku ilegalno, jer je protivno ~lanu 53 nema~kog zakona o kopirajtu, ali je dozvoqeno kao deo obi~ajnog prava, koje se primewuje ve} decenijama (od 1965), i do sada niko u svetu nije imao primedbi na takvu isporuku dokumenata i me|ubibliote~ku pozajmicu. To zna~i da Subito mo`e da nastavi svoje aktivnosti, ali da {aqe samo papirne kopije obi~nom po{tom. U januaru 2006.

godine u Nema~koj je delom promewen zakon o kopirajtu, te se sada dozvoqava isporuka dokumenata na zahtev putem me|ubibliote~ke pozajmice i elektronskim putem, kada je re~ o krajwem korisniku i samo u istra`iva~ke svrhe, a nosilac autorskih prava ima pravo na nov~anu nadoknadu. Sada su biblioteke u Nema~koj na velikoj muci – da li je dozvoqena isporuka samo papirnih kopija, ili i elektronskih, da li samo grafi~kih fajlova, u pdf formatu ili i drugih. Ovaj slu~aj je izuzetno zna~ajan jer je primer sukoba izme|u komercijalnih izdava~a i biblioteka i wihovih interesa, komercijalnih, na jednoj strani, i istra`iva~kih, na drugoj. Svakako pogledajte tekst ovog izlagawa, verujem da }e svima koji rade u bibliotekama biti od koristi u radu sa elektronskim dokumentima.

Iz oblasti katalogizacije IFLA-CDNL alijansa za bibliografske standarde organizovala je skup na temu „Promewena uloga kataloga kao podr{ka pronala`ewu i isporuci informacionih resursa”. Alen Danskin iz Britanske biblioteke imao je izuzetno zanimqivo izlagawe „Za sutra se nikada ne zna: kraj katalogizacije?”. U izlagawu je ukazano na pretwe koje stoje pred katalogizacijom zbog naglog porasta broja publikacija u svim formatima, kao i zbog porasta broja svih drugih izvora informacija koji mogu da na kvalitetniji na~in budu zamena za bazi~ne katalo{ke podatke. Autor poku{ava da uka`e na sve faktore koje je potrebno promeniti u tradicionalnoj katalogizaciji u takvom novom okru`ewu, kako bi katalogizacija uop{te pre`ivela. Izazovi koji stoje pred katalogizacijom su slede}i: porast inputa, nove vrste informacionih izvora, kompetitivnost drugih posredni~kih servisa, mi{qewe da je katalogizacija skupa, a da nudi malu vrednost i siroma{ne informacije u digitalnom okru`ewu, opadawe broja stru~waka. Kao primer navodi da je u Velikoj Britaniji tokom 2004. godine objavqeno ukupno 160.000 novih naslova monografija, {to iznosi 18 procenata porasta godi{we, a buxet Biblioteke se za to vreme pove}ava svega 0,75 odsto. Jo{ ve}i problem predstavqa pojava veb publikacija, koje moraju da se arhiviraju, katalogiziraju i da im se omogu}ava onlajn pristup. Samo internet domen Velike Britanije obuhvata preko ~etiri miliona veb sajtova. Posebnu pretwu predstavqaju kompetitivni novi servisi, kao {to su Google, Amazon, izdava~i-agregatori nau~nih on-lajn publikacija itd. Katalogizacija je za sve postala preskupa. A i specijalizovanih kadrova je sve mawe – neko je

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

nacionalni katalog obogate novim servisima, linkovima ka drugim srodnim izvorima informacija, kao i novim funkcijama. Seli Mek Kalam iz Kongresne biblioteke govorila je na temu „Pogled ka novim protokolima za pronala`ewe informacija – SRU, OpenSearch/A9, CQL, Xquery”. Dok biblioteke primewuju razli~ite protokole za pronala`ewe informacija, koji su izuzetno komplikovani, korisnici izra`avaju potrebu da pristupaju razli~itim informacionim izvorima, a da ne moraju stalno da u~e nove sintakse za pretra`ivawe za svaki pojedini sajt ili katalog. U ovom izlagawu dat je pregled i pore|ewe razli~itih najnovijih protokola za pretra`ivawe, wihova efikasnost i prilago|enost potrebama korisnika. Preporu~ujem da svakako pogledate ovaj rad. Iako vam se mo`e u~initi da malo toga razumete od najnovijih protokola, kao {to se i meni u~inilo, ipak je potrebno imati bar minimalan uvid u to {ta se sve na tom poqu de{ava u Kongresnoj biblioteci koja, `eleli mi to ili ne, ipak name}e standarde.

U-biblioteka?! Na samoj izlo`bi na mnogim panoima i {tandovima nailazila sam na termin „U-Library”, meni do tada nepoznat. Pitala sam se kakva je to nova biblioteka. Potom sam oti{la da ~ujem {ta su nam novo pripremile kolege iz sekcija za informacione tehnologije i za nau~ne i istra`iva~ke biblioteke. Gospodin sa vrlo ~udnim imenom – Lili Li, profesor na Xorxija univerzitetu, govorio je na temu „Izgradwa U-biblioteke u 21. veku”. U posledwoj deceniji smo pre{li zaista ogroman put, pro{li smo kroz neverovatne transformacije u na{em svakodnevnom bibliote~kom radu i okru`ewu, promenili niz razli~itih koncepata nove biblioteke budu}nosti. Od tradicionalne biblioteke sa lisnim katalozima, do{li smo do elektronske biblioteke sa onlajn katalozima, od elektronske do internet i veb biblioteke, pa preko digitalne biblioteke sa dokumentima u punom tekstu do takozvane hibridne biblioteke. I, evo nas kona~no i pred novim terminom „U-biblioteke” Ubiquitous Library – Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

prora~unao da }e u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama do 2010. godine oko 33 odsto svih katalogizatora oti}i u penziju. I u obrazovnim institucijama se sve mawe izu~ava katalogizacija, a sve vi{e nove oblasti informacionog menaxmenta. Iz svih tih pretwi proizlaze dva kqu~na pitawa: da li je katalogizacija jo{ uvek relevantna u veb okru`ewu i da li }e biti relevantna na dugoro~ne staze i ako jeste relevantna, koje promene treba sprovesti kako bi se prevazi{li svi ti izazovi. Autor zakqu~uje da katalogizacija jeste relevantna i da }e takva i ostati, ali da su promene neophodne. Jedna od predlo`enih promena je transformacija katalogizacije od „zanata ka industriji”, od Angloameri~kih katalo{kih pravila ili drugih sli~nih standarda ka opisu informacionih izvora i postavqawu pristupnih ta~aka ka wima, od vi{estepene kontrole zapisa ka podeli rada izme|u razli~itih u~esnika u informacionim tokovima, od minucioznih opisa ka osnovnim principima organizacije. Autor zakqu~uje da }e katalogizacija opstati, ali tako da }emo „svi jednog dana morati na neki na~in postati katalogizatori”. Pro~itajte ovaj rad na sajtu Ifle, verujem da je koristan za sve bibliotekare. Varvik Matro iz Nacionalne biblioteke Australije je govorio na temu „Novi okviri za pronala`ewe i isporuku informacionih izvora: promewena uloga kataloga”. U svetu je ina~e trenutno u toku velika polemika oko budu}nosti kataloga i wihovog odnosa prema drugim izvorima za pronala`ewe informacija. Kao primer autor navodi i nedavni izve{taj komisije Kongresne biblioteke o promewenoj ulozi kataloga (The changing nature of the catalog and its integration with other discovery tools, prepared for the Library of Congress by Karen Calhoun). U Nacionalnoj biblioteci Australije su nastojali da Centralni

9

LINK

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

10

Sveprisutna biblioteka). Kakva nas to nova biblioteka ~eka? Nismo uspeli da savladamo ni one prethodne koncepte. Da i ne pomiwemo malo mawe razvijene zemqe sveta ili malo mawe razvijene biblioteke koje jedva da su uspele i da oforme elektronske kataloge. Me|u stru~wacima za tehnolo{ki razvoj i informacione tehnologije malo ko vi{e razmi{qa o savladavawu „digitalnog jaza”, malo ko vodi ra~una o tome kako pomiriti one koji su „informacono bogati” i one koji su „informaciono siroma{ni”. Jednostavno, razvoj tehnologija nikoga ne}e ~ekati, ma koliko se to nama u bibliotekama dopadalo ili ne. Dakle, koncept U-biblioteke podrazumeva biblioteku dostupnu u svako doba, na svakom mestu, sa svih razli~itih ure|aja i platformi, biblioteku koja pru`a izuzetno {irok dijapazon usluga. Koriste}i uspe{ne bibliote~ke projekte i aplikacije iz realnog sveta, autor poku{ava da istra`i primarna tehnolo{ka re{ewa za razvoj U-biblioteke, kao „dinami~ne ma{ine za razvoj dru{tva znawa i informacija”. „Sveprisutnost” podrazumeva sposobnost ili mogu}nost da se bude svuda ili na svakom mestu u isto vreme. Sa razvojem interneta i veba izgleda da je taj san o „sveprisutnoj” biblioteci sve bli`i ostvarewu. Dakle, U-biblioteka u svako doba i na svakom mestu i svakom korisniku na svetu i sa svih razli~itih ure|aja treba da omogu}i mnoge razli~ite usluge: portal za isporuku dokumenata, za pretra`ivawe

informacionih izvora, uputstva za pronala`ewe, bibliografske zapise, kataloge, digitalne dokumente, vodi~e, me|ubibliote~ku pozajmicu, radionice, elektronske kurseve, u~ewe na daqinu, e-baze podataka, vladine dokumente, posebne zbirke, virtuelne u~ionice, virtuelne referensne usluge, virtuelne obilaske, itd. itd... nema kraja novim uslugama koje korisnici zahtevaju od biblioteka. I sve to preko razli~itih pretra`iva~a – Internet Explorer, Netscape, FireFox, Opera, Safari... I sve to i sa razli~itih ure|aja – personalni ra~unar, mre`na radna stanica, laptop, tablet ra~unar, mobilni telefon, televizija itd. I to i razli~ite formate dokumenata – pdf, tif, jpeg, video, audio itd. I sa razli~itih tehnolo{kih platformi, koje }u samo zbog evidencije ~iweni~nog stawa nabrojati, u originalu, jer sam i sama malo tehnolo{ki upu}ena u te novosti da bih ba{ sasvim ta~no znala o ~emu je sve re~ – Broadband network, Digital Communication, DOM – Document Object Model, Human-Intelligence Model, Internet – Ipv6, Machine Translation, Object relational Database Management Systems – ORDBMS, UltraBand Wireless Network, Voice Recognition, VOIP – Voice Over Intenet, Web Services, WiMAx, e-XML, XSL, XHTML... Kao realne primere dobrih osnova za izgradwu U-biblioteka u svetu, autor navodi vi{e projekata. Evo nekih od wih: – Ask Tom – Memfis Univerzitet – http://asktom.custhelp.com – GIL Univerzalni katalog i GIL Express – http://giluc.usg.edu – Centar istra`iva~kih biblioteka severnoameri~kih univerziteta – http://www.crl.edu – Open Content Alliance – http://www.opencontentalliance.org – Google Library Project – http://print.google.com – Google Scholar – http://scholar.google.com – Microsoft Windows Live Academic Search – http://academic.live.com – Evropska biblioteka – http://www.theeuropeanlibrary.org – Evropska digitalna biblioteka – http://edlproject.eu/. Svakako pogledajte ove veb adrese i sami procenite koliko smo blizu, a koliko daleko od U-biblioteke budu}nosti! Ja sam sre}na {to NBS u~estvuje bar u nekim od navedenih primera dobre prakse: Google Scholar i Evropska biblioteka. Ne mo`emo nazad, moramo napred.

Vesna Iwac Narodna biblioteka Srbije

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Qig u Evropi U susret realizaciji plana izgradwe De~jeg odeqewa biblioteke u Qigu i anga`ovawa 90.000 evra dobijenih po Nacionalnom investicionom programu, op{tina Qig i Gradska biblioteka u Qigu odlu~ili su da najmla|ima obezbede uslove za rad po modelu koji se primewuje u najrazvijenijim zemqama Evropske unije. Miroslav Maksimovi}, predsednik op{tine Qig, ka`e: „Ako mi ne znamo kada }emo i kako }emo u EU, neka na{a deca imaju iste uslove za obrazovawe, informisawe i kulturno uzdizawe kao u Evropi. Na{a deca to zaslu`uju. Zato ne sme biti improvizacije od prvog koraka”. Koriste}i to {to se u Qigu tokom posledwih pet godina odr`avaju zna~ajni seminari za unapre|ewe bibliote~kog poslovawa uz pomo} librarycons¿ltinga i Internet kluba, doma}ini bibliote~kog portala Biblioteke na{eg okru`ewa www.biblioteke.org.yu obezbedili su mesto na instruktivnom skupu Landamark Libraries Atelier – Metodologija izgradwe biblioteka. U dva dana, 5 i 6. oktobra 2006. u Gradskoj biblioteci u Be~u, jednoj od najsavremenijih gra|e-

vina ove vrste u svetu koja je pu{tena u rad 2003. godine, Qi`ani su se sa kolegama iz Austrije, ^e{ke, Ma|arske, Slovenije, Danske, Poqske i Rumunije upoznali sa standardima i metodama izgradwe biblioteka ~etiri tipa: – Biblioteka u Kobaridu – Tolmin, Slovenija (oko 3.000 stanovnika); – Biblikoteka u Ni|erihazu, Ma|arska (oko 30.000 stanovnika);

– Biblioteka u Antverpenu, Belgija (oko 300.000 stanovnika); – Centralna biblioteka u Be~u (oko 3.000.000 stanovnika). Detaqno razmatrawe planova, strategija i metoda pristupa gradwi i adaptaciji pra}eno je veoma konkretnim primerima, s posebnim osvrtom na funkcionalnost i namenu eneterijera i wegovu opremqenost. Pored op{teg zakqu~ka da arhitekte nisu bibliotekari i da bibliotelari nisu arhitekte, jasno je da je u celoj pri~i potrebno i jedno koordinaciono telo, ili bar menaxer koji }e objediniti arhitektonske vizije i bibliotekarske potrebe. Ukazano je i na opasnost tranzicije koja se mo`e sublimisati u zahtevu: Dajte mi zgradu, ima}ete biblioteku (kod nas lep primer Lazarevca). Najzna~ajniji aspekt ovog boravka u Be~u je dat drugoga dana u programu „Tutorijal”, kada su eksperti iz Austrije, Slovenije, Ma|arske i Belgije u radu po malim grupama od pet ~lanova razmatrali planove za izgradwu u~esnika. Na{im bibliotekarima je ovaj drugi dan odagnao sve dileme {ta i kako u realizaciji svog projekta. Kao model u najve}em delu poslu`i}e de~je odeqewe biblioteke u Bovecu (Slovenija), uz nu`no prilago|avawe na{im mogu}nostima. Naime, buxet za projekat u Sloveniji bio je oko 800.000 evra, a Qi`ani (jedna od siroma{nijih op{tina u Srbiji), uz sve do sada ura|eno (grubi gra|evinski radovi), mogu da ra~unaju na 90.000 evra od NIP-a i svoju snala`qivost. Najve}i uspeh ovog kratkog puta je i shvatawe zna~aja konsultacije struke na najvi{em nivou za ostvarivawe projekata koji treba da nas u budu}nosti povezuju sa svetskim tokovima kulture i informacija, ali i ~iwenica da se prisustvom jedne na{e sredine, u ovom slu~aju Qiga, Evropa odlu~ila da svoj kulturni prostor posmatra jedinstveno i ravnopravno.

Mirko Markovi} Biblioteka grada Beograda

11

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Savetovawe u Krawskoj Gori

Iz tradicionalne u hibridnu biblioteku Savez bibliotekarskih dru{tava Slovenije i wena Sekcija za javne biblioteke su krajem septembra u Krawskoj Gori organizovale dvodnevno savetovawe na temu „Iz tradicionalne u hibridnu biblioteku: tehnologija nije dovoqna”. Skupu su prisustvovale i na{e kolege Jasmina Ninkov, direktor Biblioteke „Milutin Boji}” i Mirko S. Markovi}, direktor biblioteke „\or|e Jovanovi}”, i Jovan Jovanovi}, stru~ni saradnik za bibliotekarstvo u Sekretarijatu za kulturu grada Beograda. Utisci, kontakti i iskustva iz Krawa }e svakako biti od velike koristi na{im kolegama, bibliotekama u kojima rade, kao i Gradskom sekretarijatu za kulturu. Lepo je ~uti da }e oni krajem novembra ili po~etkom decembra organizovati stru~ni skup za sve nas koji nismo prisustvovali savetovawu i upoznati nas sa najzna~ajnijim re{ewima i zakqu~cima ovog skupa. Me|u uglednim predava~ima na seminaru bio je i Kari Lämsä iz sve popularnije helsin{ke muzi~ke biblioteke „Library 10”. U zimskom izda-

wu Scandinavian Public Library Quarterly za pro{lu godinu predstavqena je wegova biblioteka, a i mi smo u pro{lom broju ^itali{ta, u separatu posve}enom finskom bibliotekarstvu, pisali o ovoj izvanredno informaciono opremqenoj biblioteci. Nije jo{ poznato ko }e od predava~a ili slovena~kih kolega govoriti na planiranom skupu u Beogradu, ali mo`emo pomenuti da su, pored predsednice slovena~ke asocijacije Melite Ambro`i~, u Krawskoj Gori bili i Breda Kraun, savetnik za razvoj javnih biblioteka Narodne i Univerzitetske biblioteke Slovenije, Marien Koren, predsednica Udru`ewa javnih biblioteka Holandije, i drugi ugledni gosti i kolege iz Slovenije. U o~ekivawu beogradskog susreta nudimo dve veb adrese koje vam mogu pribli`iti slovena~ko bibliotekarstvo i pru`iti obiqe stru~nih informacija: http://www.zbds-zveza.si/ Zveza bibliotekarskih dru{tev Slovenije; http://www.dbldrustvo.si/ Dru{tvo bibliotekarjev Ljubljana.

Sajt Hrvatskog kwi`ni~arskog dru{tva

Bogat izvor informacija 12

Preporu~ujemo vam sajt Hrvatskog kwi`ni~arskog dru{tva, posebno deo koji se odnosi na stru~ne skupove u zemqi i inostranstvu. Na wemu mo`ete na}i podatke o nedavno odr`anoj 35. skup{tini Hrvatskog kwi`ni~arskog dru{tva na Plitvi~kim jezerima. Bilo je re~i o kwi`nicama kao riznicama pisane i digitalne ba{tine i za{titi tiskane ba{tine, posebno o za{titi starih novina, ~etvrtom savetovawu za narodne kwi`nice, odr`anom na Plitvicama uo~i skup{tine Dru{tva sa temom „Internet u kwi`nicama, kwi`nice na internetu”, drugom me|unarodnom stru~nom skupu pod nazivom „Kwi`nica – sredi{te znawa i zaba-

ve”, odr`anom u Karlovcu sredinom septembra („Kwi`nice u turisti~koj ponudi”), {estoj CROINFO konferenciji u Pore~u, odr`anoj sredinom oktobra, drugoj hrvatsko-ma|arskoj konferenciji uprili~enoj u Osijeku 26. oktobra ove godine itd. Verujemo da }e vas posebno zanimati najave skupova. Na{a me|unarodna konferencija u organizaciji Bibliotekarskog skupa Srbije nije najavqena, a prva naredna konferencija je ona u Sofiji. Videti na www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi. Na Plitvicama je bila na{a saradnica Vaska Sotirov-\uki}, a mi objavqujemo wen izve{taj i utiske sa ovog skupa.

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

35. skup{tina Hrvatskog kwi`ni~arskog dru{tva

Kwi`nice – riznice pisane i digitalne ba{tine Hrvatsko kwi`ni~arsko dru{tvo je od 27. Primjere dobre prakse u okviru ove radiodo 30. septembra ove godine, na Plitvi~kim jeze- nice (moderator Sofija Klarin) istakli su: Marima, odr`alo redovnu, 35. skup{tinu. Na Skup- rijan Kra{ – Digitalizacija starijih godi{ta {tini se je poku{ala utvrditi uloga svih vrsta novina Gradske kwi`nice „Metel O`egovi}” kwi`nica, ~ije su koncepcije i svrha u mijeni: od Vara`din; Vaska Sotirov-\uki} – Digitalna prostora kao fizi~kog mjesta pohrane gra|e i zbirka rukopisa Hasana Kiki}a; Mira Mileti}pru`awa usluga do stvarawa digitalnih sadr`a- Drder – Zemqopisne karte Hrvatske u okviru Dija kao izvora znawa, kulture i identiteta nami- gitalizirane ba{tine NSK; Jadranka Slobo|ajewenih krajwim korisnicima. nac i Veronika ^eli}-Tica – Hrvatski doprinos U radu Skup{tine sudjelovali su predstav- Me|unarodnoj dje~joj digitalnoj kwi`nici nici kwi`ni~arskih dru{tava iz susjednih zema- (ICDL); Tawa Buzina – Digitalni arhiv hrvatqa: Slovenija, Bosna i Herskih mre`nih publikacija; Tamacegovina, Srbija i Makedora Horvat – E-arhiv slu`benih nija. Suorganizator Skuppublikacija i dokumenata tijela {tine je regionalno Drujavne vlasti RH; Tamara Krajna, {tvo kwi`ni~ara Like. Helena Markulin – Digitalni Tema Skup{tine je zaarhiv Fakulteta strojarstva i {tita tiskane ba{tine, a brodogradwe; Mirjana Mihali} – posebna pozornost usmjerena Portal znanstvenih ~asopisa Reje na za{titu starih novina. publike Hrvatske HR^AK; Sawa Izlagawa na skupu su, Frajtag i Dijana Sabolovi}-Krapored ostalih, imali: Dunja jina – Digitalna zbirka za slijeSeiter-[verko – Od Nacionalpe i slabovidne u Kwi`nici i nog programa digitalizacije ~itaonici „Fran Galovi}” Koarhivske, kwi`ni~ne i muprivnica. zejske gra|e prema nacionalModerator radionice „Zanom projektu „Hrvatska baPredavawe Aleksandre Horvat {tita kwi`ni~ne gra|e” bila je {tina” (Ministarstvo kulJablanka Sr{en, a tema Suzane ture RH), Catherine Mocellin – Gallica – francuska Wega~ – Preventivna za{tita kwi`ni~ne gra|e kultura i predstavqawe ba{tine (Bibliotheque de – najnovija praksa. Primjere dobre prakse u France) i Aleksandra Horvat – Izgradwa i kori- okviru ove radionice (Mihaela Kova~i}) ista{tewe zbirki kulturne ba{tine (Filozofski kli su: Bruno Dobri} – Za{tita fonda Mornafakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu). ri~ke kwi`nice – registriranog spomenika kulture RH; Marica [apro-Ficovi} – Obnova i za{tita zbirki kwiga tiskanih od 16. do 18. stoqeRadionice }a u Dubrovniku; Renata Bo{wakovi} – Za{tita Moderator radionice „Digitalizacija kwi- i kori{tewe podzbirke razglednica i ~estitki `ni~ne gra|e” bila je Daniela @ivkovi}, a prilo- u Muzejskoj kwi`nici Zavi~ajnog muzeja Na{ige su imali: Sofija Klarin – Prema strategiji di- ce; @eqko Vegh – Zbirke starih i rijetkih kwigitalizacije gra|e u hrvatskim kwi`nicama; Dani- ga i rukopisa kao ~uvarice sje}awa na graditeqe ela @ivkovi} – Digitalizacija i intelektualno takvih zbirki; Senka Tomqanovi} – O~uvawe euvlasni{tvo; Amra Re{idbegovi}, Zijada \ur|e- ropske kwi`ni~ne ba{tine u Sveu~ili{noj vi}-Alixanovi} – Budu}nost bosansko-hercegova~- kwi`nici Rijeka kroz izgradwu Povijesne zbirke dokumentarne pro{losti; Svjetlana Mokri{ – ke; \ur|ica Posari} – Zagrabiensia – od izdvoDigitalizacija novina; Boris Badurina i Boris jenog kwi`ni~nog fonda ka repozitoriju znawa Bosan~i} – Od projekta do digitalne zbirke. o Zagrebu; Enisa @uni} – Zavi~ajna zbirka Bi-

13

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

blioteke „Dervi{ Su{i}” Tuzla; Nada Eleta – Zavi~ajna zbirka – izgradwa i odabir gra|e. Moderator radionice „Osiguravawe financijskih sredstava kroz projekte i donacije” bila je Edita Ba~i}, koja je govorila o donatorima kao ciqnoj skupini. Priloge su imali: Marina Mihali} – TEMPUS SCM – „Pri~a sa zapadne strane”: iskustvo s europskim programom; Alemka BelanSimi} – Projekti kwi`ni~arskih dru{tava – {to i kako, s kim i kome prijaviti; Anica [abari} – Komunikacijskim vje{tinama i javnim zagovarawem do donacija.

Okrugli stolovi Moderator okruglog stola „Novinski fondovi u hrvatskim kwi`nicama – problemi za{tite” bila je Jablanka Sr{en. Ona je govorila o aktivnosti Komisije za za{titu kwi`ni~ne gra|e, daju}i polazi{ta za raspravu, a drugi izlaga~i su bili: Slavko Amuli} – Novine kao dokumenti i kwi`ni~na gra|a u smjernicama Ifle; Christa Müller – ANNO digitalna ~itaonica novina Austrijske nacionalne kwi`nice; Lea Lazzarich – Projekt Za{tita starih hrvatskih novina i rezultat ankete o stawu novinskih fondova u kwi`nicama; Ivanka Kui} –

Stawe zbirke novina u Sveu~ili{noj kwi`nici u Splitu. Moderator okruglog stola „Istra`ivawa u kwi`ni~arstvu i ostalim informacijskim znano-

Zdenka Sviben nova predsjednica Na 35. skup{tini izabrana je nova predsjednica Hrvatskoga kwi`ni~arskog dru{tva. To je Zdenka Sviben, dosada{wa predsjednica Sekcije za narodne i {kolske kwi`nice. Biografiju i bibliografiju te prijedlog programa rada HKD mo`ete na}i na: http://www.hkdrustvo.hr/hr/novosti/

stima u Hrvatskoj” bio je Sre}ko Jelu{i}, a izlaga~i: Aleksandra Horvat – Projekti Hrvatskoga kwi`ni~arskog dru{tva; Tatjana Aparac-Jelu{i}, Sawica Faletar-Tanackovi} – Organizacija, o~uvawe i uporaba hrvatske kwi`ne ba{tine; Martina Dragija-Ivanovi}, M. Krtali} i dr. – Istra`ivawe ~itateqskih navika i informacijskih potreba djece i mladih; Jadranka Lasi}-Lazi} – Organizacija informacija i znawa u elektroni~kom obrazovnom okru`ewu; Qiqana ^rwar – Od ideje do kwige – istra`ivawe u okviru pripreme publikacije Narodne i {kolske kwi`nice Primorsko-goranske `upanije: pogled `upanijske mati~ne slu`be; Hrvatsko kwi`ni~arsko dru{tvo iskreno je ~estitalo dugoIrena Pila{ – Vrednovawe godi{woj aktivnoj ~lanici prof. dr Tatjani Aparac-Jelu{i} na digitalnih zbirki me|unatituli profesora godine, koju joj je dodijelilo Ameri~ko dru{tvo rodnih organizacija i asociza informacijsku znanost i tehnologiju. Tatjana Aparac-Jelu{i} jacija – dostupnost slu`benih dobila je titulu profesora godine koju dodjequje svake godine publikacija; Ivanka Stri~eAmeri~ko dru{tvo za informacijsku znanost i tehnologiju, na tevi} – Informacijske potrebe mequ preporuke najmawe pet uglednih sveu~ili{nih nastavnika i mlade`i; Frawo Pehar – Redoktoranata. Profesoricu Aparac-Jelu{i}, koja je nagra|ena za trospektivno vrednovawe Vjesustavni rad sa studentima informacijskih znanosti u Hrvatskoj, snika bibliotekara Hrvatza presti`nu nagradu nominirali su profesori s raznih ameri~ske: autorska obiqe`ja. kih sveu~ili{ta, a ugled je za wu velik i stoga {to je ovo prvi puU~esnici su imali prita u proteklih petnaest godina da je izme|u vi{e kandidata izalike da prisustvuju predstabran profesor izvan Amerike. Nagrada je dodijeqena na osnovi isvqawu druge sveske kwige kustva na Me|unarodnoj konferenciji LIDA, koja se od 2000. godine odr`ava u Dubrovniku i na kojoj ugledni doma}i i svjetski svuSocijalna povijest kwige u ~ili{ni nastavnici i istra`iva~i predstavqaju hrvatskim i inoHrvata Aleksandra Stip~ezemnim studentima svoje radove na podru~ju informacijskih znavi}a, da posjete Plitvi~ka nosti. Pohvaqen je i doprinos prof. Aparac-Jelu{i} promicawu jezera, Muzej Nikole Tesle u internetskog u~ewa, prevo|ewu temeqne literature s engleskog Smiqanu i kwi`nice u Gona hrvatski jezik, kao i wezin anga`man na ukqu~ivawu hrvatskih spi}u i Korenici. studenata i informacijske znanosti u rad me|unarodnih udruga. (L. @.) http://www.vjesnik.hr/html/2006/09/11/Clanak.asp?r=kul&c=4 Vaska Sotirov-\uki} Biblioteka grada Sarajeva

Profesor godine Tatjana Aparac-Jelu{i}

14

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Savjetovawe bibliotekara Bosne i Hercegovine u Biha}u

Juni na Uni U junu je u Biha}u odr`ano Savjetovawe bibliotekara Bosne i Hercegovine pod nazivom „Juni na Uni”. Organizator savjetovawa bila je Kantonalna i univerzitetska biblioteka Biha}, suorganizatori Skup{tina USK-a, Op{tina Biha}, Narodna i univerzitetska bibloteka Bosne i Hercegovine i drugi. Teme skupa obuhvatile su uglavnom problematiku i prioritete savremenog razvoja biblioteka u BiH, prezentaciju rada pojedinih biblioteka u Federaciji BiH, bibliote~ki menaxment, razvoj Cobiss sistema u BiH i sli~no. Kao i na brojnim drugim skupovima mawe razvijenog dijela biv{e Jugoslavije, ovdje je bila primjetna „polarizovana publika” – na one kojima je ve}ina stvari jo{ uvijek novina i one koji se pitaju „zar o tome nije ve} sve re~eno”. Na`alost, to govori da novine u bibliotekarstvu jo{ uvijek te{ko dopiru do malih biblioteka, dok se ve}e biblioteke sporim, ali sigurnim koracima, ukqju~uju u savremene bibliote~ke tokove. Kqu~nu ulogu u razvoju malih biblioteka, pored finansijske podr{ke ili „zadr{ke” nadle`nih organa, imaju i mati~ne biblioteke u pogledu animirawa, podsticaja i stru~ne pomo}i mawim bibliotekama. Ne treba zanemariti ni ~iwenicu da mnoge biblioteke (vaqda odwegovane u komunisti~kom stilu), neopravdano dugo ~ekaju da neko „odozgo do|e i probudi ih”, nesvjesne toga da se u sve procese moraju same ukqu~iti zbog sve ve}ih i slo`enijih potreba svojih korisnika, odnosno da inicijativa mora da krene od wih samih. O promjeni ustaqenog modela pona{awa i primjeni novog, savremenijeg, na~ina upravqawa bibliotekama govorio je dr Ismet Ov~ina, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke BiH. Zanimqivo izlagawe imao je i dr Enes Kujunxi} na temu „Digitalna biblioteka i kulturno naslije|e”. Prezntovani su fondovi i rad Biblioteke Muzi~ke akademije i Muzi~ke {kole u Sarajevu, kao i Biblioteke Tehni~kog fakulteta u Biha}u. Su{tinsku novinu na skupu predstavqala je prezentacija slovena~kog iskustva na projektu SICRIS, koji ukqu~uje baze podataka o istra`iva~ima, istra`iva~kim organizacijama, istra`iva~kim grupama, istra`iva~kim programima i projektima sa neposrednim pristupom bibliografijama istra`iva~a u sistemu COBISS.SI, o ~emu je govorio gost iz Slovenije go-

spodin Pivec. Ta tema je bila prezentovana samo na Cobiss konferenciji u Mariboru, a na skupovima u BiH do sada ne (bar ne tako iscrpno). To je veoma zna~ajan projekat na kome se ve} ozbiqnije po~iwe raditi i u Bosni i Hercegovini, te su stoga iskustva u na~inu realizacije tog projekta veoma zna~ajna. Rad na tom projektu paralelno se odvija u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Ovom skupu je nedostajala su{tinska analiza i prijedlozi konkretnih rje{ewa za nagomilane probleme u bibliotekarstvu BiH, koje je, htjeli mi to priznati ili ne, fakti~ki podijeqeno i razvija se zasebno u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Pa ~ak i sam naziv Savjetovawe bibliotekra BiH zvu~i pretenciozno i pomalo konfuzno, ako uzmemo u obzir ~iwenicu da se radi o skupu bibliotekara Federacije BiH, a ne biblitekara cijele BiH („samozvano predstavqawe” u raznim segmentima, pogotovo prema svijetu, ina~e je ~esta pojava na ovom prostoru) . Ruku na srce, kao pozvani i zaista (bez prigovora) lijepo do~ekani gosti, prisustvovala su i dva (!) bibliotekara iz Republike Srpske, ali to svakako nije dovoqno da bi se opravdao legitimitet pomenutog naziva. Jedino bi prisustvo i ostalih najmawe 200 bibliotekara koji redovno posje}uju skupove u Republici Srpskoj opravdalo ovaj naziv. Za takvu saradwu je ipak neophodno ulo`iti mnogo vi{e obostranog truda i obuzdati vlastitu `equ za dominacijom kod jedne strane, ili izolacijom kod druge strane. Eee, al’ nismo mi jo{ dotle stigli! Dodirnih ta~aka, saradwe i kontakata ima (ve`u nas bar isti problemi), ali je, na`alost, ta saradwa jo{ uvijek nedovoqna i odvija se uglavnom po principu „sve }emo se dogovoriti da bude kako JA ka`em!”. Ako ne{to mo`e biti makar utjeha u takvoj situaciji, to je da: bez obzira na nemogu}nost zajedni~kog funkcionisawa na takav na~in, dodu{e nesinhronizovano, ali ipak – biblioteke se vidno razvijaju u oba entiteta, pre svega zahvaquju}i vlastitim nastojawima i potrebama, a ne za to povoqnim uslovima. U Federaciji su se razvijale uglavnom ve}e biblioteke, koje su dobijale donacije i imale zna~ajniju podr{ku vlasti, dok su mawe biblioteke ostajale na margini, sa zastarjelim metodama rada, bez savremene opreme, sa neautomatizova-

15

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

nim radom ili, u najboqem slu~aju, sa nepoznatim, bibliote~kim programima „doma}e radinosti”. Za biblioteke u Republici Srpskoj bi se moglo re}i da su u ne{to boqem polo`aju, jer je aktivnost na automatizaciji prvo svih mati~nih, pa fakultetskih, a zatim i op{tinskih biblioteka provedena ve} poodavno. U taj proces se u novije vrijeme sve masovnije ukqu~uju i {kolske biblioteke. Ali to jo{ uvijek ne zna~i da su one i materijalno obezbije|ene i adekvatno opremqene. Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske je svakako uvijek predwa~ila u razvoju, nastoje}i da se sama ukqu~i u sve savre-

\sc\c

16

mene procese u ovoj oblasti, a da potom ukqu~i i druge biblioteke. Poseban doprinos NUB RS je dala na planu edukacije bibliotekara u cijeloj republici. Trenutno je jedina biblioteka u Republici Srpskoj ukqu~ena u Cobiss sistem. Ostale, ve}e biblioteke u RS, koje su ve} kompjuterizovane (u tim bibliotekama je uglavnom instaliran Uneskov program ISIS (odnosno WINISIS), malo te`e se odlu~uju da prihvate Cobiss, prije svega zbog nemogu}nosti finansirawa takvog programa i iz drugog (rekli bismo ~ak i razumqivog) razloga, a to je nepostojawe odgovaraju}eg interfejsa kojim bi se ura|eni zapisi mogli iz Winisisa importovati u Cobiss, {to svakako stvara neku vrstu otpora u smislu „da su sve godine prethodnog rada ba~ene u vodu, jer je zapise neophodno ‘pje{ke’ ponovo unositi”. Ne djeluje im utje{no ~ak ni to {to je zna~ajan broj tih zapisa ve} ura|en u Cobiss sistemu i da ih je neophodno samo preuzeti i dodati lokacijske podatke. Ali poboq{awe materijalnog polo`aja biblioteka i ne povremeni, ve} stalni i siguran izvor finansirawa sistema, mogao bi vi{e podstaknuti biblioteke da se ukqu~e u Cobiss sistem. Taj pro-

blem je neophodno sistemski i planski rje{avati na nivou vlada entiteta koje bi bile finanasijski garant ostvarewa tog projekta, istovremeno imati na umu samostalnost vode}ih ustanova u ovom projektu, jezi~kim specifi~nostima i drugim potrebama biblioteka u sistemu. Poseban doprinos razvoju bibliotekarstva Republike Srpske dalo je i Dru{tvo bibliotekara Republike Srpske, koje funkcioni{e kao savjesno strukovno udru`ewe, redovno odr`ava godi{wu skup{tinu bibliotekara, organizuje stru~ne skupove, savjetovawa i seminare na kojima se prezentuju sve aktuelne teme, problemi, planovi i projekti iz struke. Takve skupove svaki put posjeti vi{e od 200 bibliotekara sa uglednim predava~ima iz Srbije, Republike Srpske i inostranstva. Na skupu nisu pokretane nikakve „vru}e” teme ovog podnebqa, iako su neki problemi „lebdjeli u vazduhu”. Zasigurno je ona „tanka linija {to spaja...” postala makar malo „debqa” da po woj mogu slobodno hodati bar oni koji su stabilni. I to, naravno, zahvaquju}i {irini vidika, vedrom i bogatom duhu bibliotekara, kojima je, kao i svima, ve} preko glave politika, dominacija, izolacija, {pekulacija i NACIJA! Oni su se nezvani~no slo`ili: „U kom god pravcu krenuli – putevi }e nam se sresti”, jer je onaj osnovni, humani ciq, ove profesije svugdje isti . (E, al’ za to je ipak potrebno biti mlad, makar duhom!). Sve pauze i slobodno vrijeme dana na Uni bile su mnogo konstruktivnije i od samih predavawa, jer je svako mogao da iznese svoja iskustva, mi{qewa i probleme u radu, a svi su se ku}i vratili bogatiji. (Da, bogatiji, kao da niste nikad ~uli za bogatog bibliotekara?!). I na kraju, ~ega sve nije nedostajalo u ovih nekoliko dana: na prvom mjestu smijeha (mislite, neva`no?), zatim, me|usobnog razumijevawa, dru`ewa, igre, plesa, muzike, pi}a, zabave, hrane, zelenila, vodopada, zelenih jabuka, raftinga na Uni i UNE! [ta to jo{ treba jednom bibliotekaru (?) da bi, sa punim baterijama, sutradan sjeo za svoj radni sto i upustio se u stra{nu bitku sa: ta~kicama, crticama, zarezima, dvota~kama, pismima, formatima, listi}ima, temama, dilemama i, ne daj bo`e, „ne~ijim” gre{kama!

@eqka Komleni} Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Osmi nacionalni festival de~je kwige – Sliven 2006.

U carstvu kwige za decu De~ja kwi`evnost je uvek `ivela u zape}ku velike kwi`evnosti za odrasle koja je, po obi~aju, imala „glavnu re~”. Za decu se malo pi{e, uz nezaobilazno opravdawe da je to te`e, o de~joj kwi`evnosti se relativno malo govori, ali ona, iako nejaka, spretno pliva u moru literature za odrasle. Da bi makar na nekoliko dana de~ju kwi`evnost postavili na pijadestal kwi`evnosti uop{te, bibliote~ki radnici iz Republike Bugarske (glavni organizator Regionalna biblioteka „Sava Dobroplodni” iz grada Slivena) osmi put organizuju Nacionalni festival de~je kwige, svojevrsnu svetkovinu kwi`evnosti za decu. Festival okupqa de~je pisce, bibliote~ke radnike, kriti~are, izdava~e, prosvetne radnike i sve one koji su u neposrednoj vezi sa popularizacijom de~je kwige. Organizovawem okuglih stolova, kwi`evnih ve~eri, rasprava na temu kako pribli`iti kwigu deci, diskusija na druge razli~ite teme vezane za tendencije u kwi`evnosti za decu i u odnosima dece i biblioteke, kao i prate}ih programa (literarno-likovnog konkursa na temu kwiga, maskenbala, izlo`bi i sli~no) organizatori Festivala stavqaju sebi u zadatak da, kroz sve navedene aktivnosti, {to vi{e qudi zainteresuju za de~ju kwi`evnost. Festival je prvi put organizovan 1999. godine, na inicijativu Regionalne biblioteke „Sava Dobroplodni” iz grada Slivena, uz veliki entuzijazam direktorke biblioteke Rosice Petrove. Zahvaquju}i velikom trudu i zalagawu celog kolektiva, ideja o organizaciji takve manifestacije nai{la je na svesrdno odobravawe i podr{ku relevantnih kulturnih i javnih institucija: Ministarstva kulture Republike Bugarske, Nacionalnog centra za kwigu pri Ministarstvu kulture, Agencije za Bugare u rasejawu, kao i same lokalne zajednice. Iz godine u godinu Festival je postajao bogatiji i {irio je poqe interesovawa. Organizovan u ime de~je kwige, polako je prelazio iz sfere prou~avawa nacionalne pro-

dukcije de~je kwi`evnosti ka upoznavawu sa tokovima stvarala{tva za decu, prvo u susednim zemqama, a kasnije i {ire. Tome je svakako prvih godina doprinela Agencija za Bugare u rasejawu, preko koje su na Festival pozivani de~ji autori i bibliote~ki radnici iz dr`ava u kojima `ive Bugari (Rusija, Srbija, Moldavija, Makedonija). Posledwih nekoliko godina Festival poprima me|unarodni karakter jer u~estvuju biblioteka-

Detaq sa sve~anog otvarawa ri iz Ma|arske, Rusije, Srbije1, Italije i dr. Festival ima i svoju prezentaciju na internetu, a adresa je http://childbookfest.iradeum.com. Centralni deo Festivala je okrugli sto. Ovogodi{wa tema okruglog stola je bila „Savremeni de~ji roman – obrasci, tendencije, izazovi”, a Srbiju su svojim referatima2 predstavqale Sa{a Lukovi}-Vasiqevi}, {ef De~jeg odeqewa Narodne biblioteke „Stevan Sremac” iz Ni{a, i Elizabeta Georgiev, bibliotekar Narodne bi1

Biblioteka „Sava Dobroplodni” ve} godinama sara|uje sa Zmajevim de~jim igrama. U okviru ovogodi{weg festivala, direktor Zmajevih de~jih igara Du{an Pop \ur|ev i Denko Rangelov, prevodilac sa bugarskog, predstavili su antologiju srpske poezije za decu prevedenu na bugarski „Sve {to raste htelo bi da cveta”. 2 Sa{a Lukovi}-Vasiqevi} „Gradimir Stojkovi} – popularni srpski romanopisac”; Elizabeta Georgiev „Savremeni de~ji roman – princ de~je literature”.

17

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

18

}a kwiga za decu postane ~itana i u nekoj stranoj zemqi, iza wenog plasmana i predstavqawa inostranoj publici mora da stoji i dr`ava. Pored ovog okruglog stola, organizovan je jo{ jedan, na kome se govorilo o radu sa talentovanom decom i o uticaju biblioteka na razvoj talenata kod dece. Svoje iskustvo u radu sa decom, konkretno o radu sa polaznicima Pesni~ke radionice pri narodnoj biblioteci „Detko Petrov”, prisutnima je prenela bibliotekarka Elizabeta Georgiev, rukovodilac Radionice. O radu sa decom pred{kolskog uzrasta govorila je go{}a iz Finske, kao i nekoliko bibliotekara sa de~jih odeqewa biblioteka iz Bugarske. Zajedni~ki zakqu~ak je da biblioteke polako {ire svoj vidokrug interesovawa i da, pored uloge da deci pribli`e kwigu, sve vi{e dobijaju i vaspitno-kreativnu ulogu: da otkriju talenat kod dece i da zajedno s decom rade na wegovom negovawu. U~e{}e na Festivalu je veliko i korisno iskustvo koje jednog bibliotekara oboga}uje novim saznawima, kontaktima i bogatom razmenom iskustava sa kolegama kako iz Bugarske tako i iz drugih zemaqa. Autorke ovog teksta prime}uju da se u Bugarskoj mnogo pa`we poklawa negovawu mladog ~itala~kog nara{taja. Ta briga nije prepu{tena samo entuzijazmu bibliotekara. O tome se svesrdno staraju Ministarstvo kulture Republike Bugarske, Nacionalni centar za kwigu pri Ministarstvu kulture i same lokalne zajednice.

Elizabeta Georgiev Narodna biblioteka „D. Petrov” Dimitrovgrad

Sa{a Lukovi}-Vasiqevi} Narodna biblioteka „Stevan Sremac” Ni{

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

blioteke „Detko Petrov” iz Dimitrovgrada (ona je i pro{le godine u~estvovala u radu okruglog stola ~ija je tema bila „Dete ~italac – tendencije i izazovi”). U radu okruglog stola u~estvovali su i bibliotekari iz grada Pe~a (Ma|arska), koji su slu{aoce upoznali sa tendencijama u ma|arskoj kwi`evnosti za decu, kao i sa iskustvima u radu biblioteka sa malim ~itaocima, zatim bibliotekari i teoreti~ari de~je kwi`evnosti iz zemqe doma}ina, Bugarske, koji su govorili o dominaciji prevedene de~je kwi`evnosti me|u mla|om populacijom ~italaca, kao i prosvetni radnici koji su raspravqali na temu odnosa dece prema obaveznoj {kolskoj lektiri – {ta deca vole da ~itaju. Jedinstven zakqu~ak okruglog stola je da je ukus dece-~italaca svuda isti. ^ita se uglavnom prevedena de~ja kwiga, zapadnoevropski ili ameri~ki de~ji roman. Nacionalna produkcija de~jeg romana je uglavnom nedovoqna, sa ve} standardno popularnim piscima (kao {to je kod nas Gradimir Stojkovi}), a skoro da i nema prevoda de~je kwi`evnosti susednih zemaqa, tako da na{i ~itaoci ne poznaju de~ju kwi`evnost Bugara, Ma|ara i obrnuto. Rasprava se pro{irila na „pitawe” ogromne globalne popularnosti sage o Hari Poteru. Kolege iz Bugarske i Ma|arske su potvrdili da su romani o Hariju Poteru naj~itanije kwige i u wihovim bibliotekama. I pored nekih lo{ih epiteta kojima je okarakterisana ova kwiga, zakqu~eno je da je tolika ~itanost i popularnost veliki uspeh jednog de~jeg romana u svemo}noj poplavi kwi`evnosti za odrasle. Do{lo se i do zakqu~ka da ako ho}emo da neka doma-

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Vrujci

Bibliotekar – struka i profesija Biblioteka „Dimitrije Tucovi}” iz Lazarevca i Sekcija za mati~ne biblioteke Bibliotekarskog dru{tva Srbije su, uz podr{ku odeqewa za razvoj NBS i Katedre za bibliotekarstvo Filolo{kog fakulteta u Beogradu, organizovale u Vrujcima, od 15. do 17. juna, stru~ni skup sa temom „Bibliotekar – struka i profesija”. Bilo je prisutno {ezdesetak bibliotekara iz cele Srbije, a izlagawa su imaMirko Mirkovi} – va`no je biti informisan li: Vladimir [ekularac, Milica Kir}anski, Vesna Petrovi}, Mila Stefanovi}, kara, ali i zahteve kao {to su prava i obaveze Aleksandra Vrane{, Mirko Markovi} i Goran stalnog stru~nog usavr{avawa, ustanovqavawe Trailovi}, a okrugli stolovi su bili posve}eni bibliote~ke nagrade u kategoriji kwi`evnosti pravnim i eti~kim pitawima bibliotekarske za decu i predlog da se u okviru konkursa Ministarstva kulture za sufinansirawe periodike profesije. Savetovawe je otvorilo niz pitawa vezanih predvide posebna sredstva za sufinansirawe biza struku, kao {to su problem materijalnog vred- bliote~ke periodike. novawa stru~nih zvawa, odnos biblioteka i loMilica Matijevi} kalne zajednice, problem autonomije biblioteBiblioteka „Dimitrije Tucovi}” Lazarevac

Festival humora za decu u Lazarevcu

De~ja ma{ta mo`e sva{ta I smeha, smeha deci... Tako je po~eo 18. festival humora za decu u Lazarevcu. Tri dana, od 12. do 14. septembra, veseli mali{ani su svojim radovima pokazali koliko im je `iva ma{ta i da se oni izuzetno raduju svakoj mogu}nosti da se iska`u. Ta `eqa da im se omogu}i da {to boqe poka`u svoju kreativnost bibliotekare uvek podstakne da se okupe, razmene iskustva i da poku{aju da urade ne{to za decu. Ove godine, drugog dana festivala, organizovan je okrugli sto na temu „Kreativne radionice u bibliotekama”, koji je pokazao da bibliotekari ula`u veliki napor kako bi animirali decu da pose}uju biblioteku, ali ne samo da bi po-

zajmqivali kwige, ve} da bi ma{tali, stvarali. Biblioteka u Prijepoqu je, u saradwi sa nevladinim organizacijama, uspela da opremi prostor u kome veoma uspe{no rade likovna i literarna radionica (iz te radionice je iza{la i vesela ku}ica koja je dobila prvu nagradu na Festivalu), a inspirativno je i wihovo iskustvo sa vr{wa~kom edukacijom. Danica Ota{evi} iz ~a~anske biblioteke, vidno uzbu|ena brojem osvojenih nagrada na festivalu, rekla je da su one rezultat kreativnog rada bibliotekara sa decom. Aleksandra Vi}entijevi} i Biqana Dani}-Grbi} iz Biblioteke grada Beograda prenele su nam svoja iskustva u

19

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

radu sa decom kroz brojne radionica koje postoje na wihovom odeqewu: radionica za kreativno pisawe, radionica za slikawe, radionica za predstavqawe zanimawa, radionica u okviru koje se pose}uju razne kulturne i nau~ne ustanove u gradu. Sa `aqewem smo konstatovali da se neke od wih mogu organizovati samo u Beogradu. Osvrnuv{i se na kratak istorijat rada de~jeg odeqewa Narodne biblioteke „Gligorije Vozarevi}” iz Sremske Mitrovice, Zorica Mi{~evi}, Vesna Petrovi}, Moravka Todi} i Svetlana Sabo su pokazale kako one rade sa svojom decom. Zorica Mi{~evi} nam je prenela svoje dragoceno iskustvo koje je stekla tokom dvonedeqne posete Francuskoj i podstakla nas da razmi{qamo o ostvarewu bar nekih od tih programa i kod nas. Donele su i rekvizite da bi nam {to boqe do~arale kako rade. Na mene uvek nekako najja~i utisak ostavi Elizabeta Hristova iz Gradske biblioteke Dimitrovgrad, ~iji entuzijazam i `eqa, u izuzetno skromnim uslovima, od biblioteke prave kutak u koji svi rado dolaze. Literarna radionica kojom rukovodi do sada je osvojila dosta nagrada, a deca iz te radionice ve} imaju objavqene zbirke pesama. Wihov rad poprima i me|unarodni karakter, s obzirom na to da u~estvuju na konkursima u susednoj Bugarskoj. Miloje Radovi}, bibliotekar iz Narodne biblioteke „Stefan Prvoven~ani” iz Kraqeva, govorio je o radionicama u biblioteci i istakao da se ponosi ekolo{kom radionicom u kojoj uspe{no radi mnogo dece.

Nakon svih ovih izlagawa, me|u nama je lebdela misao da je misija biblioteka i bibliotekara da decu upute na literaturu i da dobro osmi{qenim akcijama, uz pomo} celokupne dru{tvene zajednice, zna~ajno uti~u da razvojni put deteta bude pravilan. Na{e dru{tvo za ovo ima vrlo malo sluha, te se ~itav rad sa decom svodi na entuzijazam bibliotekara i pojedinih ~lanova zajednice, stru~waka kojima verovatno savest

Lazarevac je bio dobar doma}in ne dopu{ta da taj tako delikatan posao prepuste slu~aju. Jo{ dok su mala decu treba motivisati da do|u u biblioteku i da shvate da znawe mogu i tu da sti~u i da }e samo tako i}i u korak s vremenom i pratiti vrtoglavi civilizacijski razvoj. Jedino tako }e misija biblioteka biti u potpunosti ostvarena.

Radmila Perovi} Narodna biblioteka „Jovan Popovi}” Kikinda

Titel 20

^etvrti Vidovdanski nau~ni sastanak Dru{tvo za istoriju i teoriju kwige i ~itawa i Narodna biblioteka u Titelu su 1. jula bili doma}ini ~etvrtog Vidovdanskog nau~nog sastanka. Pozdravne besede su uputili Miro Vuksanovi} i Dragan Koji} (bio je najavqen i Sreten Ugri~i}). Dragan Bara}, predsednik Dru{tva za istoriju i teoriju kwige i ~itawa, govorio je o wegovoj aktivnosti u prethodnom periodu, a Mi-

rijana Stefanovi}, Du{an Ivani}, Tomislav Jovanovi}, Milo{ Kova~evi} i Lazar ^ur~i} su besedili o [afarikovoj Istoriji srpske kwi`evnosti. Po zavr{etku oficijelnog dela programa, razgovor i dru`ewe u~esnika je nastavqeno u privatnoj biblioteci Laze i Marije ^ur~i} na titelskom bregu.

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Biblioteke doprinose stabilnosti u regionu

Projekat Biblia – Jadranska biblioteka Projekat BIBLIA, namewen prete`no univerzitetskim, gradskim i bibliotekama istorijskih arhiva, osmi{qen je sa ciqem da se zajedni~kim istra`iva~kim radom do|e do polazne osnove za o~uvawe kulturne ba{tine koja pripada {irem evropskom kulturnom prostoru i da se kasnije, nakon realizacije projekta, razvije daqa saradwa zemaqa i biblioteka u~esnica u ovom projektu. Projekat }e biti realizovan u Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji. U bogatim dru{tvima, odnosno u osam najrazvijenijih dr`ava Evropske unije, u mnogo ve}oj meri nego u na{oj zemqi postoji svest o neophodnosti saradwe i bliske povezanosti privrednog, ekonomskog, biznis sektora i kulture. Projekti su uvek neka vrsta posrednika na koji na~in se novac iz odre|enih fondova izdvaja i za namene u oblasti kulture. Projekat BIBLIA traja}e dve i po godine i za to vreme }e se prikupqati materijal vezan za zajedni~ko kulturno nasle|e pomenutih zemaqa, zatim }e se taj materijal digitalizovati, a potom formirati jedna onlajn biblioteka, odnosno Jadranska biblioteka, koja }e biti konkretan proizvod projekta BIBLIA. Ciq ovog projekta je da se na prostoru biv{e Jugoslavije, odnosno na prostoru zapadnog Balkana, a to su zemqe biv{e Jugoslavije kojima je pridodata Albanija, sem Slovenije koja je ~lanica Evropske unije, uspostavi komunikacija i saradwa na svim nivoima: ekonomskom, kulturnom, politi~kom i diplomatskom. Takva saradwa bi doprinela stabilnosti u regionu zemaqa zapadnog Balkana, {to je tako|e jedan od dalekose`nih ciqeva ovog projekta, mada to u prvi mah mo`da nije o~igledno jer se projekat bavi prvenstveno bibliotekama. Stabilnost u regionu bi tako|e ubrzala proces pridru`ivawa zemaqa zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Ovaj projekat je osmislio Institut za umetni~ko, kulturno i prirodno nasle|e, institucija sa velikim ugledom i uticajem u Italiji. Da bi se u potpunosti razumeo, bitno je znati da Italija ima program kulturne politike koji se bitno razlikuje od svih drugih zemaqa Evropske unije jer je glavni zadatak tog programa upravo o~uvawe kulturnog

nasle|a, s obzirom na to da se 40 odsto svih spomenika kulture koje vodi Unesko nalazi na teritoriji Italije. U tom preplitawu civilizacija, istorijskih epoha i uticaja zapadni Balkan bi mogao da prepozna svoju {ansu i da ozbiqno konkuri{e za ukqu~ivawe u evropske integracione tokove. Ciq ovog teksta je da se bavi {irom geopoliti~kom pozadinom na kojoj se rodila ideja o ovakvom projektu. Napori Italije bi se mogli izraziti u metafori~noj re~enici „Da se Jadransko more ne pretvori u mrtvo more” (naslov teksta Margerite Paolini objavqen u ~asopisu Limes 2005), a to zna~i da je Italija su{tinski zainteresovana za budu}nost zemaqa zapadnog Balkana, jer je isto~na obala Jadranskog mora od izuzetnog geopoliti~kog i strate{kog zna~aja za Italiju. Ovaj region, koji je trenutno van granica Evropske unije, predstavqa prostor preko koga Italija `eli da uspostavi put ka Balti~kom moru i Rusiji i od vitalnog je interesa za Italiju. Zapadni Balkan je sada odse~en od Evropske unije i sa svojim propustqivim granicama predstavqa teritoriju na kojoj cveta me|unarodni kriminal koji pravi svoje glavne prolaze kroz predele na levoj obali Dwestra, kroz Kosovo, Makedoniju i Bosnu. U pojedinim oblastima organizovani kriminal i daqe pru`a uto~i{te teroristima. Italiji nije u interesu da zbog takve situacije na isto~noj obali ostane zatvorena na svojoj zapadnoj obali, ve} da oblast svog ekonomskog i geopoliti~kog uticaja pro{iri na Istok, koriste}i to {to je Brisel, makar samo i naizgled, odnosno prividno, ponovo zainteresovan za Balkan. Srbija bi Italiju mogla da prepozna kao ozbiqnog strate{kog partnera u te`wi za integracijom u Evropsku uniju. Me|unarodna komisija za Balkan u svom izve{taju potvr|uje da je evropska integracija Balkana neophodnost i nu`nost, jer je upravo to re{ewe koje bi obezbedilo stabilnost tog regiona i zavr{etak procesa ujediwewa starog kontinenta. Ali vratimo se bibliotekama. Da li su one zaista tako va`ne i mo}ne institucije da i same mogu doprineti stabilnosti u regionu? Ovo nije retori~ko pitawe, ovo je su{tinsko pitawe,

21

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

22

jer se u ~estim diskusijama, okruglim stolovima i drugim sesijama i radnim grupama gde se govori o polo`aju biblioteka u dru{tvu ~esto nedovoqno isti~e zna~aj i uticaj biblioteka u {irem, me|udr`avnom kontekstu. Uticaj biblioteka se naj~e{}e meri na osnovu profesionalnog rada u okvirima lokalne zajednice. Mo`da je osnovni razlog tome {to biblioteke u mawim sredinama u na{oj zemqi nemaju ~esto iskustvo saradwe u ve}im me|unarodnim projektima, te su rezultati wihovog rada merqivi samo u domenu wihovog lokalnog uticaja. Onog trenutka kada sami bibliotekari budu imali jasnu svest o tome koliki realan i zna~ajan uticaj biblioteke mogu imati u dru{tvu, ali i {ire u regionu, zna~ajno }e se promeniti i odnos dru{tva prema biblitekama. Dakle, zakqu~ak je da biblioteke moraju ostvarivati realan uticaj i time zna~ajno mewati odnos dru{tva prema bibliotekama. U skladu sa svim dosada{wim razmatrawima projekat BIBLIA, koji za krajwi proizvod ima onlajn Jadransku biblioteku, predstavqa u stvari virtuelnu mre`u komunikacijskih puteva koji su u planu da se kasnije i fizi~ki realizuju na ovim prostorima. U tom preplitawu virtuelnog i realnog mislim da se i nazire budu}i razvoj civilizacije – tehnolo{kog dru{tva i dru{tva znawa. Da bi se izbeglo da zapadni Balkan bude trajno potisnut u drugi plan, od su{tinske je va`nosti da se on u potpunosti uklopi u jadranski sistem i u {iri, me|unarodni okvir. To je od interesa i za italijanske i druge evropske regije. „U tom ciqu vaqa sagledati i sve {to se trenutno doga|a u celom isto~nom Sredozemqu. U toj oblasti je neumitan daqi razvoj pomorskog saobra}aja, ali nedostaju konkretne zajedni~ke strategije. Naime, ve}ina zemaqa na koje se to odnosi – balkanske dr`ave, Turska, dr`ave Bliskog istoka – jo{ se nisu prikqu~ile ozbiqnom ekonomskom i geopoliti~kom planu ni sa severoisto~nim, ni sa sredozemnim (zapadno Sredozemqe) delom EU. I odista, jedno od obele`ja Sredozemqa jeste razlika u stepenu povezanosti izme|u zapadnog i isto~nog dela. Dok je pomorski saobra}aj u isto~nom Sredozemqu nedovoqno razvijen, u zapadnom Sredozemqu je ~vr{}e povezan i veoma `iv, u skladu sa interesima pojedinih zemaqa i priobalnih regiona. Te zemqe i oblasti su pokazale svoju vezanost za Sredozemqe razvojem ekonomske saradwe i teritorijalnim partnerstvom sa severnom Afrikom. Na taj na~in postoji opasnost da }e se zna~ajan pomorski transport energenata iz isto~nog Sredozemqa odvijati preko Egejskog i Jonskog mora, pa zatim neposredno

kroz Tirensko more i daqe u pravcu Atlantskog okeana, ~ime }e se potpuno zaobi}i Jadransko more.” (Da se Jadransko more ne pretvori u Mrtvo more Margerita Paolini; prevela Mirela Radosavqevi}/ Limes plus – specijalno izdawe 2005, Balkanska alhemija) Sli~na je situacija i kada je re~ o suvozemnim vezama. Stru~ni sekretarijat za jadransku oblast, sa sedi{tem u Ankoni, ima}e zadatak da izradi putnu mre`u koja }e bitno povezati sve oblasti koje imaju dodirne ta~ke sa jadranskom obla{}u i sa ostalim delom sveta. Jadranska oblast mo`e da obavqa ulogu pokreta~a izgradwe mre`a i partnerskih odnosa izme|u Baltika i Sredozemqa posredstvom svog balkanskog dela. Tako bi bile zadovoqene potrebe tih oblasti koje imaju ve}u zainteresovanost za povezivawe izme|u severa i juga posle pro{irewa EU. Ministarstvo privrede Italije odredilo je kao strate{ke slede}e saobra}ajne mre`e: Trst–Rijeka, pa zatim koridor 5, te Bar–Beograd, {to je veza sa krakom Temi{var–Budimpe{ta. Razdru`ivawe sa Crnom Gorom je bitno jedino u ovom delu, tj. da li }emo smo}i snage da izgradimo autoput Bar–Beograd i da shvatimo da je bitno da se zajedni~ki uklopimo u evroatlantske integracione tokove. Ciq ovog teksta je da se vidi koliko jedan me|unarodni projekat vezan za biblioteke ima slo`enu pozadinu u sklopu promi{qawa uskla|enog razvoja. Po{to smo sputani siroma{tvom, na{i politi~ari nemaju dovoqno snage i mo}i da razmi{qaju na taj na~in. Mi }emo se pribli`iti evropskim standardima jedino ako po~nemo da razmi{qamo na taj na~in: uskla|eni razvoj, rast standarda i ja~awe socijalne politike. Bibliotekarstvo nije samostalna delatnost, ve} je ukqu~eno u op{tedru{tvene tokove. Stoga je potrebno da se i ono ukqu~i u program uskla|enog razvoja.

INTERREG IIIA – prekograni~na saradwa na Jadranu Op{ti ciq Program inicijative Evropske unije INTERREGA IIIA prekograni~ne jadranske saradwe je promocija dru{tveno-ekonomskog razvoja i saradwe me|u zemqama jadranske oblasti. U skladu sa tim, radi se o instrumentu koji vi{e nego svi drugi mo`e doprineti formirawu jadranske evroregije. Oblasti prihvatqive za Program, sa italijanske strane, jesu provincije nazna~ene u saop{tewu EK br. 2001/C239/03 od 23. avgusta 2001: Rovigo, Ferara, Forli-Cezena, Rimini, Ravena, Pezaro, Ankona, Macerata, Askoli Pjaceno, Te-

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

ramo, Peskara, Kjeti, Kampobaso, Fo|a, zajedno sa jadranskim provincijama Trst, Gorica, Udine, Venecija, Bari, Brindizi, Le}e, koje su od ranije prihvatqive za prekograni~nu saradwu po prethodnim programima INTERREG. Pored toga, novi program ima teritorijalni izuzetak za podru~ja koja se grani~e sa prihvatqivim podru~jima, tj. za Padovu, L’Akvilu i Iserniu. U prihvatqiva podru~ja se jo{ ubrajaju slede}e isto~no-jadranske zemqe (ZIJ): Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija i Crna Gora (bez Kosova). Ciq Programa je osna`ivawe, u svim ukqu~enim lokalnim zajednicama, ose}aja pripadnosti jedinstvenoj jadranskoj zajednici i weno stvarawe, {to je i osnovni ciq Programa. U skladu s tim, ciq je i izbalansiran rast `ivotnog standarda, zajedni~ki za sve narode Jadrana, koji bi se sve vi{e pribli`avao standardu EU. Osnovni programski dokumenti su Operativni program, ~iji datum prihvatawa od strane EK (23. maj 2002) ozna~ava i datum po~etka Programa, te Dodatak programa. Prvi dokument defini{e strategiju i op{te ciqeve Programa, tela nadle`na za sprovo|ewe, kao i ukupni finansijski plan, a daje i detaqnu analizu konteksta u kojem }e se Program odvijati, dok drugi detaqno defin{e modalitete sprovo|ewa, kao i odgovaraju}e procedure i nadle`na tehni~ka, administrativna i finansijska tela. U skladu sa prioritetnim ciqevima Programa, OP defini{e prioritete, mere i akcije. Prioriteti su osmi{qeni tako da budu transverzalni i komplementarni, osiguravaju}i me|usobnu sinergiju te dodatnu vrednost Programu u celini.

Prioritet 1 Za{tita i valorizacija okru`ewa, kulture i infrastruktura pograni~nog podru~ja: odnosi se na intervencije prete`no javnog interesa i infrastrukturnog karaktera, koje se ti~u okru`ewa, energije, transporta, telekomunikacija, organizacije teritorije i kulture. U okviru toga radi se o intervencijama koje se odnose na: 1. Za{titu, o~uvawe i valorizaciju prirodne ba{tine i okru`ewa i poboq{awe energetske delotvornosti; 2. Razvoj i ja~awe prekograni~nih transportnih, telekomunikacijskih i energetskih infrastruktura i mre`a; 3. Razvoj i ja~awe turisti~kih i kulturnih infrastruktura. Analiza u okviru eks-ante evaluacije pokazala je da je potrebno poboq{ati standarde za{tite okru`ewa u ciqu odr`ivog razvoja pod-

ru~ja IJR i ZIJ. Me|u prednostima ovog prioriteta isti~e se podsticaj koji }e on dati stvarawu integrisanog sistema skupqawa podataka i ostvarivawu uskla|enih politika za{tite okru`ewa. Od slabosti treba ista}i te{ko}e u standardizaciji neuskla|enih podataka i razli~itih postupaka, rizik od raspr{ivawa malih inicijativa, potrebu za finansijskim sredstvima koja bi omogu}ila izra|ivawe studija o izvodqivosti i projekata, kako bilateralnim (L. 49/87, L. 84/01) tako i multilateralnim (CARDS, EIB, EBOR, SB, UN).

Prioritet 2 Ekonomska integracija prekograni~nih proizvodnih sistema: odnosi se na intervencije prete`no privatnog interesa koje se ti~u tr`i{nog takmi~ewa i ja~awa industrijskih, zanatskih, turisti~kih i poqoprivrednih malih i sredwih trgova~kih dru{tava. U okviru toga radi se o merama koje se odnose na: 1. Poboq{awe tr`i{nih uslova i saradwe; 2. Prekograni~nu saradwu u primarnom, ukqu~uju}i ribolov, i sekundarnom sektoru; 3. Prekograni~nu saradwu na podru~ju turizma i kulture. Ovaj prioritet, utemeqen na ekonomskom razvoju vezan uz MSP, pru`i}e, osim ad hok instrumenata za ja~awe procesa internacionalizacije sistema proizvodwe u podru~jima IJR i ZIJ, ve}u sistemati~nost i doslednost procesa. Takva integracija, ~iji su istorijski koreni ukloweni ve{ta~kim putem sukobima devedesetih godina, sada postaje condition sine qua kako bi se omogu}io ekonomski oporavak zemaqa ZIJ. Jo{ jedna polazna ta~ka je mogu}nost pru`awa usluga od velike dodatne vrednosti za prekograni~nu integraciju (inovacije, ispitivawe tr`i{ta...) malih i sredwih preduzetnika koji ~esto nemaju dovoqno qudskih i ekonomskih resursa. Razvoj sistema saradwe u razli~itim ekonomskim sektorima predstavqa izazov za razlike koje danas postoje u stvarnom i prividnom kvalitetu proizvodwe u ta dva podru~ja. Glavne slabosti ~ine razlike u ekonomskim, upravnim i pravnim sistemima podru~ja IJR i ZIJ.

Prioritet 3 Aktivnosti ja~awa saradwe: odnosi se na intervencije na sistemu koje se ti~u ja~awa institucija, uskla|ivawa sistema, ja~awa demokratije, zapo{qavawa, sigurnosti, dru{tvenog napretka, osposobqavawa qudskih potencijala. U okviru toga radi se o merama koje se odnose na:

23

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

1. Osposobqavawe qudskih potencijala, profesionalno usavr{avawe i nove inicijative za dru{tveni napredak i tr`i{te rada; 2. Institucionalno ja~awe i ja~awe saradwe u komunikaciji, istra`ivawima, kao i izme|u institucija za uskla|ivawe sistema; 3. Borba protiv kriminala i poboq{awe sigurnosti. Prioritet 2 (usmeren u prvom redu na privatni sektor) dopuwen je Prioritetom 3 koji }e imati pozitivne rezultate za gra|ane i radnike po{to se bavi wihovim predstavni~kim telima, razli~itim agencijama i telima dr`avne uprave. U svetlu novih ekonomskih kretawa, prikazanih i u okviru eks-ante procene, ovaj prioritet ima}e veoma pozitivne efekte. Prime}uje se porast u ulasku radne snage iz ZIJ u proizvodni sistem IJR: Prednost predstavqaju aktivnosti usmerene na uskla|ivawe sistema, ~ime }e se omogu}iti boqa saradwa u svim drugim sektorima u kojima }e se primewivati ovaj program. Prekvalifikaciju qudskih resursa prati}e borba protiv organizovanog kriminala, koji je posebno jak kod ilegalnog uvoza radne snage. Ovaj problem }e se re{iti aktivnostima u obrazovnom sektoru i tr`i{tu rada, gde }e se omogu}iti legalizacija rada brojnim radnicima iz drugih zemaqa. U svetlu podataka o nezaposlenosti, diskriminaciji i iskori{}avawu, jedna od osnovnih aktivnosti mora biti dru{tvena integracija `ena i wihovih udru`ewa u ciqu razvoja civilnog dru{tva. Mogu}a slaba ta~ka upravo je organizacija institucionalnih sistema zemaqa ZIJ i ukorewenost kriminala i ilegalnog useqavawa. Prioritet ne predvi|a samostalne delatnosti, ve} }e biti odre|ene aktivnosti integrisane u svaku intervenciju posebno.

Prioritet 4

24

Tehni~ka pomo} za sprovo|ewe Operativnog programa: odnosi se na intervencije za sprovo|ewe OP-a, a ti~e informisawa, promocije, procene, pra}ewa, nadgledawa, kontrole i pru`awa podr{ke. U okviru toga radi se o merama koje se odnose na: 1. Tehni~ku pomo} zajedni~kim strukturama; 2. Procenu, informisawe, promociju i saradwu. Ovaj prioritet se odnosi iskqu~ivo na Upravnu i Finansijsku direkciju Programa. Prvi projekti Programa su odobreni na sastanku Udru`enog upravnog odbora (UUO) odr`anog u L’Akvili (Italija) 28. marta 2004. Na sastanku Udru`enog upravnog odbora, odr`anom 24. maja u

Tirani (Albanija), zakqu~en je prvi ciklus odobravawa projektnih predloga, predstavqenih po „regionalnoj re`iji”. U skladu sa Uputstvima za implementaciju Programa susedstva na granicama Interreg/Cards i Interreg/Tacis 2004–2006 (Neighbourhood Programmes 2004–2006, Implementing Guidelines for Interreg/Tacis and Interreg/Cards borders), PIC INTERREG IIIA – prekograni~ne jadranske saradwe po~eo se mewati u skladu sa pravnim formama i operativnim metodama Programa susedstva, preuzimaju}i ~ak i naziv Novi program jadranskog susedstva (NPJS). Inovativni elementi NPJS sadr`ani su u finansijskom profilu i procedurama izbora i implementacije projektnih predloga, u smislu da je upravna struktura Programa ve} definisana u skladu sa preporukama Evropske komisije, kroz tela ustanovqena na osnovu saradwe i ravnopravnosti izme|u IJR i ZIJ (Zajedni~ki tehni~ki sekretarijat, Zajedni~ki nadgledni odbor, Zajedni~ki upravni odbor). Ova tela se pridodaju ostalim strukturama, ve} postoje}im ili onima koje }e biti ustanovqene u skladu sa preporukama Uputstava Evropske komisije (Jedinice za koordinaciju Programa, Direkcija za ugovarawe, Direkcija za ugovarawe i finansirawe). One upravqaju fondovima CARDS dodeqenima Novom programu jadranskog susedstva. Strane (IJR, ZIJ) ukqu~ene u Program su, izme|u ostalog, ustanovile, na tehni~kom nivou, permanentno radno telo (Radna grupa – Task Force), koja je u~estvovala u definisawu elemenata za razvoj nove politike prekograni~ne saradwe od strane Italije prema zemqama Balkana. Novi finansijski plan Novog programa jadranskog susedstva predvi|a koegzistenciju sa fondovima ERDF preostalih od INTERREG IIIA (40 miliona eura), fondova CARDS (6 miliona eura) predvi|enih od strane Evropske komisije za period 2004–2006, kojima se, eventualno, mo`e dodati kofinansirawe od strane ZIJ. Procedura izbora projektnih predloga, za koje se odobrava finansirawe INTERREG/CARDS, kao i wihova implemantacija, obavqa se u skladu sa operativnom strukturama P. I. E. U. INTERREG IIIA – prekograni~ne jadranske saradwe, bazirano na dvostrukoj tipologiji procedure na osnovu tendera i po regionalnoj re`iji. Programske strukture ve} rade na unapre|ewu programskih dokumenata u ciqu krajwe potvrde NPJS po uputstvima institucija EK, a u skladu sa desetogodi{wom praksom saradwe sa tre}im zemqama koju je usvojila Evropska komisija.

Vesna Zlati~anin Vr{ac

LINK Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

U znak se}awa

Izlo`ba u ~ast {panskih boraca U Muzeju istorije Jugoslavije otvorena je 14. septembra izlo`ba „U ~ast {panskih boraca”, a u znak se}awa na interbrigadiste koji su oti{li u rat za demokratiju i slobodu [panije. Mada su bili razli~itih nacionalnih i politi~kih opredeqewa, zajedni~ka im je bila izrazita antifa{isti~ka orijentacija. Ove godine se navr{ava sedam decenija od izbijawa [panskog gra|anskog rata. Tim povodom je i pripremqena ova izlo`ba, a u saradwi sa Udru`ewem {panskih boraca 1936–1939. i prijateqa, zatim {panskim udru`ewem Arhiv, rat i izgnanstvo, Fondacijom „Pablo Iglesias”, Odeqewem za kulturu Regionalne vlade Katalonije, Nacionalnim arhivom Katalonije, Direkcijom za kulturnu i nau~nu razmenu Ministarstva spoqnih poslova Kraqevine [panije, [panskom agencijom za me|unarodnu saradwu i Ambasadom Kraqevine [panije u Beogradu. Treba podsetiti da su prvi jugoslovenski dobrovoqci ukqu~ivani u {panske jedinice narodne milicije do formirawa internacionalnih brigada, a one su, u skladu sa odlukom Republikanske vlade, formirane 22. oktobra 1936. U interbrigade je formacijski raspore|eno 1.700 dobrovoqaca Jugoslovena u sve rodove vojske, a skoncentrisani su uglavnom u ~ete: „Balkanska”, „Ivan Cankar”, „Matija Gubec”, bataqone: „Dimitrov”, „\uro \akovi}”, „Masarik”, „Divizionario” i u 129. internacionalnoj brigadi. Bio je i te kako sna`an wihov doprinos u artiqerijskim baterijama: „Karl Libkneht”, „Gotvald”,

„Kolarov”, „Stjepan Radi}”, „Roza Luksemburg” i Jugoslovenskoj protivtenkovskoj bateriji. Jugoslovenski dobrovoqci su se borili u diverzantskim odredima, avijaciji, mornarici, bilo ih je u sanitetskim slu`bama, bili su i instruktori u {panskim jedinicama, ~lanovi [taba i komandanti internacionalnih brigada. U~estvovali su u mnogim veoma bitnim vojnim operacijama na tlu u`arene [panije. Za izlo`bu je kori{}ena veoma raznovrsna gra|a: fotografije, plakati, likovna dela, dokumentacija, sprave, odnosno ure|aji, publikacije itd. Delo ~uvenog slikara \uzepea Fran}-Klapersa posebno do~arava `ivot {panskih boraca i gra|anski rat, prikazuju}i ki{u i oluju, izgnanstvo i izbegli~ke logore, bedu i siroma{tvo, jad i ~emer. Nezaobilazni slikar \or|e Andrejevi} Kun, {panski borac, upotpuwava predstavu o pomenutim zbivawima primercima iz wegovog stvarala~kog opusa. Ova izlo`ba je propra}ena lepo ilustrovanim, sadr`ajnim, dvojezi~nim katalogom. Na wegovoj pole|ini navedene su, ne bez razloga, re~i Zakletve dobrovoqaca: „Ja sam ovde, jer sam dobrovoqac i da}u, ako bude potrebno, i posledwu kap svoje krvi za slobodu [panije i slobodu celog sveta”. Izlo`bu najtoplije preporu~ujemo.

Vesna @upan Univerzitetska biblioteka „Svetozar Markovi}” Beograd

25

Konferencija u Sofiji Program konferencije "Globalization, Digitization, Access, and Preservation of Cultural Heritage", koja se odr`ava u Sofiji od 8. do 10. novembra ove godine, dostupan je na http://slim.emporia.edu/globenet/Sofia2006/program.htm

Organizatori konferencije su The School of Library & Information Management, Emporia State University, Kansas, USA, Katedra za bibliotekarstvo i informacione nauke "Sv. Kliment Ohridski" Univerziteta u Sofiji i Seton Hall University.

MRE@A Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Nove tehnologije i standardi

Komitet za digitalizaciju nacionalne ba{tine Nacionalni centar za digitalizaciju organizovao je po~etkom juna ove godine peti, tradicionalni skup pod nazivom „Nove tehnologije i standardi: digitalizacija nacionalne ba{tine 2006”. Dvodnevni skup okupio je one koji rade na digitalizaciji u Srbiji, Makedoniji i Republici Srpskoj, ali i nemali broj radoznalih, koji bi tek hteli da se upute u ovu problematiku i trenutno stawe u zemqi i najbli`em okru`ewu. Kao i ranijih godina, bilo je nekoliko prezentacija u vezi sa digitalizacijom u bibliotekama. Danica Ota{evi} i Bogdan Trifunovi}, iz Narodne biblioteke „Vladislav Petkovi} Dis” u ^a~ku, izvestili su o zapo~etom projektu digitalizacije u ovoj biblioteci. Marijana Cvetan i Sini{a Stefanovi}, iz Zavoda za prou~avawe kulturnog razvitka, govorili su o reviziji i digitalizaciji u stru~nim bibliotekama. Ivana Pra`i} iz nevladine organizacije YUSTAT govorila je o mogu}nostima i preprekama za izradu nacionalnog tezaurusa, kao va`nog elementa u standardizaciji digitalizovanog nasle|a. Tamara Butigan iz Narodne biblioteke Srbije predstavila je dosada{we napore na izradi nacionalnog jezgra metapodataka, opet u ciqu standardizacije opisa digitalizovane gra|e. Kroz dve prezentacije, kolege iz Makedonije upoznale su u~esnike skupa sa stawem na poqu digitalizacije u toj zemqi, kao i sa Centrom za digitalizaciju kulturnog nasle|a, formiranom pri Ministarstvu kulture Makedonije. U dva sa-

op{tewa izlo`eno je i stawe na planu digitalizacije u Republici Srpskoj. Na kraju prvog dana skupa radna atmosfera pre{la je u sve~anu. U prisustvu {ireg kruga Nacionalnog centra za digitalizaciju, zvani~no je progla{eno osnivawe Komiteta za digitalizaciju nacionalne ba{tine pri Komisiji za saradwu Srbije sa Uneskom. Na ovom mestu novoosnovani Komitet dobio je predsednika – Zorana Ogwanovi}a, vi{eg nau~nog saradnika Matemati~kog instituta SANU, kao i potpredsednicu – Tamaru Butigan, stru~waka Narodne biblioteke Srbije. Komitet predstavqa ekspertsko telo Komisije za saradwu Srbije sa Uneskom, a ~ine ga stru~waci doma}ih institucija nauke, kulture i obrazovawa. Rad Komiteta reguli{e Pravilnik o radu. Me|u ciqevima zacrtanim u planovima Komiteta, na centralnom mestu je stvarawe op{tih uslova za pokretawe procesa masovne digitalizacije, pospe{ivawe digitalizacije u svim ustanovama, kao i koordinacija i mobilizacija postoje}ih resursa u ovom procesu. Ostaje da verujemo da }e Komitet imati rezultata u svom radu, a biblioteke u Srbiji pouzdanog partnera na putu digitalizacije na koji se polako ukqu~uju mawom ili ve}om brzinom.

Tamara Butigan Narodna biblioteka Srbije

26

DOAJ

Nova generacija elektronskih publikacija ^asopisi s otvorenim pristupom su nova generacija elektronskih publikacija koji za kori{}ewe i pristup punom tekstu ne tra`e nikakvu naknadu, ali ih je jo{ uvek relativno malo. Na

www.doaj.org mo`ete na}i katalog ~asopisa s otvorenim pristupom DOAJ, koji danas indeksira 2.336 ~asopisa iz oblasti biotehni~kih nauka, poqoprivrede itd.

MRE@A Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Odr`avawe i razvoj Bibliote~ke mre`e Vojvodine

Bisis dobio podr{ku Krajem pro{le godine Savet projekta je usvojio izve{taj o realizaciji „Bibliote~ke mre`e gradskih biblioteka Vojvodine” i predlo`io plan aktivnosti na odr`avawu i razvoju mre`e. Dobra vest je da je Pokrajina podr`ala taj plan i da su programskom paketu Bisis ve} odobrena sredstva za ove namene. U mre`i je pet mati~nih biblioteka: u Novom Sadu, Zrewaninu, Kikindi, Sremskoj Mitrovici i Pan~evu, ali svako poboq{awe ovog programa je od velikog zna~aja i za Biblioteku grada Beograda, {aba~ku i druge biblioteke koje ga

koriste. U ovom trenutku programeri Bisis (verzija 3) prilago|avaju zahtevima biblioteka koje ga koriste, rade na jedinstvenom programu za javno korisni~ko pretra`ivawe bibliografskih zapisa preko interneta, izradi programa za analiti~ku obradu periodi~nih publikacija i drugo. Planira se postavqawe veb sajt Bibliote~ke mre`e Vojvodine i wenih ~lanica, izrada softvera za rezervaciju bibliografske gra|e i uvo|ewe jedinstvenog modela bar koda za publikacije i ~lanske karte na nivou mre`e.

The Chicago Manual of Stule Online Ako razmi{qate o kori{}ewu ^ikago stila (The Chicago Stule) prilikom citirawa, obradova}e vas vest da je nova verzija priru~nika dostupna onlajn na adresi www.chicagomanualofstyle.org i da mo`ete besplatno da je prou~ite i koristite mesec dana pre nego {to, eventualno, naru~ite elektronsku ili papirnu verziju. Re~ je o korisnom priru~niku namewenom izdava~ima, piscima i istra`iva~ima, a standardi za citirawe i navo|ewe literature su samo jedno od poglavqa ovog izdawa.

U~ewe stranih jezika Posetite sajt www.stranijezici.info. Na sajtu mo`ete na}i i skinuti besplatno literaturu i programe za u~ewe stranih jezika.

27

Greenstone Greenstone je besplatan softver za digitalizaciju. Videti na www.greenstone.org/cgi-bin/library?e=p-en-home-utfZz-8&a=p&p=intn

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Lokalno i evropsko bibliotekarstvo

Savremene tr`nice znawa

28

Od svog nastanka, sve do nedavno, bibliotekarstvo je bilo iskqu~ivo vezano za kwigu, bilo da se pod tim pojmom podrazumijevao svitak papirusa, rukopisna kwiga ili Gutembergova genijalna tvorevina. Skriptoriji i biblioteke bili su mjesta sabirawa svjetskog znawa, sistematizovawa i razdiobe. Bile su, zapravo, te stare i klasi~ne biblioteke du{a civilizacije. Udar na biblioteku bio je uvijek udar na civilizaciju. Vrijeme je u~inilo svoje. Biblioteke danas prolaze, kao i kwiga, revolucionarne promjene. Pitawe ho}e li pre`ivjeti biblioteke kao da je samo preformulisano pitawe ho}e li pre`ivjeti kwiga. Su{tina je u drugom pitawu: kako da biblioteke pre`ive? Odgovor je uvijek bio isti: ako idu u korak s vremenom. Svjetske biblioteke to ~ine, neke kao mezimci dru{tva, druge kao dio liberalnog koncepta privatne inicijative. Oba na~ina daju zanimqiva rje{ewa i dobre odgovore. Evropska praksa opredijelila se za koncept dr`avne podr{ke institucijama od dru{tvenog zna~aja, me|u kojima su biblioteke sigurno na prvom mjestu. Nema evropskog grada bez biblioteke koju ekonomski podr`ava i odr`ava sam grad. Bogatije zemqe s tradicijom razvijenih institucija prosvjete, kulture i nauke me|usobno se takmi~e koja }e vi{e ulo`iti u „znawe”, pod kojim se podrazumijeva ve} navedeno sveto trojstvo civilizacije. Bibliote~ki kadrovi u zemqama Evropske unije zapo{aqavaju se na odgovornim mjestima u ministarstvima kulture jer unose sistem i red. Kakvo je stawe danas kod nas, u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i okolini? Iako skrajnuti od dru{tva, bibliotekari RS su uspjeli da se organizuju i poka`u kao nezaobilazna snaga bez koje se ne mo`e planirati budu}nost ovog prostora. Deset godina organizovanog djelovawa Dru{tva bibliotekara RS zaslu`uje svaku pohvalu i dru{tvenu podr{ku. Da li je i ima? Recimo da ima, ali je neredovna i veoma skromna. Problem je i jednostavan i slo`en. Bibliotekarstvo po~iva na redu, me|unarodnim standardima, otvorenosti. Dru{tvo je daleko od toga. Specijalno su kwiga, bibliotekarstvo i wima pridru`ene asocijacije bili i ostali pastor~ad dru{tva. U proteklom periodu, na primjer, Ministarstvo kulture, u ~ijoj je nadle`nosti bibliotekarstvo, vi{e je ulagalo u razvoj gu-

slarske umjetnosti (ako se to mo`e nazvati umjetno{}u) nego u Dru{tvo bibliotekara RS. Stvar je za rubirku „Vjerovali ili ne”, ali u ovoj zemqi bez sistema sasvim uobi~ajena. Dru{tvo koje ne vjeruje svojim institucijama jedva da ima samosvijest o svom postojawu. Guslarstvo tu ne}e mnogo pomo}i. Samo taksativno nabrajawe ura|enog iznenadi}e neupu}ene, {to su u pravilu na{i politi~ki ~elnici. Organizovali smo asocijacije {kolskih i visoko{kolskih bibliotekara, odr`ali vi{e seminara na kojima ve} dominiraju na{i bibliotekari, dobili internetsku prezentaciju, po~eli izdava~ku djelatnost. U tom pogledu, ali ne samo u tom, mi smo danas sigurno ispred paralelnog dru{tva BiH, koje se i daqe nezakonski kiti dr`avnim imenom. Na{a vode}a, centralna i nacionalna biblioteka uspjela je da za kratko vreme postane lokomotiva bibliote~kog razvoja u RS i BiH. Organizujemo polagawe stru~nih ispita, aktivno sudjelujemo u organizovawu stru~nih seminara, u~estvujemo u svjetskim bibliote~kim kretawima, povezali smo se s kom{ijama, naro~ito je dobra saradwa sa bibliotekama u Srbiji. Objavqujemo bibliografiju RS, servis smo izdava~a preko ISBN agencije i katalogizacije u publikaciji, vodimo preglede bibliotekarskih aktivnosti u RS. Uspjeli smo zna~ajnom broju na{ih biblioteka obezbijediti besplatan program za obradu bibliote~ke gra|e BIBLIO. Sada smo pre{li na program Cobiss pod kojim rade vode}e srpske biblioteke, ~ime se stvara preduslov jednog koherentnog sistema posebno zna~ajnog za akademske biblioteke kao servis univerzitetskim profesorima i saradnicima. NUB RS je okrenuta evropskoj budu}nosti RS i BiH. Mi smo danas depozitna biblioteka NATO-a, {to zna~i da svaka wihova publikacija dolazi u na{u biblioteku, ali i vi{e, velika centralna bibliteka NATO-a u Briselu po principu bibliote~ke pozajmice posla}e nam besplatno kopiju svake kwige koja se tra`i u na{oj biblioteci a mi je ne posjedujemo. Tako|e, preko stranih ~itaonica, francuske, wema~ke, ameri~ke, ulazimo i u bitne elektronske baze za ~ije je kori{tewe potrebno izdvajati zna~ajna sredstva. [ta daqe? Prvenstveno je potrebno raditi na vlastitom obrazovawu. Do posqedweg dana na{eg radnog anga`ovawa mo`emo da u~imo i da usvajamo nova znawa. Bez wih nismo prispjeli ni-

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

dru{tva”. Tako }e kvalitet biti zna~ajniji od kvantiteta. Treba prona}i sredstva da se osigura pristup takvim informacijama, odnosno skladi{tima takvih informacija (biblioteke, arhivi, instituti). 3. Biblioteka }e, poput kakve tr`nice znawa, biti mjesto susreta, razmjene, dogovora, planirawa, a ne usamqeni~ko, gotovo manastirsko mjesto gdje svako radi svoj posao i ne haje za druge. Korisniku treba omogu}iti da informaciju dobije od bibliotekara, a ne samo direktno od ma{ine. 4. Biblioteke moraju da budu centralne gra|evine svakog grada koji `eli da ima du{u. Informatika ne smije da poni{ti biblioteku kao hram kulture, ali svjetovni, `ivi hram. Biblioteke se moraju obnavqati i graditi. Ne smiju se usvajati planovi razvoja gradova bez planirawa razvoja mre`e biblioteka. 5. Po{to }e nekwi`na, elektronska gra|a porasti vjerovatno do odnosa 50:50, treba se pripremiti za ovladavawe takvom gra|om. Pri tom se ne treba pla{iti za budu}nost kwige, ona }e jo{ dugo biti pouzdani bibliotekarski drug. Na kraju, kao ohrabrewe bibliotekarima, re}i }u vama poznatu istinu: lak{e se komunicira s ~ovjekom nego s ma{inom. Takvu budu}nost treba da grade i bibliotekari RS, bez straha od otvorenosti jer je upravo u tome su{tina na{e budu}nosti, odnosno na{eg evropskog puta koji mnogi mladi ve} zapo~iwu upravo u~lawivawem u biblioteku.

Ranko Risojevi} Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske

Vladimir Markovi} „San”

gdje. S wima ima nade. U krajwoj instanci, samoobrazovawe zavisi samo od tebe. Da bi napredovao nije nu`na pomo} dru{tva, ali bez te pomo}i nema napretka. Stoga treba ubje|ivati lokalno i na svim nivoima da evropski put vodi kroz biblioteke i da su biblioteke danas centri, tr`nice, supermarketi znawa. [to su bogatije i aktivnije, na{e su {anse ve}e. Slovenija je u Evropsku uniju u{la s razvijenim bibliotekarstvom, danas predvodi novoprimqene ~lanice i wen ~ovjek je ministar nauke i tehnologije ujediwene Evrope. To je jedina evropska zemqa koja ima jedinstven bibliote~ko-informati~ki program koji koriste sve bibilioteke, male i velike, {kolske, javne, specijalne, od Graca do Skopqa. Rije~ je o Cobissu. Program, infrastrukturu i razvoj pla}a ministarstvo nauke Slovenije. Taj se izdatak vi{estruko isplati. Zato je na nama samo da odaberemo i slijedimo dobar i na nas primjewiv koncept bibliote~ko-informati~kog razvoja. Ne mo`emo biti izolovano ostrvo, boqe je da se prislonimo uz ve}e i razvijenije. Evo pet principa koji su danas op{teprihva}eni u evropskom bibliotekarstvu koje gleda u budu}nost. 1. Obrazovawe }e biti glavni projekat budu}nosti. Bibliotekarstvo u tome treba da participira mnogo vi{e nego do sada. Biblioteka mora da organizuje stalne tribine na kojima }e se promovisati znawe, kwiga, multimedija. Treba obu~avati korisnike kako da u|u u svijet informatike i da koriste sve pogodnosti koje on pru`a. 2. Po{to }e enormno porasti priliv informacija, potrebno je stvoriti sistem koji }e mo}i da do|e do „bitnih informacija za razvoj

29

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Jubilej Nikole Tesle

Tesla – bibliotekar Tesla je izuzetno voleo kwigu i od detiwstva je mnogo ~itao, uprkos o~evim zabranama, jer se ovaj pla{io da dete ne pokvari o~i. „Kwige sam voleo najvi{e. Moj otac je imao veliku biblioteku i, kad god sam mogao, poku{avao sam da zadovoqim svoju strast za ~itawem. Otac mi to nije dozvoqavao i pobesne bi kada bi me uhvatio na delu. Kada bi primetio da potajno ~itam, skrivao bi od mene sve}e. Nije `eleo da kvarim o~i. Ali ja sam dobavqao loj, pravio fitiqe, izlivao tanke {tapove lojanica i svake no}i, dok su ostali spavali, po{to bih zapu{io sve kqu~aonice i pukotine, ~itao bih sve do zore...” pi{e Tesla u autobiografskim bele{kama Moji izumi (Beograd, Klub NT, 1997, 15). Kada je 1870. godine maturirao u Realnoj gimnaziji u Gospi}u, de~akov uspeh se nadaleko ra{~uo. Znalo se za vanserijsko ~itala~ko interesovawe sve{tenikovog sina, ali i za wegovu inovativnost i brzinu uma. To je upravu Gradske biblioteke u Gospi}u navelo da ga pozove da sredi kwige kojima biblioteka raspola`e, kao i da izradi katalog. On se ovom pozivu posebno obradovao. Dotad je pro~itao skoro sve kwige iz o~eve biblioteke, a sada mu se pru`ala prilika da zaroni u mnogo ve}u i zna~ajniju zbirku. Posla se prihvatio sa odu{evqewem zaqubqenika. No, jedva da je i po~eo da radi, posao je ve} morao da prekine jer ga je savladala bolest koja ga je dugo povremeno mu~ila. Ovog puta Tesla se borio za `ivot. Ipak, i daqe je neumorno ~itao. Ako bi se ose}ao suvi-

30

{e slabim da ode do Biblioteke, wegove kolege su mu donosile gomile kwiga, a on ih je kod svoje ku}e, u posteqi, pomno ~itao. Kada je bolest savladala krhkog de~aka, stawe je postalo toliko kriti~no da su i lekari bili izgubili svaku nadu. Spas je ipak stigao jer je Tesla ~udotvorno ozdravio kada mu je otac dozvo-

lio da se u budu}nosti ipak bavi tehnikom, a ne sve{teni~kim pozivom. O tome pi{e Teslin biograf Xon O’Nil u kwizi Nenadma{ni genije (Bawaluka, 2000, str. 35). Kasnije, u Americi, Tesla je ispri~ao svom bliskom prijatequ Samjuelu Klemensu, alias Marku Tvenu, da su mu u ozdravqewu zna~ajno pomogla i wegova rana dela koja je ~itao tokom bolesti, a stari majstor smeha je zaplakao. Da se Nikola Tesla nije tada razboleo, svetsko bibliotekarstvo bi krenulo u sasvim drugom pravcu. Niko od nas nema toliko ma{te da zamisli ono {to bi geniju palo na pamet u ovoj plemenitoj profesiji. Ovako je svakako boqe. Svet je dobio nepojamnu veli~inu, a bibliotekari ~ast da se, makar i na trenutak, Nikola Tesla zagledao u wihovu profesiju.

Q. M.

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Na{a svakodnevnica

Sloboda mi{qewa zarobqena politikom Svaki ~ovek ima pravo na slobodu mi{qewa i izra`avawa – pi{e u Univerzalnoj deklaraciji Ujediwenih nacija o pravima ~oveka. Ovo pravo, dakle, podrazumeva slobodu posedovawa sopstvenog mi{qewa i wegovog izra`avawa bez ikakvih ograni~ewa, kao i pravo koje obuhvata slobodu zauzimawa stavova i wihovog izno{ewa. Re~ je o intelektualnoj slobodi kao temequ demokratije, na koju svaki pojedinac ima pravo, a kriti~koj (stru~noj) javnosti je to i obaveza. Ako smo mi, bibliotekari, i na{e biblioteke veoma va`ni za procese demokratizacije na{eg dru{tva, kako to stalno imamo prilike da ~ujemo i ~itamo, sa ~im se, naravno, i sla`emo, onda je pravo da mislimo i da to {to mislimo saop{timo i javno, jo{ va`nije. Svedoci smo stalnog i dramati~nog me{awa politike u `ivote na{ih biblioteka ma kome one tipu pripadale. Direktnom politi~kom udaru su ipak najvi{e izlo`ene narodne biblioteke, budu}i da se wihovi ~elni qudi, u najve}em broju slu~ajeva, postavqaju po strana~koj pripadnosti. Prema Zakonu o bibliote~koj delatnosti, direktore biblioteka koje obavqaju mati~ne funkcije imenuje ministar kulture, dok direktore op{tinskih biblioteka imenuje osniva~, uz saglasnost direktora mati~ne narodne biblioteke (~lan 28). Budu}i da Zakon ne predvi|a ko je ovla{}en da predla`e direktore biblioteka, procedura predlagawa se uglavnom tuma~i proizvoqno. Predlog kandidata za direktora op{tinskih, odnosno mati~nih biblioteka daje politi~ka stranka po osvajawu vlasti na lokalnom nivou kojoj je „pripala” biblioteka. Osniva~u biblioteke, odnosno ministru kulture, ostaje samo da formalno-pravni ~in imenovawa obavi elegantno: deklarativnim glasawem odnosno potpisom. Sve Zakonom predvi|ene saglasnosti koje prate ovaj postupak su samo puka formalnost. Mada je fenomen strana~kog imenovawa direktora narodnih biblioteka u Srbiji (bez argumentacije struke, kao relevantnog kriterijuma za obavqawe te zna~ajne i dru{tveno odgovorne uloge) prisutan veoma dugo, sti~e se utisak da se

posledwih godina ovaj model do te mere ustalio da ga mnogi vide kao „legitimno utemeqen” i „dru{tveno opravdan”. Ovo „legitimno” i „dru{tveno opravdano” utemeqewe zasnovano je na uverewu onih koji osvoje vlast u gradu ili op{tini da svi prvi qudi ustanova i institucija toga grada ili op{tine moraju biti strana~ki opredeqeni. Analogno tome, ovakav postupak je primewiv i na narodne biblioteke, budu}i da Zakon nije decidirano postavio elementarne uslove ~ijim ispuwewem kandidat sti~e pravo na utakmicu. Samo retke biblioteke ~iji su direktori, po pravilu, ve} na tim funkcijama, a kod kojih strana~ka pripadnost nije va`na (potvr|eni stru~waci, ugledni javni radnici) imaju sre}e, uprkos novim izbornim rezultatima. Ilustracije radi, ako je Narodna biblioteka „Stevan Sremac” u Ni{u u podeli osvojenog kola~a posle lokalnih izbora „pripala” politi~koj stranci SPDOST! – jasno je da }e ta stranka „dati svog ~oveka” za obavqawe direktorske funkcije. Sve drugo ne va`i. A to drugo ti~e se svih argumenata struke. Oni su u sistemu vrednosti u ovim slu~ajevima na posledwem mestu i wima se niko ne bavi. Ako ustanova ima sre}e da joj prvi ~ovek bude osoba visokih stru~nih i moralnih na~ela, za koga je pripadnost toj stranci samo slu~ajna, stvorena je pretpostavka za normalan rad u ciqu razvoja i unapre|ewa bibliote~ke delatnosti. U suprotnom , ako je direktor namerno ~lan stranke kojoj je biblioteka posle izbora „pripala”, sve poprima ozbiqnu dimenziju. Tada se u najve}em broju slu~ajeva za direktore u svojim strankama „prijavquju” li~nosti autoritarne psiholo{ke strukture. Ne samo to. Novi direktori moraju svojoj stranci „zahvaliti”, {to u ve}ini slu~ajeva ne podrazumeva zahvalnost kroz ozbiqan i stru~an rad i rezltate kojima se svi mogu ponositi, ve} kroz zapo{qavawe raznih strana~kih supruga, sestara, kom{inica... Posledwi slu~aj prijema u radni odnos radnice iz Ma{inske industrije na mesto bibliotekara u ni{koj biblioteci najeksplicitnije potvr|uje ovu tezu. Ako se ovome doda da samo tri meseca ranije po konkursu za prijem bibliotekara u ovoj biblioteci niko nije pri-

31

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

mqen (vaqda zato {to se javio bibliotekar iz same biblioteke!), onda sve postaje jo{ komplikovanije ili jednostavnije, zavisi iz kog ugla posmatramo. Ima jo{ primera poteza strana~kih direktora u ni{koj biblioteci i ranije i sada. Pomenimo i raspore|ivawe {efa ra~unovodstva na mesto bibliotekara. Ovla{}eni ra~unovo|a u svakom trenutku mo`e biti bibliotekar, za razliku od bibliotekara koji ni u jednom trenutku ne mo`e biti ra~unovo|a. Zato raspore|ivawe kwi`ni~ara na mesto bibliotekara, tako|e u ovoj biblioteci, u pore|ewu sa prethodnim slu~ajevima ne deluje nepravilno. Ovakvih primera ima, na`alost, i u drugim narodnim bibliotekama, poput onog u Vr{cu, gde je koleginica ostala bez posla jer vi{e nije direktorka, odnosno ne pripada politi~koj stranci kojoj je u novoj podeli kola~a „pripala” biblioteka. Ne znamo daqu sudbinu ni koleginice, uzgred jedinog bibliotekara op{tinske biblioteke u Kwa`evcu, koja je nedavno, dolaskom novog direktora, tako|e ostala bez posla. Koliko je samo sli~nih primera politi~kog, odnosno strana~kog nasiqa nad na{om strukom u onim malim, „anonimnim” bibliotekama {irom Srbije gde ovakve pojave nisu izlo`ene javnoj kriti~koj oceni. Navo|ewem ovakvih primera otvaramo pitawe intelektualnih sloboda u smislu saop{tavawa mi{qewa. [ta raditi sa mi{qewem koje zagovara po{tovawe elementarnih demokratskih principa i pona{awe u duhu demokratije koje svima stavqa do znawa da diskriminaciji u bibliotekama nema mesta, a u praksi je suprotno. Ovde nije re~ o diskriminaciji prema polu, jeziku ili verispovesti (bar verujemo da je tako), ali je sigurno re~ o diskriminaciji iz politi~kih razloga, na koju sve mawe upozoravamo i kao da nad tom pojavom zatvaramo o~i.

Granica nedozvoqenog, nemoralnog i nestru~nog pona{awa, kao i diskriminacija iz politi~kih razloga, ne po~iwe jedino tamo gde se ona dogodi. Wena je dramati~nost i ozbiqnost ve}a tamo gde se o woj }uti. Ako ne progovaramo o takvim pojavama, ako se makar u na{im stru~nim ~asopisima ne ogla{avamo povodom politi~kih manipulacija struke, koja je, da podsetimo, starija od svih politi~kih stranaka i wihovih ideologa, onda u svemu u~estvujemo. I odobravamo. Naravno da bi novi Zakon o bibliote~koj delatnosti svojim konkretnim i odgovornim regulisawem postupka imenovawa direktora biblioteka, sa potpunim iskqu~ewem svake politi~ke konotacije kao jedinim kriterijumom, dosta u~inio na prevazila`ewu ovog problema. Verujemo da }emo takav zakon uskoro imati. Da }emo dobiti instituciju obaveznog konkursa za izbor direktora koji predstavqa jedan od demokratskih instituta. Upravo princip jednakih mogu}nosti (equal opportunity), kao temeqni princip svake demokratije, otvara jednake {anse za sve i inkorporiran je u instituciju konkursa. Dok novi zakon ne do|e na red, moramo razgovarati i upozoravati na ovakve pojave, makar i zbog toga da onima koji direktorska mesta shvataju kao svoju privatnost i ekskluzivnost bude neprijatno kada im se na to skrene pa`wa. Vi{e od ovoga mogu oni kojima je posao da o tome brinu. U narodnim bibliotekama znaju ko je zadu`en da i o tome brine, kao {to brine o statisti~kim podacima. Biblioteke ~ine i `ivi qudi, ne samo brojke kroz koje se uporno prezentuje wihov rad u izve{tajima ili na stru~nim skupovima.

Vesna Crnogorac Sekretar Bibliotekarskog dru{tva Srbije

Vladimir Markovi} „San”

32

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Bibliote~ke teme i dileme

Kwi`evne ve~eri – da ili ne U srpskoj bibliote~koj praksi ~esto se uspe{nost rada jedne biblioteke meri brojem i razli~ito{}u kulturno-prosvetnih sadr`aja ~iji je ona organizator. Tu mislim na promocije kwiga, raznovrsne izlo`be, od izlo`bi materijala iz fondova biblioteke, preko slika, zavi~ajnih fotografija, pa sve do ru~nih radova i de~jih crte`a, zatim ve~eri poezije, ~itala~ki susreti dece, sajmovi kwiga, stru~ni skupovi, literarni konkursi za u~enike, kwi`evni konkursi, festivali, susreti sa piscima, kao i mnogi drugi oblici rada. Postoji opravdana opasnost da sve ovo postane na kraju mnogo va`nije i da kolektivno zaboravimo na osnovni zadatak zbog kojeg biblioteka i postoji – da svojim korisnicima pru`i najvi{e mogu}nosti za zadovoqewe wihovih potreba u tragawu za pravim, pravovremenim i vaqanim informacijama, u obliku u kome je to dostupno u datoj biblioteci, zavisno od stepena wene opremqenosti i mogu}nosti za ostvarewe me|ubibliote~ke pozajmice. Opasnost da prire|ivawe manifestacija „proguta” biblioteku opravdana je i sigurno previ{e prisutna u na{im bibliotekama. A sama biblioteka je zapravo manifestacija skupa mogu}eg i zahtevanog od strane korisnika. Kompletna usluga koju biblioteka kao ustanova, a po modelu po kome je zami{qen wen rad, treba da pru`a jeste delovawe u kulturnom i prosvetnom domenu. Ona je po definiciji u korpusu ustanova ~ija se delatnost neminovno odvija u onom stratumu dru{tvenih potreba koje su odre|ene kao kulturne i prosvetne. Za{to bi onda biblioteka morala da glumi i galeriju, i pozori{te, i kwi`evni klub, i jo{ mnogo toga {to samo tu`na praksa mo`e da nametne? Odgovor ve} sadr`i konstatacija da je praksa tu`na. Vrlo ~esto biblioteka je u na{im op{tinskim mestima jedini izvor iz koga se napajaju qudi prezasi}eni kitwastim i ki~astim produktima savremenog dru{tva podlo`nog globalizaciji. To su naj~e{}e pripadnici onog nekada{weg sredweg sloja stanovni{tva, koji su, usled ekonomskog propadawa, ostali bez nivoa kulturnog zahvatawa na koje su navikli, a to zna~i bez mogu}nosti da sebi kupe kwigu, pa ~ak i novine, da popri~aju sa obrazovanim, informisanim ili sebi sli~nim qudima, da vide i osete dra` umet-

ni~kog izra`aja onih kojima to lak{e polazi za rukom nego wima. [ta se de{ava kada se tako postave o~ekivawa okoline u kojoj biblioteka deluje? Kako odgovoriti preteranim zahtevima okoline, ~esto i osniva~a, koji samim tim {to finansira „skupu biblioteku koja ne profitira, o~ekuje da bibliotekari, a naj~e{}e su to direktori ili, eventualno, jedan agilniji bibliotekar, proizvode kulturno-zabavni program kao nacionalna televizija ili veliki kulturni centar neke metropole? Za{to bi trebalo da direktor biblioteke ili bibliotekar budu zanimqivi voditeqi raznih programa, koji mogu da konkuri{u programu velikih kulturnih centara? Tada, naprosto re~eno, nastaje trka sa aktuelnostima iz kulturnih rubrika na{ih dnevnih novina! Koji pisac, koja kwiga, monodrama, kamerni koncert, izlo`ba mo`e da stane u na{, obi~no nevelik prostor, koga dovesti a da budemo moderni, sve`i, u trendu, da se uklopimo u finansijski plan, da postanemo kwi`evni i umetni~ki kriti~ari, bez obzira na profil obrazovawa koje posedujemo, jer, napokon – sve je to kultura, kao i biblioteka. E, tada bibliotekari postaju svestrani, Katica za sve! Bitnije je koliko je organizovano kwi`evnih ve~eri, promocija kwiga, koji su pisci bili, ko je predstavqen doma}oj publici, a mawe je bitno koliko je sve to ko{talo u finansijskom, intelektualnom i vremenskom naprezawu same biblioteke, a sa druge strane, kolika je stvarna korist, i materijalna i nematerijalna, koju biblioteka ima od takvih aran`mana. Iz li~nog iskustva i ugla gledawa na datu problematiku, na dobitku su samo one persone koje u ovakvim nastojawima biblioteka da glume velike kulturne centre dobiju finansijsku potporu za svoj rad, a to su pisci i kwi`evni kriti~ari koji uzimaju sve ve}e honorare. ^ast izuzecima, ali su zaista retki. Ovo su, ponavqam, samo li~na iskustva. ^esto se desi da izdava~i ~ak ne poklone biblioteci nijedan primerak kwige koja se predstavqa, nego jo{ tra`e da anga`ujemo neku devojku da prodaje wihovu kwigu, koju }e pisac (gle ekskluzivnosti!) potpisivati. Dakle, ko{ta samo biblioteku, a zarada ide nekom drugom. Neophodno je osvrnuti se i na publiku koja pose}uje promocije kwiga. In|ijska biblioteka

33

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

34

je stekla u jednom periodu zavidnu reputaciju upravo u ovom segmentu rada, organizuju}i svakog ~etvrtka ovakve programe koji su bili izuzetno pose}eni. Vremenom, posledwih nekoliko godina naro~ito, drasti~no je opalo interesovawe publike za promocije kwiga. Ta forma pasivnog u~estvovawa u kulturi, imaginativno pripadawe elitnom sloju qudi koji „znaju o ~emu se radi”, ispostavila se kao potpuno prevazi|ena. Iskrena da budem, ja prva ne bih krenula iz tople sobe u hladno zimsko ve~e da bih videla `ivog pisca i wemu vi{e nego naklowenog kriti~ara kako pri~aju o kwizi koja je dostupna u biblioteci i mogu da je pro~itam kad ho}u, a prikazi kwige, kritike, intervjui pisca su svakodnevno u {tampi, na televiziji, na internetu. Ponavqam, iz iskustva znam da uvek dolaze isti qudi, koji, sa mawe ili vi{e interesovawa, prate program. Za vi{e publike moramo da zatra`imo pomo} direktora gimnazije ili naklowenih nam gimnazijskih profesora, koji }e obavezati svoje u~enike da budu „zainteresovana” publika. U ovom slu~aju „zainteresovanost” zna~i da bez kikotawa i sa{aptavawa do~ekaju kraj promocije. Najzad, da li biste radije slu{ali rediteqa, scenaristu i pozori{nog kriti~ara kako predstavqaju pozori{nu predstavu, ili sami pogledali tu predstavu? Za{to su kwigama jo{ uvek potrebne promocije i pored savremenih sredstava komunikacije, i pored toga {to svaki zainteresovani ~italac mo`e da je pozajmi ili kupi, pro~ita i stekne svoj sud o woj? Treba li op{tinska narodna biblioteka da ostane na ovom kursu? Da li je ovo na~in da se prezentuje svrsishodnost i potreba postojawa i finansirawa biblioteke? Da li je zaista nu`no sva{tarewe u {irokom poqu kulturnog delovawa, a da bismo nekom drugom ili sebi samima pokazali da imamo smisla da se bavimo kulturom, kao da samo postojawe biblioteke u wenom osnovnom smislu nije ve} kultura? U svakoj op{tini u Srbiji postoji biblioteka, ~iji je osniva~ i finansijer Skup{tina op{tine. U ovoj konstataciji je i po~etak i kraj. Onaj ko rodi dete taj ga i quqa. Osnivawem biblioteke, op{tinske vlasti nisu dobile zabavqa~e op{teg tipa i svestrane umetni~ke radnike, koji }e za ra~un naru~ioca (~itaj: lokalne vlasti) uveseqavati narod repriziraju}i mu kulturne doga|aje iz Beograda ili Novog Sada, u koje treba da gledamo sa zavi{}u skromnog ro|aka iz udaqenog mesta. Biblioteka je ustanova ~iji je zadatak da prona|e, sakupi, stru~no obradi, ~uva, daje na kori{}ewe, prezentuje informacije, bez obzira na oblik u kome se one javqaju. Za bibliotekara je

pun pogodak i kompletan kulturni doga|aj kada korisnik iz prostorija biblioteke iza|e zadovoqan prona|enom kwigom! Ne `elim da na vas ostavim utisak nekoga ko o biblioteci misli samo kao o tradicionalnom ~uvali{tu kwiga. Ali to zaista jeste osnovno! Zatim ga treba probirqivo i dozirano nadograditi! Mnogo je va`nije da pribavimo zaista zna~ajne primerke publikacija u svoje zavi~ajne zbirke, koje su li~na karta biblioteke, a ne da budemo jo{ jedna recka na pi{~evoj turneji po unutra{wosti. Potrebno je u biblioteci stvoriti ambijent koji privla~i samim tim {to pru`a prijatnu uslugu, mesto u kome nema arogantnih slu`benika, grubog odnosa, posla koji je nemogu}e uraditi. Stav dobrodo{lice i prijateqstva prema svima koji u|u u biblioteku mora da postoji, jer ne smemo da zaboravimo jednu izuzetno va`nu ~iwenicu – najve}i broj na{ih korisnika dolazi u biblioteku bez sredstava prinude! Oni ne moraju da do|u u biblioteku, oni `ele da do|u! Mi ne izdajemo potvrde, re{ewa, lekove, registracije i tome sli~no, {to su sve neizbe`ni elementi organizovanog dru{tva. Biblioteka nije mesto gde caruje prinuda, biblioteka je mesto na koje vodi dobra voqa, potreba za lepotom, utehom, znawem, pozitivnom energijom. Svaka osoba koja kro~i u biblioteku nastoji da neki trenutak u svom `ivotu u~ini boqim i plemenitijim, kvalitetnijim i svrsishodnijim. Postavqa se pitawe kako odrediti granicu na kojoj treba zaustaviti anga`ovawe biblioteke i bibliotekara kao svestranih kulturnih poslenika? Svaka biblioteka mora na}i, u skladu sa potrebama svoje sredine i svojom pozicijom u woj, moduse delovawa u tzv. kulturno-prosvetnoj delatnosti, koji }e je u~initi lako prepoznatqivom, uspe{nom, optimalno anga`ovanom. Smatram da nekoliko pa`qivo odabranih kontinuiranih aktivnosti, kojima }e se biblioteka baviti i koje }e negovati kao sopstveni kulturno-prosvetni domet, mogu da zna~e mnogo vi{e u pozicionirawu biblioteke na kulturnoj mapi uop{te, a naro~ito na mapi biblioteka u Srbiji, pa i {ire. [to se ti~e promocija kwiga o kojima sam dosta govorila, in|ijska Biblioteka ih nije sasvim iskqu~ila iz svoje delatnosti, ali ih je svela na razumnu meru. Prire|uju se promocije sopstvenih izdawa, izdawa zavi~ajnih autora ili zavi~ajne tematike i tek ponekad neke izuzetne publikacije. Biblioteka je posrednik izme|u kwige (informacije) i wenog korisnika. Taj put mora biti {to direktniji, jednostavniji, jevtiniji, br`i, moderniji. Kra}e re~eno – efikasan i ekonomi~an, koliko god je to mogu}e u datom trenutku dru{tvenog, ekonomskog i tehnolo{kog razvoja.

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Bibliote~ki radnici moraju svoje mentalne i stru~ne kapacitete da stave na raspolagawe korisnicima, kako bi {to vi{e zadovoqili wihove potrebe. I to treba da bude osnovni pokreta~ u wihovom radu! Biblioteka mora da ima imix uspe{ne ustanove, a mo`e ga ste}i samo na slede}i na~in: dobar izbor kwiga, dobra opremqenost, dobra usluga. Mislim da je krivudawe na putu od kwige do korisnika, u smislu preduzimawa razli~itih aktivnosti kojima nastojimo da „pribli`imo kwigu konzumentu”, uglavnom rasipawe novca, energije i vremena. Vreme kada je doga|aj od izuzetne va`nosti bio dolazak velikog (ili mawe velikog, da ne ka`em malog) pisca u biblioteku, te susret gra|ana sa wim, davno je, ~ini mi se, prohujalo. A mo`da je i sve mawe imena koja mogu da privuku pa`wu publike. Kwi`evnu scenu dodatno optere}uje i prisustvo brojnih skribomana, koji ne{to napi{u, nekako objave, ali po svaku cenu ho}e promociju.

Da zakqu~im: korpus delovawa jedne biblioteke u domenu kulturno-prosvetnih aktivnosti neophodno je svesti na razumnu meru. To zna~i da ovaj vid rada ne sme da optere}uje osnovnu delatnost biblioteke, niti da postane va`niji od same biblioteke, wenih korisnika i fondova, te naravno op{tih uslova rada i savremenog poslovawa. Bibliotekari moraju istrajati u nameri da izgrade profil svoje profesije, a to nikako ne sme da podrazumeva „od svega po malo”, sva{tarewe kulturnog tipa. Odlu~nost u sprovo|ewu organizovanog i doziranog, pa`qivo planiranog i usmerenog kulturno-prosvetnog anga`mana biblioteke, {ta god taj anga`man teorijski i prakti~no zna~io, jedini je put da biblioteka uspe da se iskqu~ivo i potpuno posveti svojim korisnicima. A to je, prizna}ete, osnovni razlog osnivawa i delovawa biblioteka.

Vesna Stepanovi} Narodna biblioteka „Dr \or|e Nato{evi}” In|ija

(Ne)ukus ~itala~ke publike

Ispovest iz harema Ka`u da {erijatsko pravo `ivot mu`a u zajednici sa ~etiri supruge smatra legalnim. Svakako da tu postoji i niz pravila (nisam se upu{tao), po~ev od stambenog i svakog drugog obezbe|ivawa supruga, pa preko hijerarhije, rasporeda, zadataka, do jasnih uputstava o postupawu u situacijama do kojih mo`e do}i u takvom, hm, dinami~nom okru`ewu. Takvo ure|ewe bra~nog `ivota je danas uglavnom proterano iz zakonskih normi ve}ine zemaqa, izuzimaju}i, jakako, one najupornije. Ipak, ma{tarije o haremskom `ivotu opstaju {irom zemqine kugle. I u malenoj Srbiji i u jo{ mawoj Jagodini. OK, ve} vas ~ujem: „Dobro, M., nismo mi uzele ^itali{te da saznamo sve o omiqenoj mu{koj fantaziji, ve} da se informi{emo o tendencijama u srpskom bibliotekarstvu, o Cobissu, o ukusu savremene urbane ~itala~ke publike...” E, tu sam vas ~ekao! O ukusu ~itala~ke publike ba{ i `elim, rode, da ti pojem. O jednom fenomenu koji mi je za (mnogo je!) tri meseca raz-

bio jednu zabludu, a koju }u (zabludu) sada ja razbiti vama. Harem (vi{e) nije mu{ka fantazija, ve} `enska, `enska i po sto puta `enska! Bar sude}i po pro~itanim kwigama u na{oj biblioteci. Sve {to u naslovu, podnaslovu, najavi, tekstu, nagove{taju ima i H od harema kod nas se na pultu ne zadr`i ni deset minuta. Do fonda nikad i ne stigne. Ceo svoj kratki vek provede na pultu prelaze}i neprestano iz jednog uzbu|enog para `enskih ruku u drugi. Dok se ne pocepa, a to bude vrlo brzo. Nijedan mu{karac nikada nije tra`io ni{ta sli~no! Nekakvim ~udnim putevima {tovane ~itateqke saznaju i sadr`aj kwiga sa omiqenom tematikom, pa ako naslov i ostavi mesta sumwi (Kwiga o Saladinu, Carica...), ipak }e kwiga biti tra`ena uporno, sistemati~no i bez opu{tawa, svaki put kada se pre|e prag biblioteke. Oti{ao sam korak daqe i eksperimentom dokazao da ~ak ni Den Braun nema nikakvih {ansi pred ovom pomamom.

35

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

36

Na Zapadu (a i mi smo, je l’ te, Zapad), sve je bilo sofisticiranije, civilizovanije, ali se na kraju pretvorilo u jo{ gore ropstvo: `ene se odlu~uju izme|u materinstva i porodice (prirodni izbor) i karijere i posla (nametnuti, „uvaqeni” izbor) i {to se vi{e odreknu svoje su{tine imaju vi{e {anse da postanu „uspe{ne `ene”. @ene su inteligentnije od mu{karaca. Jo{ niko od mu{kih autora nije napisao (naravno, niko i ne tra`i takve kwige!) roman o svetu u kome bi `ene pravile ro{tiq i pripremale ribu, a mu{karci lagano ispijali koktele i tra~arili. Dakle, pri~a uvaqena mu{karcima jo{ uvek funkcioni{e! Nasuprot tome, mnogo `enskih autora, naslu}uju}i zaveru, pi{e kwige u kojima slave haremski `ivot, a milioni `ena gase lampu pored kreveta odla`u}i na nahtkasnu kwigu o haremskim u`ivawima. Tonu u san o lep{em `ivotu u kome je mu` sveden na dvadesetinu (podeqen je sa jo{ dvadeset koleginica), a dan je ispuwen br~kawem u toplom bazenu i ulep{avawem pred ogledalom. „Ah, samo da me neko otme i odnese arapskom princu...”, posledwe su im budne misli. Uspevaju samo najboqe (vidi Svet broj XY). A ostale, popraviv{i haqinu ispred ogledala i lagano, malom, decentnom rukom zakqu~av{i svoj dom – posao u firmi je zavr{en, ru~ak za mu`a i decu je spremqen i serviran, sudovi oprani, ku}a sre|ena – odlaze u onu lepu zgradu u centru i qubaznog ~oveka za pultom, jo{ jednom pune nade, smerno pitaju: – Da li je slu~ajno vra}ena Ispovest iz harema?

Milun Vasi}, Narodna biblioteka „RadislavNik~evi}” Jagodina

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

Gospo|a je imala pravo na jo{ jednu kwigu. Ponudio sam joj Da Vin~ijev kod (nije ga ~itala, a euforija je bila na vrhuncu), a onda i Ispovest iz harema. Nije oklevala ni sekund. [ta mislite, {ta je uzela? Dugotrajna borba za emancipaciju, pravo na jednakost i po{tovawe `ena kao da odlazi u zaborav. Nije u igri samo kwi`evnost i razbibriga. Sve velike stvari, dobre ili lo{e, (~ak i one veooooooma lo{e – setite se Kwige o Milutinu) pojavile su se prvo u kwi`evnosti. Pa u novinama, pa na ulici. Bojim se da }e i ovo odricawe od izvojevanih `enskih prava do}i dotle. Opet su, naravno, za sve krivi mu{karci. Oni su se, posle uporne `enske borbe, jednostavno predali i priznali poraz. Jasno je da su odmah i po~eli da razmi{qaju o tome kako da situaciju okrenu u svoju korist. U~ili su, naravno, od `ena. I isto onako ve{to (podmuklo, prora~unato) kao {to su `ene mu{kom svetu uvalile pri~u o spremawu ro{tiqa i ribe kao ma~o pri~u, mu{karci su `enama ve{to spremili i ukusno aran`irano servirali pri~u o `enskoj emancipaciji. Najdaqe su, kao i obi~no, oti{li drugovi komunisti. Oni su svuda gde su, voqom naroda (a kako bi druga~ije), do{li na vlast `enama uvalili rudarske {lemove i bu{ilice (jedna Bugarka i danas u lokalnom komunalnom preduze}u u Jagodini radi bu{ilicom, onom za beton), pa zatim i kugle i kladiva, tako da je najmu`evniji tim na mnogim atletskim mitinzima pre pada Zida ~esto bivala `enska reprezentacija Isto~ne Nema~ke.

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Savremena dela iz bibliotekarstva i informacionih nauka

Nove usluge za informaciono doba Biblioteke su jedno od obele`ja civilizacije. Nacija koja nije zainteresovana za istinu o svojoj pro{losti, koja nije zainteresovana za razvoj potencijala svojih gra|ana i koja je neprijateqski nastrojena prema slobodi izra`avawa, nema potrebe za bibliotekama. Biblioteke mogu da budu sa~uvane u kolektivnom se}awu i u usmenoj tradiciji, ili mogu fizi~ki da postoje u gradu, nasequ ili selu. One mogu da budu velike ili male. Ono {to sadr`e mo`e biti, to jest trebalo bi da bude, kontradiktorno, zbuwuju}e, povremeno {okantno, ~esto neverovatno. Wihov sadr`aj, pre svega, mora podsticati um, izazvati orginalno razmi{qawe i predo~avati nove na~ine gledawa na svet. Ali biblioteke su pod pretwom. Ako je svet zaista izgra|en na informacijama i znawu koji se prenose gotovo trenutno, s bilo kog mesta bilo gde, koja je uloga ostavqena doju~era{wim memqivim mauzolejima {tampanih stvari? One }e mo`da pre`iveti kao muzeji, postati samo jo{ jedna turisti~ka atrakcija, sa~uvane u stawu u kojem su se zatekle kada je svet krenuo daqe. A {ta s profesijom bibliotekara, da li je s wom i{ta boqe? Ona tuguje nad svojom lo{om slikom u javnosti, ali ne poku{ava da je se oslobodi… Ve} sada se ~ini da biblioteke pripadaju dobu koje odlazi… Ja verujem u biblioteke, ali se bojim za wih. One imaju toliko toga da ponude, a ipak vrlo lako mogu ostati u zape}ku.1 Alvin Tofler (Alvin Toffler) je postavio tezu da je u modernoj qudskoj istoriji ve} dolazilo do metapromena – prelazak iz poqoprivrednog u industrijsko doba u drugoj polovini 19. veka i prelazak iz industrijskog u informati~ko doba na kraju 20. i po~etkom 21. veka.2 Me|utim, Tofler je propustio da pomene nastanak „doba znawa” (knowledge epoch), u kome su informacije uglavnom digitalizovane i gde se uz pomo} tehno-

logije one filtriraju i isporu~uju pojedincima u specifi~nim oblicima. S nastupawem doba informacija (information age) i informacijskog preoptere}ewa (information overload) koje je ono donelo, zapo~eta je jo{ jedna epoha civilizacijskog razvoja – dru{tvo znawa (knowledge-based society) koje nala`e potrebu za dodatnim znawima i ve{tinama, ~ime se uslo`wava uloga svakog informacionog stru~waka. Prof. dr Gordana Stoki}-Simon~i} i prof. dr @eqko Vu~kovi} u kwizi Menaxment u bibliotekama, navode da „statisti~ki podaci jasno pokazuju da se i u elektronskoj civilizaciji broj klasi~no {tampanih kwiga stalno pove}ava. Na svaki milion stanovnika na{e planete godi{we se objavi vi{e od 200 naslova kwiga (U Rusiji taj broj je 300, u Holandiji 1.150, u [vedskoj 1.500, u Engleskoj, vode}oj zemqi u oblasti izdava{tva, ~ak 1.700). Prema prognozama Uneska, 2020. godine u svetu }e biti objavqeno blizu 1,5 milion novih naslova, sa ukupnim tira`om od 24 milijarde primeraka.”3 Imaju}i u vidu ubrzani protok elektronskih informacija na internet mre`i i wegovih aplikacija (novine, ~asopisi, kwige, forumi, konferencije, lokacije, biblioteke, muzeji i tako daqe, svi – elektronski), i predvi|awe da }e „vi{e informacija biti produkovano u slede}e tri godine nego u protekloj istoriji”4 ne ~udi za{to se „izmewena” uloga zaposlenih u informacionom sektoru: izdava~a, kwi`ara, bibliotekara, dokumentarista, konzervatora, re~ju – svih onih koji se bave skladi{tewem i kori{}ewem informacija, prvenstveno ogleda u tome {to se wihov posao sve vi{e vezuje za informacije, a sve mawe za kwige, dokument, sam objekt. Svesni izazova tehnolo{kih promena i realnih ~iwenica da savremeni ~ovek `ivi u razvi-

3 1

Piter Brofi, Biblioteka u dvadeset prvom veku : nove usluge za informaciono doba, Beograd, Klio, 2005, str. 7-8 2 Tofler, Alvin, [ok budu}nosti, Rijeka, Otokar Ker{ovani, 1975. i Tofler Alvin, Tre}i talas I, Beograd, Jugoslavija: Prosveta, 1983.

Gordana Stoki}-Simon~i}, @eqko Vu~kovi}, Menaxment u bibliotekama, Beograd: Stoki}-Simon~i}, Vu~kovi}, 2003, str. 44 4 Philipson Graeme, Information overload? Welcome to the future, 2004. (http://www.theage.com.au/articles/2004/02/23/ 1077497502828.html?from=storyrhs&oneclick=true)

37

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

jenom digitalnom svetu, bibliotekari i drugi informacijski stru~waci se zauzimaju za sistemati~no i strategijsko planirawe i osavremewivawe bibliote~ke delatnosti u celini. U tome im poma`u odabrana savremena dela iz bibliotekarstva i informacionih nauka. Izdava~ka ku}a „Klio” je pokrenula ediciju B plus, u kojoj objavquje dela namewena stru~wacima kao {to su: bibliotekari, informati~ari, studenti, izdava~i, kwi`ari i svi poslenici kwige i elektronskih medija. Karakteri{u ih informativnost, aktuelnost, ugled i kompetentnost autora i prevodilaca, skladan spoj teorijskog i prakti~nog pristupa, uravnote`enost istorijskog i savremenog i, najbitnije, edukativna i podsticajna komponenta. Bibliote~ka literatura je naj~e{}e tematski obra|ivana i uglavnom mo`e u celini da zainteresuje studente i profesore bibliotekarstva, ali retko i usko specijalizovane bibliote~ke radnike. Oko wih su naj~e{}e bibliote~ki praktikumi, standardi, istorijski pregledi, uxbenici, priru~nici... koji se, uglavnom, koriste samo

kad se mora. Bibliotekar naj~e{}e pro~ita samo onaj deo koji mu je u tom trenutku potreban za posao kojim se bavi. Nikada ih ne i{~ita do kraja. Ediciju B plus izdava~ke ku}e „Klio” ~ine kwige koje zaokupqaju pa`wu bibliote~kih radnika, jer svojom sadr`inom upozoravaju na mogu}e opasnosti i krize u bibliote~koj delatnosti i pri tom ne ostavqaju ~itaoca bez nade i re{ewa. Piter Brofi konstatuje da su ovo „zbuwuju}a vremena za sve koji imaju veze s bibliotekama,”5 pa ako prikazi navedenih kwiga bar malo doprinesu da se osvetli ne{to od osnova na kojim }e biti izgra|ene biblioteke budu}nosti, one }e i vi{e nego dovoqno poslu`iti svojoj svrsi.

Biqana Vitkovi} Biblioteka Ministarstva finansija Republike Srbije

5

Piter Brofi, Biblioteka u dvadeset prvom veku : nove usluge za informaciono doba, Beograd, Klio, 2005, str. 10

Obrazovawe za informacije Iv Fransoa Le Koadik, Nauka o informacijama, Klio: Narodna Biblioteka Srbije, Beograd, 2005.

38

S pojavom eksplozivnog, eksponencijalnog umno`avawa informacija na po~etku tre}eg milenijuma i tehnolo{kim napretkom koji osigurava da se pojava informacijskog overlouda nastavi i u budu}nosti, i obrazovne institucije i biblioteke se mnogo vi{e nego do sada moraju baviti procesima kori{}ewa informacija u najrazli~itijim kontekstima, {to zna~i da moraju ulo`iti dodatni napor da obu~e ~oveka savremenog doba u ciqu osposobqavawa za savla|ivawe novih tehnologija u procesu pretra`ivawa elektronskih i digitalnih baza podataka i wihovih permanentno rastu}ih informacijskih resursa. „Sledstveno tome, razvoj proizvodwe informacija (op{tih informacija, nau~nih i tehni~kih informacija) i informacionih sistema u~inio je neophodnim nastanak nauke koja za predmet izu~avawa ima informacije, to jest nastanak nauke o informacijama, kao i tehnologije i tehnika koje za rezultat imaju otkri}a nastala iz te nauke. To nas tako|e vodi i ka postavqawu pitawa o odnosu izme|u nauke o informacijama, informacio-

nih tehnologija i dru{tva,”6 s ~ijim odgovorima bibliotekari moraju biti upoznati i koje mogu prona}i u kwizi Iva Fransoa Le Koadika Nauka o informacijama. Autor daje osnovne definicije informacije, wene epistemologije, kao i pojmove usko vezane za koli~inu i protok informacija. Obiqe grafi~kih prikaza zna~ajno doprinosi jednostavnijem i boqem razumevawu predstavqenih zakonitosti i formula. Zahtevnijim ~itaocima, autor je na kraju kwige dao popis najzna~ajnijih ~asopisa, baza podataka i internet stranica koje se bave naukom o informacijama. Autor u posledwem poglavqu „Obrazovawe za informacije” razmatra pitawe – obuke neophodne da bi ~ovek nau~io da savla|uje dostupne informacije i – mestima na kojima }e se vr{iti 6

Iv Fransoa Le Koadik, Nauka o informacijama, Klio : Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 2005, str. 6

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

takva vrsta obrazovawa. Iv Fransoa Le Koadik zakqu~uje da „~ovek neprestano ‘guta i ne vari informacije’, i to sa polazi{ta ograni~enog i kontrolisanog skladi{ta informacionih proizvoda koje distribuiraju odgovorni za obrazovawe. Povrh toga, te proizvode, uglavnom kwige, jo{ uvek ne koriste onoliko koliko one zaslu`uju ni sami predava~i, a ni u~enici ni studenti. Da li je re~ o nedostatku obuke kod jednih i drugih ili o odlu~noj voqi i jednih i drugih da odbijaju svaki informacioni izvor koji se udaqava od strpqivo i precizno oblikovanog ~asa ili kursa? Verujemo da u tome postoji pre nedostatak saznawa o informacijama, kao i nedostatak neophodne obuke za wihovo savladavawe. Jer,

ve}ina qudi zapravo predstavqa slabe tragaoce za informacijama.”7 Zato je neophodno uraditi portret novog, obaveznog edukativnog programa od „obdani{ta do fakulteta” i profesionalnog profila stru~waka za informacije – koji }e pripremiti u~enike i studente za ulazak u „doba znawa i informacija” koje je ve} nastupilo. U tom kontekstu, kako se u studiji sugeri{e, neophodno je prvenstveno pokrenuti organizacionu reformu „obrazovawa za informacije” i revidirati dosada{we bibliote~ke usluge.

7

Isto, str. 120 - 121

Kako da se informi{ete i da informi{ete druge Piter Brofi, Biblioteka u dvadeset prvom veku: nove usluge za informaciono doba, Klio, Beograd, 2005. Podeqena u dve celine: [ta je biblioteka i Biblioteka budu}nosti, kwiga Pitera Brofija nas na najsa`etiji na~in suo~ava sa trenutnim stawem, ulogom i funkcijom biblioteka i bibliote~kog sistema uop{te, ali i bibliotekom budu}nosti – „univerzumom informacija” koja je namewena „univerzumu korisnika”. U prvom delu autor, u kra}im celinama, analizira rad nacionalnih, javnih, univerzitetskih i {kolskih biblioteka i zakqu~uje da je su{tina biblioteke da se na|e u sredi{tu izme|u informacije i upotrebe, izme|u onoga ko pru`a informacije i ko ih koristi, i da je uspe{na biblioteka ona koja upravqa slu`bama tako da maksimalno pove}ava dobrobit svih koji su sa wom u vezi, pre svega krajweg korisnika. U drugom delu je predstavqen op{ti model pristupa informacijama i wihovog pretra`ivawa, zajedni~ka misija zastupqena u svim vrstama biblioteka i u razli~itim resorima, bilo da se radi o tradicionalnim, digitalnim ili hibridnim uslugama, ali i da preko segmenata i konkretnih tema iz savremenog elektronskog i digitalizovanog okru`ewa bibliotekare suo~i sa najkonkretnijim procesima rada i tehnolo{kim re{ewima, koji }e im pojednostaviti br`i, efikasniji i kvalitetniji kontakt sa krajwim korisnicima.

Kwiga jasno predo~ava kako tradicionalni i elektronski izvori informacija mogu uporedo postojati u biblioteci budu}nosti. Autor istra`uje promene koje su nastale zbog sve ve}e dostupnosti informacija, pitaju}i se da li su nam biblioteke jo{ potrebne. Piter Brofi je uveren da }e biblioteke zadr`ati ulogu informacionog posrednika unutar zajednice, tela koje razume i ume da se poistoveti sa zajednicom svojih korisnika, dobro poznaje univerzum informacija i wegovu organizaciju i istovremeno aktivno razvija i poboq{ava mehanizme koji povezuju ta dva sveta i olak{avaju snala`ewe u svetu umre`enih informacija. Kwiga obiluje desetinama sasvim novih usko stru~nih termina i pojmova iz bibliote~ko-informacionog okru`ewa. Biblioteka u dvadeset prvom veku je prakti~an priru~nik koji ~oveku novog milenijuma omogu}ava da se pripremi za ulazak u informaciono doba, da nau~i „kako da se informi{e i kako da informi{e druge” – da pretra`uje, pronalazi i koristi informacije, da ih izra|uje, prenosi i komunicira.

39

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

U susret korisnicima Piter Klejton, Upravqawe izvorima informacija u bibliotekama: upravqawe fondovima u teoriji i praksi, Beograd: Klio, 2003. Upravqawe izvorima informacija u bibliotekama ne gubi na va`nosti zbog sve ve}eg prisustva elektronskih informacija, ve} naprotiv, dobija u digitalnom svetu. Bibliotekari su u poziciji da postanu predvodnici u globalnom svetu informacija po{to se oslawaju na trajne principe i osavremewene ve{tine za obezbe|ivawe organizovanog pristupa korisnim informacijama, ~ime izlaze u susret potrebama svojih korisnika. Kwiga Upravqawe izvorima informacija u bibliotekama pru`a celovit pogled na izvore informacija koje }e klijenti biblioteka verovatno

tra`iti u 21. veku. To je pristupa~an vodi~, proistekao iz prakse, koji obuhvata sve oblasti upravqawa bibliote~kim fondovima, sa posebnim osvrtom na ono {to je novo ili rizi~no u odnosu na tradicionalne pristupe. Kwiga govori o: upravqawu fondovima u sklopu {ire organizacije, programima oboga}ivawa fondova, saradwi i umre`avawu biblioteka, principima i izvorima informacija za birawe bibliote~ke gra|e, principima nabavke, pristupa i licencirawa, upravqawu buxetom i o~uvawu i negovawu bibliote~kih izvora informacija. Upravqawe izvorima informacija sadr`i mno{tvo primera i studija slu~ajeva, a na po~etku svakog poglavqa autor izdvaja glavna pitawa i daje predloge za daqe {tivo. Napisana na jasan i pristupa~an na~in, ona je neophodna literatura za bibliotekare koji se bave nabavkom i upravqawem fondovima u svim tipovima biblioteka, kao i za studente bibliotekarstva i informatike.

O~uvawe bibliote~ke gra|e Antonio \ardulo, Za{tita i konzervacija kwiga: materijali, tehnika i infrastruktura, Beograd, KLIO : Narodna biblioteka Srbije, 2005.

40

„O~uvawe je rodni pojam, i podrazumeva sve aktivnosti u vezi sa odr`avawem izvora i o~uvawa informacionog sadr`aja. Ono stoji nasuprot konzervaciji, koja se odnosi na tretman fizi~kih jedinica radi produ`ewa wihovog korisnog `ivota (i restauraciji, koja podrazumeva obradu o{te}enog materijala da bi se vratio u stawe {to pribli`nije prvobitnom). Zato je o~uvawe istovremeno {iri pojam i {ira oblast. Nasuprot tome, konzervacija je posebna oblast… koja se zasniva na organskoj hemiji, {to predstavqa veliku te{ko}u ve}ini bibliotekara,”8 koja mo`e biti premo{}ena delom Za{tita i konzervacija kwiga namewenom upravo bibliotekarima i wihovom profesionalnom osposobqavawu za trajnu za{titu bibliote~ke gra|e koja im je poverena. 8

Piter Klejton, Gari Jud`in Gorman, Upravqawe izvorima informacija u bibliotekama: upravqawe fondovima u teoriji i praksi, Beograd, Klio, 2003, str. 234–235

Biblioteke su i svojevrsni aktivni muzeji ideja, hramovi pokretne istorije i kameni temeqci za gra|ewe budu}nosti, te je sve one koji u bibliotekama rade neophodno uputiti na veliki zna~aj i potrebu o~uvawa postoje}eg materijala. Ovoj delatnosti u svetu se poklawa velika pa`wa. I izdavawe ove kwige je imalo za ciq da primenu te prakse prenese i

ODRAZ Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

na na{ bibliote~ki prostor. Antonio \ardulo, autor preciznog, jasnog i preglednog dela Za{tita i konzervacija kwiga nema za ciq da sa-

mo podu~ava; ono predstavqa poziv za prihvatawe i pro{irivawe znawa i razmenu iskustva sa ostalim stru~wacima iz ove i srodnih oblasti.

Istorijski osvrt Lajonel Kason, Biblioteke starog sveta, Beograd, Klio, 2004. red toga, Karson je ~itaocima ponudio koncizan istorijski pregled tehnologije pisawa gde je obuhvatio teme poput svrhe pisawa, materijala koji su naj~e{}e kori{}eni, ko se pisawem bavio itd. Ovu ina~e nezanimqivu i ~esto dosadnu temu autor je ilustrovao zabavnim anegdotama i duhovitim opaskama i pretvorio je u {tivo koje se ~ita kao avanturisti~ki roman. Zato Xon [tajngreber s pravom ka`e da „zahvaquju}i svom ogromnom znawu iz oblasti istorije, arheologije i klasi~nih nauka, Kason slika zadivquju}u sliku kwi`evnosti, pismenosti i razvoja biblioteka kroz gr~ki, rimski i hri{}anski period”.

Vladimir Markovi} „San”

Studija Lajonela Kasona Biblioteke starog sveta pripoveda istoriju anti~kih biblioteka od samih po~etaka kada su „kwige” bile glinene tablice, a pisawe sasvim nova i neobi~na aktivnost. Ovaj ugledni klasi~ar vodi nas u `ivopisni obilazak po~ev od kraqevskih biblioteka drevnog Bliskog istoka, preko privatnih i javnih biblioteka Gr~ke i Rima, sve do prvih hri{}anskih manastirskih biblioteka. Autor nas upoznaje kada, gde i kako su prete~e dana{wih savremenih biblioteka bile stvarane i organizovane, obrazla`u}i pitawa kao {to su na~ini nabavke kwiga, tipovi katalogizacije i jo{ mnoga druga. Po-

41

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Me|unarodna nau~na konferencija o liderstvu u bibliotekama

Spona nauke, kulture i privrede Me|unarodni nau~ni skup „Liderstvo u bibliotekama: spona kulture, nauke i privrede” odr`an je u Domu omladine (sala Pogon) od 19. do 21. oktobra ove godine. Organizatori su bili Filolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu (Katedra za bibliotekarstvo i informatiku), Bibliotekarsko dru{tvo Srbije, Biblioteka Matice srpske, Biblioteka grada Beograda, Gradska biblioteka Novog Sada i Bibliotekarsko dru{tvo Republike Srpske (prime}ujete da nema Narodne biblioteke Srbije). U~esnike su pozdravili Silvana Haxi \oki}, predstavnik Ministarstva za kulturu, Jovan Jovanovi}, predstavnik Gradskog sekretarijata za kulturu, gospodin Berger iz Ameri~ke ambasade, K{i{tof Muravski iz Blekvel servisa, Lajf Lering, rektor Danske kraqevske {kole u Kopenhagenu, Aleksandra Vrane{, predsednik Organizacionog odbora skupa i predsednik Bibliotekarskog dru{tva Srbije, Aleksandar Jerkov, prodekan Filolo{kog fakulteta, Vesna Iwac iz Narodne biblioteke Srbije, Stojka Mijatovi}, predsednik Bibliotekarskog dru{tva Republike Srpske, i Predrag \uki} iz Biblioteke grada Begrada. Skupu nisu prisustvovali Krasimira Angelova zbog bolesti, Hristina Miki} zbog obaveza, a Vladimir [ekularac, Dragana Milunovi}, Bojana Vukoti} i Dubravka Simovi} iz Narodne biblioteke Srbije iz nepoznatih razloga.

U~esnici i teme

42

Sali Rid (Sally Reed): Efektivna saradwa sa institucijama ekonomije, kulture i obrazovawa Sali Rid (Sally Reed): Uspe{an fandrejzing Lajf Lering (Leif Lørring): Didakti~ke refleksije na temu identiteta bibliotekarsko-informati~ke profesije i obrazovna stuktura profesije Lajf Kajberg (Leif Kajberg): Kuda idu nordijske javne biblioteke? Kristof Muravski (Krzysztof Murawski): Elektronske kwige – ostati kompetentan u digitalnom dobu Kristof Muravski (Krzysztof Murawski): Predstavqawe elektronskih servisa Lucija Sardo (Lucia Sardo): [ta nas o~ekuje sutra: biblioteke u Italiji – trenutno stawe i izazovi Marija Magariwos Kasal (Maria Magarinos Casal): Timski rad u biblioteci @eqka Komleni}: Upravqawe organizacionim promjenama u bibliotekama Biqana Bilbija: Saradwa i partnerstvo u ciqu zadovoqavawa sve ve}e potrebe za informacijama, kulturom i u~ewem Krasimira Angelova (Krasimira Angelova): Primena liderskih strategija u bibliote~ko-informati~kom obrazovawu

Aleksandra Vrane{: Mo} biblioteke i mo} u biblioteci Gordana Stoki}: Liderstvo kao odraz dru{tvene stvarnosti Hristina Miki}: Evropski finansijski instrumenti fokusirani na bibliote~ku delatnost Dragana Milunovi}: Efektivna komunikacija sa korisnicima usluga u bibliotekama za hendikepirane Radovan Mi}i}, Miroslava Duki}: Modeli pretra`ivawa baza podataka Aleksandra Grujin: Informaciono-referalni centri kao servisi Zvonko Popovi}: Energija ~italaca Dragana Mali}: Timski rad u biblioteci, vrste i funkcije timova Goran Trailovi}: Strategijski menaxment i birokratska bajka Leda Bultrini (Leda Bultrini): Biblioteke suo~ene sa kompleksno{}u: iznad menaxerskih ve{tina Sandra Matija{evi}: Menaxment ustanova kulture i kulturne ba{tine Stela Filipi-Matutinovi}, Vera Petrovi}: Uloga Zajednice biblioteka univerziteta u Srbiji u profesionalnom razvoju biblioteka Bogoqub Mazi}: Kako prepoznati potrebe korisnika: od bibliografije univerziteta do personalnih bibliografija univerzitetskih radnika Aleksandra Pavlovi}: Elektronski sistemi za me|ubibliote~ku pozajmicu Dubravka Simovi}: Integrativna komunikacija publikacijama narodnih biblioteka u Srbiji Adam Sofronijevi}: Upravqawe projektima Milica Kir}anski: Biblioteke i mediji Vesna Crnogorac: Male javne biblioteke, upravqawe uz podr{ku lokalne zajednice Vladimir [ekularac: Pravni status i ekonomski polo`aj javnih biblioteka Republike Srbije Enisa @uni}: Menaxment u biblioteci i mediji – iskustva u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci „Dervi{ Su{i}” Tuzla Neboj{a Ga{i}: Ekonomski potencijali biblioteka, kultura ili informacija Aleksandra Popovi}, Sawa Antoni}, Davor Petrovi}: Elektronsko u~ewe u Srbiji Bojana Vukoti}: Qudski potencijali javnih biblioteka Republike Srbije Milica Stevanovi}: Dru{tvena odgovornost javnih biblioteka Srbije u vreme tranzicije Sa{a Lukovi}-Vasiqevi}: De~ja biblioteka na putu ka liderskoj ulozi u formirawu mladih nara{taja ~italaca Branka Stankovi}: Novi trendovi u informacionim komunikacijama Zoran Zdravkovi}: Liderstvo i rukovo|ewe promenama u javnim biblioitekama kroz savremene potrebe korisnika Mila Stefanovi}: Saradwa narodne biblioteke u Kragujevcu i Centra za nau~na istra`ivawa SANU i Univerziteta Elizabeta Georgieva: Gde su biblioteke u Pirotskom okrugu Ivanka Lazovi}: Saradwa Odeqewa umetnosti Biblioteke grada Beograda sa institucijama, nauke, kulture i obrazovawa Biqana Vitkovi}: Virtuelne biblioteke, pokreta~i organizacione reforme „za informacije” Biqana \ura{inovi}: Biblioteke pred izazovima globalizacije i multikulturalizma Predrag P. Paji}: Uloga bibliotekara u doba virtuelne svetske biblioteke

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Konferencija iz ugla studenata bibliotekarstva i informatike

Mi smo budu}i lideri Posle zavr{ene sredwe {kole, nekoliko sre}nika je uspelo da upi{e bibliotekarstvo i informatiku i u|e u svet biblioteka, bibliotekara, informatike i istorije kwige i biblioteka. Zahvaquju}i profesoru Aleksandri Vrane{, od samog po~etka nam je omogu}eno da u~estvujemo na me|unarodnim konferencijama, da ~itamo doma}u i stranu stru~nu literaturu, da analiziramo aktuelna zbivawa bitna za bibliotekarstvo kao nauku. Pro{le godine smo na nau~nom skupu u „Sava centru” slu{ali izlagawa na temu „Deca i biblioteke” i shvatili koliko je bitno da se mladi korisnik {to ranije uvede u svet kwige i informacija, kao i koje su najboqe metode da se ova plemenita zamisao ostvari. Na ovogodi{woj konferencija „Liderstvo u bibliotekama: spona kulture, nauke i privrede” stekli smo uvid u planove za razvoj bibliotekarske profesije i biblioteke. Zahvaquju}i eminentnim stru~wacima iz inostranstva, kao {to su profesori Lajf Lering i Lajf Kajberg iz Danske, Sali Rid i Predrag Paji} iz Amerike, Kristof Muravski iz Poqske, Lucija Sardo i Leda Bultrini iz Italije, kao i Marija Magariwos Kasal iz {panskog kulturnog centra „Servantes”, imali smo priliku da zavirimo u svet i svoju profesiju vidimo nekim drugim, „zapadwa~kim” o~ima. Konferencija nas je uputila u nove tokove i progres tehnologije i nauke, kao i u stalne promene kroz koje biblioteke i bibliotekarstvo prolaze od svog nastanka do danas. U ciqu ja~awa biblioteke kao institucije, partnerstvo i saradwa me|u bibliotekama i bibliotekarima igraju va`nu, ako ne i presudnu ulogu. Biblioteka nas vodi u `ivot, rad i svet. Ona je lokalni, obrazovni, vaspitni i nau~ni centar zajednice. Liderstvo podrazumeva specifi~an odnos pojedinca i okru`ewa, a posebno omogu}ava grupni rad sa ~itaocima i institucijama kulture, nauke i obrazovawa. Kao budu}i lideri u oblasti bibliotekarstva, moramo umeti da sagledamo sve aspekte potrebne da bi se ostvarila uspe{na komunikacija u biblioteci, kao i van we, sa drugim institucijama. Deca, kao mladi korisnici i budu}i lideri u svojim oblastima, moraju biti upu}ena na biblioteku od malih nogu. Ba{ zbog toga de~ja biblioteka ima lidersku ulogu u formirawu bu-

du}nosti zemqe, wenog nau~nog i politi~kog razvitka i proboja u svet. Profesor Gordana Stoki} je u svom radu naglasila da se lider ne samoprogla{ava ve} se postaje. On je vizionar, po{tuje ideju slobode, slobodarstva, potrebno je da ~uje i podu~ava sagovornike. Danas imamo suvi{e upravqawa a premalo lidera, nepostojawe strategije razvoja svih kqu~nih resursa i utisak da razvoj dru{tva podrazumeva razvoj nauke kroz razvoj razli~itih tipova biblioteka.

Konferencija je bila dobro pose}ena Treba izbe}i usamqenost, tromost, i izolovanost, unaprediti liderstvo koje se u~i. Lider mora imati hrabrost, smelost i snagu da sprovede svoje ideje. Bilo bi idealno da u bibliotekama postoje timovi, pri ~emu treba da razlikujemo grupu od tima. Grupu ~ine zaposleni u biblioteci koji se bore za isti ciq, ali bez lidera koji bi ih vodio, slu~ajno okupqeni, zajedno odlu~uju, a tim je odre|ena grupa qudi koja ima isti ciq, ali i vo|u, lidera. Najboqe je imati supertimove koji, kombinacijom formalnih i neformalnih timova, funkcioni{u kao jedan tim i dele odgovornost. Bibliotekari }e obezbediti svoje mesto i u savremenom dru{tvu ukoliko prate savremene trendove i potrebe korisnika. Poseban akcenat treba staviti na marketing biblioteke. Reklamu za na{u biblioteku i profesiju mo`emo nazvati „fitnes uma”, kao {to nam je u zanimqivom i nadahnutom izlagawu sugerisao profesor Zvonko Popovi}. Trebalo bi da potra`imo pomo} srodnih struka i da, kao pravi lideri, osvojimo svet informacija.

Milica Vasi}

43

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Sastanak Zajednice mati~nih biblioteka Srbije u Smederevu

Kwi`evne teme

44

Po~etkom septembra, u Narodnoj biblioteci u Smederevu, odr`an je dugo o~ekivani sastanak Zajednice mati~nih biblioteka Srbije. Na skupu se najvi{e govorilo o Nacionalnom centru za kwigu, koji osniva Vlada Srbije i ~ije }e sedi{te biti u Narodnoj biblioteci Srbije. Re~ je o ustanovi koja }e „istra`ivati, planirati i sprovoditi strategiju kulturnog razvoja u domenu stvarawa, plasirawa i za{tite kwige kao kulturnog dobra”. Uz sve podr{ke ovom projektu, treba napomenuti da radna grupa za osnivawe Centra nema nijednog ~lana iz Vojvodine, da je primetno kojoj interesnoj grupi u kwi`evnosti i izdava{tvu }e Centar „pripasti” i da nemamo Nacionalni centar za bibliotekarstvo. Lepo je {to bibliotekari misle na kwigu, pisce i izdava~e, ali bi mo`da trebalo da posvete pa`wu i svojoj struci, ili da ~ekaju da im se izdava~i revan{iraju i predlo`e sli~an projekat. Ako niste znali, ova godina je „Godina kwige” u Srbiji („Medijska kampawa Dragan Sakan”) i ovaj projekat je predstavqen na sastanku. U Organizacionom odboru, koji ima 18 uglednih ~lanova, nalazi se i jedan ~lan iz Novog Sada, prevodilac i univerzitetski profesor Zoran Paunovi}, a me|u desetak partnera u realizaciji projekta Matica srpska. U Savetu nema ~lanova iz Vojvodine. Autor projekta je Zoran Hamovi} (prisustvovao sastanku na poziv organizatora i u~estvovao u diskusiji). Wegovo ime nalazimo i na dokumentu „Otkup kwiga za neupu}ene”, sa dodatkom „Pravilnik o otkupu kwiga”, koji je bio deo materijala za sastanak. Preispitivawe institucije otkupa kwiga Ministarstva kulture mo`e samo da raduje bibliotekare, ali ne bi trebalo izgubiti iz vida pozicije sa kojih se pristupa ovom problemu. Zato navodimo re~enicu kojom ovaj dokumenat po~iwe: „Institucija otkupa trebalo bi da bude

jedan od zna~ajnijih instrumenata kulturne politike u oblasti izdava{tva” („oblast” bibliotekarstva je, dakle, tu u drugom planu, mi smo samo adrese na koje se paketi upu}uju). Aleksandar Drakuli} iz preduze}a MC „Most” je govorio o informacionom sistemu namewenom bibliotekarima, izdava~ima i kwi`arima pod nazivom „Kwiga info”, a bilo je re~i i o Drugom forumu biblioteka i izdava~a na ovogodi{wem Sajmu kwiga u Beogradu (na pro{logodi{wem su bila dva i po izdava~a). Tema ovogodi{weg Foruma je bila „[kolske biblioteke i nabavna politika”. Za nekwi`evne teme je bilo zadu`eno Mati~no odeqewe NBS. Pravni okvir ostvarivawa mati~nih funkcija u bibliotekarstvu u Republici Srbiji dala je Dragana Milunovi}, a predlaga~ koncepcije manifestacije Biblioneta, dana mati~nih biblioteka Srbije, bio je Vladimir [ekularac. Re~ je o redovnoj godi{woj manifestaciji koja bi promovisala delatnost mati~nih i drugih biblioteka i afirmisala nau~no-istra`iva~ki i stru~ni rad bibliotekara. Bi}e odr`avana u junu ili septembru svake godine, svaki put u sedi{tu druge mati~ne biblioteke. Tema prvog skupa, koji }e biti odr`an naredne godine, jeste „Formirawe, za{tita, boga}ewe, odr`avawe, revizija i kori{}ewe bibliote~kih kolekcija”, a tra`i se biblioteka doma}in. Sve mati~ne biblioteke su postale ~lanice Zajednice i pla}a}e godi{wu ~lanarinu od deset hiqada dinara. Diskusija? Zanimqiva i kao da se dala naslutiti izvesna napetost u odnosima NBS i Biblioteke grada Beograda, {to se opet mo`e preneti i na {iri kontekst kulture i izdava{tva u Srbiji. Qubaznost doma}ina i koktel za pohvalu.

Goran Trailovi}

Besplatne propusnice Savetu Beogradskog sajma kwiga dugujemo zahvalnost za besplatne propusnice za Sajam i ove godine. Novembarski broj ^itali{ta je, na`alost, u vreme odr`avawa Sajma kwiga ve} bio u {tampi tako da u broju nema osvrta na sajamska de{avawa i Forum bibliotekara i izdava~a na temu „[kolske biblioteke i nabavna politika”.

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Li~na karta

^lanarina

Bibliotekarskog dru{tva Srbije

• ^lanarinu pla}a pojedinac ili ustanova na `iro ra~un Dru{tva u iznosu od 400 dinara za celu godinu. • Dru{tvo ne izdaje fakture, ve} direktori biblioteka koji `ele da uplate ~lanarinu za svoje radnike donose odluku o tome. • Po izvr{enoj uplati od strane ustanova, potrebno je sa~initi spisak imena kolega za koje je ~lanarina upla}ena. Ovaj spisak treba da sadr`i: ime, prezime, zvawe i naziv ustanove (biblioteke) u kojoj radi. • Ovakav spisak je dovoqno mejlom poslati sekretaru Dru{tva: crvesna¿bankerinter.net, kako bismo imali ta~nu evidenciju o ~lanstvu. • Oni koji upla}uju ~lanarinu pojedina~no, dovoqno je da mejlom po{aqu svoje podatke. • Molimo sve biblioteke kojima je potrebno da odluka Upravnog odbora Dru{tva o visini ~lanarine overena i potpisana da jave svoje adrese, kako bi sekretar Dru{tva mogao da im je po{aqe klasi~nom po{tom.

Osnovano 14. decembra 1947. godine pod nazivom Dru{tvo bibliotekara NR Srbije na osniva~koj skup{tini u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Markovi}” u Beogradu. Sedi{te Dru{tva: Narodna biblioteka Srbije, Skerli}eva 1, Beograd. Predsednik Dru{tva: dr Aleksandra Vrane{, redovni profesor, email: alvranes¿sbb.co.yu Potpredsednik Dru{tva: mr Radmila Dabanovi}, email: radmiladabanovic¿yahoo.com Sekretar Dru{tva: Vesna Crnogorac, email: crvesna¿bankerinter.net Registarski broj : 209 [ifra delatnosti: 91120 Mati~ni broj : 07070942 PIB 103999973 @iro ra~un: 250–1070186945091–91 EFG „Eurobank” Statut Dru{tva: april 2005 Organi Dru{tva: Skup{tina Dru{tva – najvi{i organ – 106 delegata Upravni odbor – 15 ~lanova Organizacija Dru{tva: Podru`nice – 24 Komisije – 15 Sekcije – 6 Dan bibliotekara: 14. decembar Stru~ni ~asopis Bibliotekar (prvi broj iza{ao 1948. godine) Nagrada: Stojan Novakovi} (ustanovqena 1972, prvi put dodeqena 1997. godine)

Bibliotekarsko dru{tvo Srbije, Skerli}eva 1, Beograd Broj ra~una: 250–1070186945091–91 EFG EUROBANK a. d. Beograd; PIB 103999973

Sajt BDS (u radu) na adresi www.bds.co.sr [aqite primedbe i predloge!

Sajt dru{tva Bibliotekarsko dru{tvo Srbije bi svoj sajt moglo da dobije krajem ove godine. Nalog da pripreme projektni zadatak, da prikupe ponude zainteresovanih stru~waka i da odaberu najboqu ponudu dobili su ~lanovi uprave: Qiqana Mili}, Dobrila Begeni{i} i Milun Vasi}. Slu~aj „Sajt Dru{tva” mogao bi da bude veoma pou~an za ~lanove Uprave kao primer i procedura kako ne bi trebalo raditi. Prvo je sekretar Dru{tva dobio zadu`ewe da na|e nekoga ko bi bio zainteresovan da uradi sajt. Stigle su dve sli~ne ponude i, posle du`eg natezawa, i tre}a (detaqno razra|ena i finansijski zahtevnija).

Zatim je Upravni odbor odlu~io da ne prihvati nijednu i da defini{e projektni zadatak. Studiozan projekat uradila je Qiqana Mili}, a na posledwem sastanku uprava Dru{tva je odlu~ila da ne prihvati prethodne ponude, niti da tra`i nove, ve} da poslove izrade sajta poveri D. Begeni{i} i M. Vasi}u. Sajt }e ko{tati ~etrdeset hiqada dinara, plus hostovawe i tri hiqade mese~no za wegovo odr`avawe. Ako vas zanima kako napreduje sajt ovo je jedna od wegovih privremenih adresa http://www.freewebs.com/konanlibrarian

45

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Upravni odbor Bibliotekarskog dru{tva Srbije

^lanarina, kotizacija i kolektivni ugovori Na prvom jesewem sastanku Upravnog odbora Bibliotekarskog dru{tva Srbije, odr`anom 19. septembra u Biblioteci grada Beograda, bilo je re~i o raspisivawu konkursa za dodelu Nagrade „Stojan Novakovi}”, me|unarodnom nau~nom skupu „Liderstvo u bibliotekama” (odr`anom pro{log meseca u Beogradu) ~lanskim kartama i popustima koje ~lanovi Dru{tva mogu ostvariti u javnom prevozu i prilikom kupovine kwiga, o redovnoj godi{woj Skup{tini u decembru, o profesionalnim i statusnim pitawima. Razgovaralo se i o mogu}nosti organizovawa konferencije u saradwi sa sindikatom Narodne

biblioteke Srbije posve}ene kolektivnim ugovorima. Bilo je razli~itih reakcija na ~iwenicu da je uslov za prisustvovawe ovogodi{wem me|unarodnom nau~nom skupu pla}awe kotizacije, a zakqu~eno je da veliki problem u radu predstavqa to {to biblioteke ne upla}uju ~lanarinu Dru{tvu za svoje radnike, ili to ne ~ine sami bibliotekari. Jedna od sankcija za neplati{e bi}e nemogu}nost prisustvovawa narednoj skup{tini u svojstvu delegata. Dat je pregled uplata do polovine septembra i ustanovqeno je da, ako se pogledaju uplate, Dru{tvo ima svega 200 ~lanova.

Letopis Upravnog odbora Bibliotekarskog dru{tva Srbije

46

Upravni odbor Bibliotekarskog dru{tva Srbije je u periodu januar–oktobar ove godine odr`ao ~etiri sednice i, izme|u ostalog, imao slede}e aktivnosti: • Doneta je Odluka o visini ~lanarine za 2006. godinu. ^lanarina za sve ~lanove Dru{tva ostaje na nivou pro{logodi{weg iznosa od 400 dinara. • Izrada bibliografije ~asopisa Bibliotekar poverena je stru~wacima iz Narodne biblioteke Srbije Slobodanki Komneni} i Zdravki Radulovi}. Bibliografija }e sadr`ati sve brojeve Bibliotekara od prvog (1948) do posledweg broja (1997), kako bi bila premo{}ena velika pauza u wegovom izla`ewu. • Zakqu~eno je da postoji potreba izrade jedinstvenog modela op{tih pravnih akata narodnih biblioteka, naro~ito akta o sistematizaciji radnih mesta. • Na inicijativu Dru{tva, 18. aprila 2006. godine u Pan~evu je odr`ana javna rasprava o nacrtu Zakona o bibliote~koj delatnosti. • Za ~lanove Komisije za izradu Nacrta Zakona o bibliote~koj delatnosti kao predstavnici Dru{tva izabrani su: Radmila Dabanovi},

potpredsednik Dru{tva, i Jasmina Ninkov, ~lan Upravnog odbora Dru{tva. • Raspravqano je o inicijativi i osnivawu Udr`ewa {kolskih bibliotekara Srbije i tim povodom Ministarstvu prosvete upu}eno pismo. Zakqu~eno je, tako|e, da sekcija za {kolske biblioteke treba da nastavi sa radom i da takvu sekciju ima i Ifla, tako da paralelno postojawe Udru`ewa {kolskih bibliotekara ne mo`e smetati sekciji za {kolske biblioteke pri Dru{tvu. • ^lanovi Upravnog odbora izrazili su nezadovoqstvo stepenom aktivnosti rada komisija i sekcija Dru{tva i istakli problem nedovoqnog protoka informacija, da se ima utisak da sve stane kod predsednika podru`nica i da ~lanstvo nije o svemu na vreme obave{teno. • Predsednik Komisije za me|unarodnu saradwu je izneo zakqu~ke ove komisije o potrebi u~lawewa Dru{tva u Iflu i Eblidu, o ~emu }e odluku, u skladu sa Statutom, doneti redovna skup{tina Dru{tva, planirana za novembar 2006. • Na predlog Aleksandre Vrane{, juna 2006. godine je odr`an jednodnevni nau~ni skup posve}en profesoru Miroslavu Panti}u, osniva~u Ka-

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

tedre za bibliotekarstvo Filolo{kog fakulteta u Beogradu, u suorganizaciji Katedre i Dru{tva. • Upu}eno je pismo Jelici Lazi}, direktorki ni{ke narodne biblioteke, kojim je osu|ena wena odluka da ne primi u radni odnos sekretara Dru{tva, uprkos raspisanom konkursu i postojawu potrebe za tim radnim mestom. Uz pismo, koje je potpisala predsednica Dru{tva, prilo`eni su potpisi svih ~lanova Upravnog odbora, kao potvrda da su u ovoj odluci svi jednoglasni. • Na Zlatiboru je odr`ano savetovawe na temu „Biblioteke – povezivawe kao imperativ”, u suorganizaciji sa bibliotekom iz U`ica. • Doneta je odluka o veb sajtu Dru{tva, ~ija se kona~na izrada o~ekuje do 14. decembra, Dana bibliotekara. • Usvojen je logo Dru{tva, ~ije je idejno re{ewe Bibliotekarskom dru{tvu besplatno ponudio Milan Milosavqevi}. • 19. septembra je raspisan konkurs za dodelu Nagrade „Stojan Novakovi}” za izdava~ki period 2005/2006. • Imenovan je `iri za dodelu Nagrade „Stojan Novakovi}”, u sastavu: Aleksandra Vrane{, Sowa Bokun-\ini}, Dobrila Begeni{i}, @eqko Vu~kovi} i Gordana Viloti}. • Podneta su ~etiri projekta na konkurs Ministarstva kulture RS za sufinansirawe programa u kulturi. • Bibliotekarsko dru{tvo Srbije je bilo suorganizator Me|unarodne nau~ne konferenci-

Aleksandra Vrane{, predsednik Dru{tva na skupu u Pan~evu je „Liderstvo u bibliotekama: spona nauke, kulture i privrede”, odr`ane od 19. do 22. oktobra 2006. godine. • U novembru }e biti odr`ana redovna skup{tina Dru{tva.

Stru~ni skup u ~ast akademika Miroslava Panti}a

@ivot posve}en bibliotekarstvu i bibliografiji 47 Katedra za bibliotekarstvo i informatiku Filolo{kog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Bibliotekarsko dru{tvo Srbije, `ele}i da iska`u svoje po{tovawe i zahvalnost za doprinos koji je svojim pregala~kim radom akademik Miroslav Panti} pru`io razvoju bibliotekarstva i bibliografije u na{oj zemqi, odr`ali su krajem maja na Filolo{kom fakultetu u Beogradu stru~ni skup u wegovu ~ast. Organizacioni odbor su ~inili dr Zlata Bojovi}, redovni profesor Filolo{kog fakul-

teta u Beogradu, Miro Vuksanovi}, kwi`evnik i direktor Biblioteke Matice srpske i dr Aleksandra Vrane{, redovni profesor Filolo{kog fakulteta u Beogradu. O `ivotu i delu uva`enog profesora govorili su: Miro Vuksanovi}, prof. dr Zlata Bojovi}, prof. dr Miodrag Maticki, prof. dr Aleksandra Vrane{ i doc. dr Bojan \or|evi}. Skup je otvorio prof. dr Ratko Ne{kovi}, dekan Filolo{kog fakulteta.

M. P.

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Osnovano Udr`ewa {kolskih bibliotekara Srbije

Bitne su licence O inicijativi i osnivawu Udr`ewa {kolskih bibliotekara Srbije bilo je re~i na junskom sastanku Uprave Bibliotekarskog dru{tva. Aleksandra Vrane{, predsednik Dru{tva, napomenula je da se li~no zalo`ila u Ministarstvu prosvete da Pravilnik za sticawe licenci za {kolske bibliotekare bude {to stru~nije ura|en. Tako|e je informisala Upravni odbor da je sekciji za {kolske biblioteke pri Dru{tvu uputila pismo, koje oni nisu pro~itali na svom sastanku, budu}i da predsednica sekcije nije na vreme otvorila elektronsku po{tu. U wemu je objasnila da ne postoji nikakva smetwa da sekcija za {kolske biblioteke nastavi sa svojim radom i da takvu sekciju ima i Ifla, tako da paralelno postojawe Udru`ewa {kolskih bibliotekara ne mo`e smetati sekciji za {kolske biblioteke pri Dru{tvu. U raspravu povodom ovog pitawa ukqu~ili su se gotovo svi ~lanovi uprave. Re~eno je da osnivawe tog udru`ewa nije dobro re{ewe i postavqeno je pitawe za{to javne biblioteke moraju da nose teret {kolskih biblioteka. Zakqu-

~eno je da je potrebno da sekcija za {kolske biblioteke ostane pri Bibliotekarskom dru{tvu Srbije i postavqeno je pitawe {ta sa onim {kolskim bibliotekarima koji nisu u tom udru`ewu, a `ele da rade. Izra`ena je sumwa u stru~nost novoosnovanog udru`ewa i sumwa da je ono plod inicijative Sime Potkowaka, savetnika za {kolske biblioteke u Ministarstvu prosvete, i da treba da postane neka vrsta „servisa” ovog ministarstva. Sve ovo se sada de{ava zbog licenci koje {kolski bibliotekari moraju imati. Kolege u unutra{wosti ne znaju ni{ta o osnivawu tog udru`ewa i ne shavataju o ~emu je re~, a posebno pitawe je vi|ewe mesta i uloge {kolskih biblioteka u Ministarstvu prosvete. Zakqu~eno je da Dru{tvo uputi pismo Ministarstvu prosvete, kojim bi bili obave{teni da Udru`ewe za {kolske biblioteke nije organizacija Dru{tva, da na{e Dru{tvo, zajedno sa Filolo{kim fakultetom, organizuje seminare za {kolske bibliotekare prema programu za licencu i da se odrede termini wihovog odr`avawa.

Dru{tvo {kolskih bibliotekara Srbije

Osnova za afirmaciju jednog zanimawa

48

Ve} decenijama, o profesorima va`i pri~a da „ni{ta ne rade, odr`e dva-tri ~asa dnevno, a imaju tri meseca raspusta”. Nije nam namera da komentari{emo ovakva lai~ka mi{qewa, jer bi to li~ilo na donkihotovsku borbu. I nije stra{no kada o ne~ijem radu ovakvu ocenu daju oni koji ne poznaju su{tinu tog rada, bilo bi stra{no ako bi tako ne{to rekao neko iz obrazovawa. [ta je, dakle, stra{no? Upravo to {to mnogi iz obrazovawa, od kolega iste „sudbine”, pa do odgovornih iz Ministarstva koji vam „kroje kapu”, o zanimawu veoma va`nom u svakoj {koli, po~ev od osnovne pa do fakulteta, imaju nerealan, omalova`avaju}i i subjektivan nihilisti~ki odnos. Re~ je o zanimawu {kolski bibliotekar!

Ruku na srce, morali bismo da primetimo da su i sami {kolski bibliotekari delimi~no doprineli takvom odnosu prema sebi. Tako|e, moramo da istaknemo da svako ko se na{ao na radnom mestu {kolskog bibliotekara po svom opredeqewu, a ne silom prilika, ko s qubavqu i entuzijazmom radi ovaj posao, u svojoj sredini, a naro~ito u pam}ewu svojih u~enika i studenata, va`i za osobu dostojnu renesansne titule l’uomo universale. [kolski bibliotekar vas, osim profesora, vodi kroz svet znawa i nauke, svet umetnosti i kwi`evnosti posebno, poma`u}i vam da odrastete, sazrite i oblikujete svoj duh i svoju misao, svoj moral i senzibilitet. I, eto, u prole}e 2006. godine dogodilo se ne{to {to je, izgleda, bilo neminovno. U sve~a-

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

noj sali Pravno-birotehni~ke {kole „9. maj” u Beogradu, 19. maja, osnovano je Dru{tvo {kolskih bibliotekara Srbije. Osniva~koj skup{tini su prisustvovala 84 bibliotekara iz raznih mesta u Srbiji, kao i predstavnici Ministarstva prosvete i sporta Srbije, iz Odeqewa za razvoj i strategiju obrazovawa, Jasmina \eli} i Simo Potkowak. Posebnim re~ima skupu se obratio i kwi`evnik Dragoslav Mihailovi}, kao i Viktor Lazi}, nekada{wi |ak ove {kole, a sada student Pravnog fakulteta i vrstan govornik. Za predsednika Dru{tva izabarana je Slavica Zari}, prof. Pravno-birotehni~ke {kole, „9. maj” Beograd, za potredsednika Nada Zeqi}, profesor iz iste {kole, a za sekretara Mirjana [o{ki}, bibliotekar-informati~ar iz {kole „Vladislav Ribnikar”. Na ovom skupu {kolski bibliotekari su se dogovorili da u~ine sve {to bi doprinelo wihovom boqem i stru~nijem radu, a u skladu sa aktuelnom reformom {kolstva. Radno mesto bibliotekara u svakoj {koli, osnovnoj ili sredwoj svejedno, mora da postane jedno od najzna~ajnijih mesta u sistemu obrazovawa u na{oj zemqi. Biblioteka mora da bude centar znawa i informacija, a da bismo to postigli, neophodna je saradwa Dru{tva sa Ministarstvom prosvete. Biblioteka nije, i ne sme da bude mesto gde }e profesorbibliotekar dremati ili spremati magistarske i druge ispite, niti mesto gde }e uhlebqewe na}i profesori koji postaju tehnolo{ki vi{ak, u {kolsku biblioteku se ne mo`e dospevati „po kazni” (kada treba skloniti nekog iz nastave iz bilo kog razloga), ili po naklonosti (da se neko od direktorovih miqenika „odmori”). Takvih slu~ajeva je bilo i ima ih jo{. [kolski bibliotekar mora da bude obrazovan, stru~an, ambiciozan, kreativan, komunikativan, istovremeno i menaxer i kwi`ni~ar, dobar poznavalac kompjuterskih programa, onih osnovnih i bibliote~kih (eventualno), mora

odli~no da poznaje sadr`aj svojih fondova definisanih ~uvenim UDK sistemom, uvek na usluzi korisnicima, kolegama, saradnicima, upravi {kole... Dru{tvo {kolskih bibliotekara ne sme da se dru`i samo sa „dru{tvom mrtvih pesnika” i zato ovo dru{tvo planira saradwu sa ostalim srodnim dru{tvima, ~ije iskustvo i rad mogu biti od zna~aja za rast D[BS. Posebno mislimo na neophodnu saradwu sa Bibliotekarskim dru{tvom Srbije i Katedrom za bibliotekarstvo na Filolo{kom fakultetu. Ovog dru{tva verovatno ne bi ni bilo da posledwih godina, bar u Beogradu, {kolski bibliotekari nisu imali priliku da se usavr{avaju, zahvaquju}i uglavnom Biblioteci grada Beograda i Bibliotekarskom dru{tvu Srbije. Dobijaju}i stru~nu pomo} od kolega iz Mati~nog odeqewa Biblioteke grada, {kolski bibliotekari su uvideli da im, i pored svega, nedostaje kop~a sa Ministarstvom prosvete. Ovo je bilo naro~ito va`no kada su u pitawu problemi iz prakse naj~e{}e vezani za status zaposlenih, prisutni u velikom broju {kola {irom Srbije. Na malobrojnim seminarima namewenim {kolskim bibliotekarima imali smo priliku da se sretnemo i razmenimo iskustva, {to je bila osnova za razmi{qawe o neophodnosti stvarawa ovakvog dru{tva. Onda se, kona~no, dogodilo i da se u MPSS otvori radno mesto za savetnika za {kolske biblioteke, tako da sada imamo „adresu” kojoj }emo se obra}ati za sve {to je od zna~aja za unapre|ewe rada {kolskih bibliotekara. Rezultat na{e saradwe sa Ministarstvom prosvete i sporta RS je seminar, odr`an u beogradskom Domu sindikata 13. oktobra, pod nazivom „[kolske biblioteke u 21. veku”.

Nada Zeqi}, Vazduhoplovno-tehni~ka {kola Beograd

49

(Ne)rad i (ne)informisanost Uprava Bibliotekarskog dru{tva Srbije je zakqu~ila da bi predsednici komisija i sekcija koji zbog svojih brojnih obaveza ne mogu da uspe{no obavqaju ove funkcije trebalo da se povuku i da ova mesta ustupe kolegama koji `ele

i imaju vremena da rade. Re~eno je da postoji problem informisawa ~lanstva, da informacije iz Dru{tva ne idu daqe od predsednika podru`nica i da mnogi ne obave{tavaju ~lanstvo o aktivnostima Dru{tva.

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Projekti Bibliotekarskog dru{tva Srbije

Januarski dani bibliotekara Bibliotekarsko dru{tvo Srbije planira da u narednoj godini organizuje seminare namewene bibliotekarima razli~itih tipova biblioteka {irom Srbije, u ciqu wihovog stru~nog usavr{avawa i pomo}i za sticawe potrebnih licenci za obavqawe ove profesije, a u skladu sa novim zakonskim re{ewima. Deo seminara bi}e posve}en i bibliotekama za hendikepirana lica, kao specijalnim kategorijama narodnih biblioteka ~iji su osnovni zadaci vezani za specijalne potrebe ove kategorije korisnika. Jedan od ciqeva ovog seminara je edukacija bibliotekara za rad sa licima sa specijalnim potrebama. Prvi seminar u 2007. godini, pod nazivom „Januarski dani”, bi}e odr`an na Filolo{kom fakultetu u Beogradu u januaru i februaru, a traja}e ~etiri dana.

va`nih resursa nauke, obrazovawa i kulture, posebno u ovom vremenu u kome su znawe i informacije, pravo na wih i pristup od neprocewivog zna~aja.

Nagrade u bibliotekarstvu Nagrada „Stojan Novakovi}” je najve}e priznawe koje Bibliotekarsko dru{tvo Srbije dodequje pojedincu ili grupi autora za objavqeno delo iz oblasti bibliote~ko-informacione delatnosti (teorijski ogled, istorijsku studiju, komparativnu analizu, bibliografiju, {tampani katalog i drugo), koje predstavqa doprinos bibliotekarstvu. Nagrada nosi ime Stojana Novakovi}a, na{eg uglednog filologa, kwi`evnika, istori~ara kwi`evnosti, bibliografa, diplomate i bibli-

50

Me|unarodne konferencije na temu bibliotekarstva i informatike u organizaciji Bibliotekarskog dru{tva Srbije su mesta {irewa nau~ne misli, kulturnog prosperiteta i stru~nog potvr|ivawa u nacionalnim i me|unarodnim okvirima. Odr`avaju se ve} pet godina u Beogradu podjednako uspe{no, pod pokroviteqstvom Ministarstva za kulturu i Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike Srbije. Diskusije referenata i brojnih bibliotekara na ovim konferencijama ukazuju na potrebu ja~awa bibliotekarstva kao va`ne nau~ne, kulturne i obrazovne delatnosti.

Bibliotekar Bibliotekar je ~asopis za teoriju i praksu bibliotekarstva. Izdaje ga Bibliotekarsko dru{tvo Srbije. Prvo broj je iza{ao 1948. godine, odmah po osnivawu Dru{tva bibliotekara, i od tada je izlazio stalno sve do 1997. godine. ^asopis doprinosi razvoju bibliotekarstva i informatike, kao jednom od

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

Me|unarodna konferencija 2007.

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

otekara. Ustanovqena je 1972. godine, ali je prvi put dodeqena 1997. godine. Na predlog predsednice Dru{tva Aleksandre Vrane{, a u saradwi sa Gordanom Viloti}, predsednicom Komisije za profesionalnu etiku i promociju intelektualnih sloboda, na slede}oj skup{tini Dru{tva bi}e predlo`eno da se ustanove i nove godi{we nagrade Dru{tva. Ove nagrade bi se dodeqivale bibliotekarima i drugim pojedincima koji su posebnim zalagawem i profesionalno{}u zaslu`ni za razvoj ove delatnosti i razvoj dru{tva u celini, svojim radom daju poseban pe~at dostignu}ima bibliotekarstva i deluju podsticajno na sve bibliotekare u Srbiji. Bile bi to slede}e nagrade: • Nagrada „Najboqi bibliotekar” • Nagrada „Zapis” • Nagrada „Najboqi bibliotekar” dodeqivala bi se bibliotekaru za doprinos razvoju, unapre|ivawu i promociji bibliote~ko-informacione delatnosti u svojoj sredini i {ire, i to u ~etiri kategorije: – Najboqi bibliotekar u {kolskoj biblioteci;

– Najboqi bibliotekar u specijalnoj biblioteci; – Najboqi bibliotekar u visoko{kolskoj biblioteci; – Najboqi bibliotekar u narodnoj biblioteci. Nagrada „Zapis” dodeqivala bi se pojedincu koji nije anga`ovan u bibliote~ko-informacionoj delatnosti za doprinos razvoju i promociji ove delatnosti. Naziv te nagrade trebalo bi vi{estruko da asocira: na vrednovawe i pam}ewe doprinosa pojedinaca, ~ime se oni „zapisuju” u istoriju bibliote~kih ustanova i udru`ewa, kao i na sam bibliote~ki zapis, osnovni alat bibliote~ko-informacione delatnosti. Bibliotekarsko dru{tvo Srbije o~ekuje da }e Ministarstvo kulture RS finansijski podr`ati sva ~etiri projekta Dru{tva, ~ime }e omogu}iti wihovu realizaciju i na{e najstarije strukovno udru`ewe podr`ati u nastojawima da permanentno radi na unapre|ewu i razvoju bibliote~ko-informacione delatnosti kroz razli~itie modele wenog organizovawa.

Vesna Crnogorac, sekretar BDS

Mnogo smo „jaki” Sne`ana La|inovi}, vi{i bibliotekar, rukovodilac Pozajmnog odeqewa za odrasle Biblioteke „Gligorije Vozarevi}” u Sremskoj Mitrovici, odnedavno radi na jednom privatnom fakultetu u Novom Sadu. Jo{ jedan ~lan Uprave Bibliotekarskog dru{tva Srbije bio je primoran da napusti struku. Re~ je o Qiqani Mili}, rukovodiocu specijalne biblioteke „Elektrovojvodine” u Novom Sadu. Ona je „unapre|ena” u glavnog urednika korporacijskog glasila, ali }e joj sedi{te i daqe biti u biblioteci. Kako stvari stoje, i Vesna Crnogorac, sekretar na{eg Dru{tva, najverovatnije }e biti

primorana da potra`i drugi posao, jer je dobila otkaz u ni{koj biblioteci, a Dru{tvo nema para da pla}a sekretara. Napu{tawe struke tri istaknuta ~lana na{e bibliote~ke zajednice (a ovo su samo najnoviji primeri), bez obzira na razli~ite razloge i okolnosti, sigurno govori i o polo`aju bibliotekara kod nas i o uticaju Dru{tva. Dakle, toliko smo „jaki” da ponovo nismo uspeli da za{titimo na{e koleginice, ili da im pomognemo da na|u posao u struci u drugom gradu. O uverewu menaxmenta „Elektrovojvodine” da koleginici ~ine uslugu time {to je preme{taju iz korporacijske biblioteke u redakciju lista ne vredi tro{iti re~i.

Ifla i Eblida Komisija za me|unarodnu saradwu Bibliotekarskog dru{tva Srbije insistira da Dru{tvo

mora {to pre da postane ~lan odgovaraju}ih me|unarodnih asocijacija, pre svih Ifle i Eblide.

51

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Komisija za razvoj korisni~kih servisa BDS

Internet servis u javnim bibliotekama

52

Jedna od tema majskog sastanka Komisije za razvoj korisni~kih servisa Bibliotekarskog dru{tva Srbije u Biblioteci „Sveti Sava” u Zemunu bila je „Internet servis u javnim bibliotekama”. Uvodni~ar je bila Sawa Antoni}, informator za biomedicinske nauke Odeqewa za nau~ne informacije i razvoj bibliote~kog sistema Univerzitetske biblioteke „Svetozar Markovi}” u Beogradu. Weno izlagawe, propra}eno video prezentacijom i konkretnim primerima iz prakse internet ~itaonice, izazvalo je pa`wu i interesovawe, s obzirom na to da nijedna biblioteka, osim Biblioteke grada Beograda, nema tako razvijen internet servis za korisnike i ovo iskustvo je oceweno kao dragoceno za formirawe internet ~itaonica ili referalnih centara (npr. novi referalni centar Gradske biblioteke u Novom Sadu). Osim liste adresa, koje su dragocene za efikasno snala`ewe u ~esto haoti~nom svetu informacija dostupnih na internetu, prezentovan je i projekat KoBSON (Konzorcijum biblioteka Srbije za objediwenu nabavku), a prisutni su privilegovani dobijawem licence za pristup ovoj bazi podataka, odnosno elektronskim servisima i ~lancima. Nakon izlagawa otvorena je diskusija i zakqu~eno slede}e: – Na~in i vrste internet usluga, kao i nadoknadu za wih, biblioteke utvr|uju interno, prate}i potrebe korisnika, sredine i sli~no, ili se oslawaju na iskustva drugih biblioteka, – Da bi biblioteka ili internet ~itaonica za{titila svoj akademski status i da se ne bi pretvorila u internet igraonicu, kladionicu i tome sli~no, pristup internetu treba da imaju iskqu~ivo korisnici biblioteke. – Iskustvo je potvrdilo da je princip jedan korisnik – jedan ra~unar najefikasniji za nesmetan rad svih korisnika ~itaonice.

– Neophodno je da se {to vi{e bibliotekara edukuje o zna~aju i mogu}nostima kori{}ewa interneta putem kra}ih seminara koji bi dr`ali bibliotekari koji su vrsni poznavaoci ovog medija, a u organizaciji komisija, sekcija, biblioteka, Dru{tva bibliotekara ili na neki drugi na~in. – Posao bibliotekara nu`no podrazumeva i edukaciju korisnika u vezi sa pretra`ivawem informacija putem interneta. – Komisija }e, na osnovu predloga i sugestija ~lanova, sa~initi predlog Pravilnika o internet uslugama, koji bi se temeqio na op{tim moralnim principima struke i kulturi kori{}ewa interneta, a mogao bi da bude primenqiv u javnim bibliotekama, s mogu}no{}u prilago|avawa internim interesima. S obzirom na to da su u diskusiji predo~ene i mogu}nosti internet servisa za osobe ometene u razvoju i lica s posebnim potrebama, zakqu~eno je da je to daleko kompleksnija i opse`nija tema, te da joj se mora posvetiti poseban prostor i pa`wa na jednom od narednih sastanaka. U tom smislu je usledio i predlog Miqane \uki}, predsednice Sekcije za javne biblioteke, da bi bilo prakti~no odr`ati zajedni~ki sastanak Komisije za razvoj korisni~kih servisa i Sekcije za javne biblioteke, sa zajedni~kom temom „Biblioteke i lica sa posebnim potrebama”. Ova inicijativa je potkrepqena i aktuelnim Zakonom o spre~avawu diskriminacije osoba sa invaliditetom, pri ~emu bi biblioteke mogle da budu aktivni u~esnici u ostvarivawu ovog humanog zakona.

Sne`ana La|inovi}, predsednik komisije

Gudrun s qubavqu Upravni odbor je odlu~io da se Gudrun Krivokapi} iz „Gete instituta”, povodom wenog odlaska u penziju, na Dan bibliotekara,

14. decembra, dodeli specijalno priznawe za wen rad i izuzeta doprinos srpskom bibliotekarstvu.

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Uputstvo o minimumu profesionalnog pona{awa U novom broju Javnih biblioteka objavqen je dokument Komisije za statusna i profesionalna pitawa, koji je sastavila Milica Kir}anski, bibliotekar mati~ne slu`be Gradske biblioteke u Novom Sadu, „Uputstvo o minimumu profesionalnog pona{awa bibliote~kih radnika”. Za elek-

tronsku verziju ovog uputstva mo`ete se obratiti autoru. Ovo uputstvo Nemawa Rotar, direktor pan~eva~ke biblioteke, odmah po objavqivawu je podelio svim radnicima. Vrlo brzo je u kuloarima ove biblioteke dobilo neformalni naziv „Uputstvo za obla~ewe”.

Anketa o me|unarodnoj saradwi Komisija za me|unarodnu saradwu Bibliotekarskog dru{tva Srbije od samog osnivawa poku{ava da kompletira bazu podataka o me|unarodnoj saradwi na{ih biblioteka.

Molimo predsednike podru`nica, direktore i {efove mati~nih slu`bi da Milunu Vasi}u, predsedniku komisije, pru`e potrebna obave{tewa na mejl milun67¿gmail.com.

Centar za lidersku edukaciju Srbije Na internetu smo na{li slede}u adresu sajta, ~ija je izrada u toku, i na kome mo`ete na}i statut i manifest ove nevladine organizacije: http://www.celesarena.org.

Vladimir Markovi} „San”

Upravni odbor Dru{tva je odlu~io da podr`i rad Centra za lidersku edukaciju Srbije (CELES), nevladine organizacije ~ije su usluge besplatne.

53

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Otkaz Vesni Crnogorac Upravni odbor Dru{tva je na junskoj sednici informisan o re{ewu o prestanku radnog odnosa Vesni Crnogorac, sekretaru Dru{tva, u Narodnoj biblioteci „Stevan Sremac” u Ni{u, koje joj je uru~ila nova direktorka Jelica Lazi}, neposredno po dolasku na ovo mesto (koje je u me|upartijskoj podeli pripalo SPO-u). Vesna Crnogorac je, po prelasku u ni{ku biblioteku iz biblioteke Gaxin Han, osam meseci radila na odre|eno vreme i, uprkos tome {to je ispuwavala sve uslove po raspisanom konkursu za prijem bibliotekara na neodre|eno vreme u ni{koj biblioteci, direktorka Jelica Lazi} ni-

je primila nijednog kandidata. Zatim je prekinula wen radni odnos na odre|eno vreme, pa je tako Vesna ostala bez posla. Upravni odbor je osudio ovaj ~in i zakqu~io da predsednica Dru{tva uputi protest direktorki ni{ke biblioteke. Odlu~eno je da se Vesna Crnogorac, budu}i da ima pravo po Statutu, primi u radni odnos na neodre|eno vreme u Dru{tvu, kako joj ne bi bio prekinut radni sta`, ali da }e mogu}nost isplate i visina wene plate zavisiti od prihoda Dru{tva koji je u ovom trenutku nedovoqan.

Dobri stru~waci nepo`eqni Komisija za statusna i profesionalna pitawa BDS bavi se svim pitawima koja se odnose na bibliotekarsku profesiju i status bibliotekara u dru{tvu. Osim aktivnog rada na profesionalizaciji i poboq{awu kvaliteta struke, otklawawu nepravilnosti, zalagawu za boqu poziciju i status bibliotekara, zadatak ~lanova Komisije jeste i da odgovorno i odlu~no stanu u odbranu struke i za{titu bibliotekara kada se uka`e potreba za tim i kada postoje objektivni razlozi.

54

Srpsko bibliotekarstvo, u vreme krupnih previrawa i degradirawa pravih vrednosti, na`alost nije imuno na uplitawe politike u struku, nametawe kadrova, samovoqno pona{awe pojedinih rukovodilaca, a na {tetu korisnika, profesije i samih biblioteka koje su odolevale i mnogo dramati~nijim istorijskim de{avawima. Povod za upu}ivawe ovog pisma su upravo ovakve, sve ~e{}e pojave, me|u kojima je i posledwi slu~aj – uru~ewe re{ewa o prestanku radnog odnosa bibliotekaru, sekretaru BDS, cewenoj koleginici Vesni Crnogorac. Ovaj doga|aj i po-

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

Po{tovane kolege,

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

stupci koji ga prate ne slu`i na ~ast srpskom bibliotekarstvu, anulira profesionalizaciju struke i udaqava nas od bilo kakvog napretka i razvoja bibliotekarstva koje je ova profesija proklamovala. Istorija srpskog bibliotekarstva svedo~i da su najve}i doprinos struci pru`ali pojedinci koji su se znawem, pregala{tvom, uporno{}u, velikim zalagawem, izgra|enim mi{qewem i stavovima borili protiv sli~nih pojava, delovali u korist biblioteka i postizali pozitivne pomake. Danas u na{em bibliotekarstvu jedna od takvih je Vesna Crnogorac. Kao bibliotekar visokog profila stru~nosti, {irokog znawa i kao odgovoran i pouzdan saradnik, nepogre{ivo sagledava stawe i perspektive razvoja struke, izgradila je ispravne stavove i hrabro ih javno iznosi. Iza ovih re~i stojim potpuno odgovorno, na osnovu ostvarene saradwe sa Vesnom Crnogorac i na osnovu bezbroj puta potvr|ene wene stru~nosti, odgovornosti i a`urnosti. Uverili smo se da je ona me|u malobrojnima koja aktivnim radom i bez li~ne koristi pru`a kvalitetan doprinos bibliotekarstvu. Weno zalagawe u BDS, brojnim komisijama i obavqawe poslova sekretara Dru{tva od zna~aja su za sve biblioteke i bibliotekare u Srbiji. Ovaj slu~aj je su{tinski potpuno apsurdan jer, umesto da se zala`emo za profile stru~waka

poput Vesne Crnogorac, neodgovorni ih udaqavaju iz profesije. Tako|e je ironi~no da je odluku o prestanku radnog odnosa koleginici Crnogorac donela nova direktorka Jelica Lazi}, koja je upravo ~lan Komisije za statusna i profesionalna pitawa. Kao predsednik ove Komisije, iznosim ~iwenicu da, osim fizi~kog prisustva Jelice Lazi} redovnim sastancima, wen stru~an i aktivan rad po svim pitawima kojima se Komisija bavila – potpuno je izostao. Name}e se zakqu~ak da dobri stru~waci u bibliotekarstvu koji javno, argumentovano iznose stavove i zala`u se za wihovo sprovo|ewe ugro`avaju pojedince koji ne poseduju ili ne vrednuju ove karakteristike. Organizovani u BDS, du`nost nam je da se ovakvim i sli~nim pojavama energi~no suprotstavqamo. Bibliotekari Srbije moraju biti informisani o ovakvim pojavama da bi mogli blagovremeno i ispravno da reaguju. U tom ciqu, ovo pismo }e biti upu}eno Upravi BDS, svim podru`nicama u dr`avi, svim komisijama i sekcijama Dru{tva, a bi}e i povod za raspravu na predstoje}em savetovawu na temu „Bibliotekar – struka i profesija”.

Milica Kir}anski Predsednik Komisije za statusna i profesionalna pitawa

Pismo Hadije Krije{torac

U profesiju se ne ulazi na predlog Bilo bi za nas dobro ako nas ima dovoqno i ako smo spremni da re{avamo probleme sa kojima nas suo~avaju, bilo bi za nas najboqe da postanemo zreli da vaqano re{avamo te probleme kroz sve vidove na{eg organizovawa i na svim nivoima, od najmawe do najve}e biblioteke u kojoj radimo. Bojim se da dubqe analiziram na{u pokazanu snagu, no svejedno verujem da smo se samo negde zagubili i da su nas zbunili svojim birokratskim, bahatim i preko no}i donetim odlukama, koje su ~esto pogubne za struku i profesionalce u woj. Da li ste primetili kako na{e teme ni u kuloarima nisu fondovi biblioteka, ~lanovi&gra|ani, o zgradama za biblioteke da i ne govorimo, da li ste primetili kako su nas navukli na svoj teren, a izmamili iz na{eg, najlep{eg, bibliote~kog. Na tom wihovom terenu mi smo

slabi, mi bibliotekari, profesionalci. Da li sam ovim re~ima nekoga povredila? Nadam se da jesam sve one koji nisu znali gde se nalazi biblioteka sve dok ih neko nije predlo`io za ne{to u toj biblioteci. U profesiju se ne ulazi na predlog, profesija se u~i, voli, gradi, sa wom se ponosite, woj se dajete, a kad zatreba, wu i sebe branite. Zato se ne izviwavam onima koji su me|u nama, a vi{e su kumovi, supruge, k}eri i sinovi, svastike, drugovi ~lanovi op{tinskih odbora SDCRPD, nego {to su bibliotekari. Sa vama, drage moje kolege, bibliotekari, `elim da budem u tra`ewu puta kojim }emo se vratiti na svoj teren, u biblioteke, i da tamo, uz snagu argumenata koji nas u wima okru`uju, a pred kojima su oni nemi, progovorimo o sebi a bogme i o wima.

55

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

I pored po{asti koja nas je sna{la, verujem da ima mnogo biblioteka u kojima su bibliotekari uspeli da sa~uvaju integritet struke i da one mogu da budu mesta iz kojih }emo se ogla{avati. Tu najpre mislim na biblioteke sa ve}im brojem bibliotekara, jer mawe biblioteke tek nisu za{ti}ene, jer dva-tri bibliotekara ne mogu da naprave ne{to i odupru se spoqa{wim pritiscima, ne mogu ~ak ni sebe da za{tite, a kamoli struku. Da ne okoli{im, prozivam velike kolektive da su du`ni da predvode aktivnosti u korist profesije i bibliotekara, oni da predvode, a mi ostali da im se pridru`imo. Drage moje kolege bibliotekari, Nisam se bavila nijednim odre|enim slu~ajem i ne reagujem ba{ zbog nekog imena i prezimena. Mili~ino pismo meni je povod da saop{tim

svoj stav o pojavi koja nas sve doti~e i pitawe je dana kada }e se i mnogi od nas na}i na meti bahatih i predlo`enih, koji su tu da obave poslove u interesu svojih, ignori{u}i sve postulate profesije i institucije. Nas ne ignori{u, nas... Pa pi{ite {ta vi mislite, {ta }emo i kako }emo, naravno i gde i kada }emo. Podr`avam naravno predlo`enu temu „Bibliotekar – struka i profesija’’, mada je za moj pristup problemu malo uop{tena, dok su na{i problemi konkretni. Ja bih pre rekla ,,Biblioteke – struka i politika”. Lako sam ovo napisala, kao kockicu u mozaiku, jer znam da }emo do teme do}i zajedno sa mnogo ideja i da }e svako od nas dati svoj doprinos.

Hadija Krije{torac, Prijepoqe ^lan Uprave Bibliotekarskog dru{tva Srbije

*Na mejl ^itali{ta je, uz mnoga reagovawa na otkaz na{oj koleginici Vesni Crnogorac, stiglo i pismo Hadije Krije{torac u kome ona odaje priznawe Komisiji za statusna i profesionalna pitawa Bibliotekarskog dru{tva Srbije i wenoj predsednici Milici Kir}anski zbog odluke „da se sa punim li~nim i profesionalnim integritetom oglasi u pisanoj formi i da nam taj svoj stav u~ini dostupnim“. Objavqujemo deo pisma koje je upu}eno, pre svega, nama koji u biblioteku nismo do{li „na predlog“.

Kwa`evac

Biv{a direktorka dobila otkaz

56

nom stru~nom nadzoru. Po isteku mandata, raspisan je konkurs na koji sam se i ja javila. To je bio i uslov da bih, ako ne budem opet izabrana, dobila radno mestu u skladu sa ugovorom. Upravni odbor je na ponovqenoj sednici, prvi put nije doneta odluka jer se ~ekao „savet koalicije”, koji je doneo odluku da Upravni odbor glasa za sada{wu direktorku Vladanu Stojadinovi}, dao mi{qewe za mene sa tri glasa za. Mi-

Vladimir Markovi} „San”

Zovem se Jelena Vojinovi}-Kosti}, magistar sam filolo{kih nauka, bibliotekar i biv{i direktor Narodne biblioteke „Wego{” u Kwa`evcu. Posedujem licencu za COBISS katalogizaciju za monografske, serijske publikacije i redakciju baze. Na mestu direktora ove biblioteke bila sam u proteklom mandatu. U tom periodu je biblioteka dovedena na zavidan bibliote~ki nivo, {to se vidi iz izve{taja o obavqe-

DRU[TVO Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

{qewe koje je predsednik UO poslao u op{tinu sadr`alo je moje i weno ime, a zasnivalo se na zapisniku za koji je na narednoj sednici UO utvr|eno da ne odgovara istini jer su se dogovorili da u op{tinu ide ime jednog kandidata jer UO donosi odluku ve}inom glasova. Predsenik op{tine je na sednici Skup{tine op{tine za direktora predlo`io Vladanu Stojadinovi}, s obrazlo`ewem da „svojim poznavawem jezika, profesor je francuskog, mo`e da doprinese razvoju turizma”. Nakon ovoga neki odbornici su predlagali da svi kolektivno podnesu ostavke, a ~ulo se i da su ovo „~uveni demokratski konkursi”. Predsednik op{tine ju je ipak imenovao za direktora, ~ime je prekr{en va`e}i Statut biblioteke, jer u statutu pi{e da u slu~aju wegovog neslagawa sa mi{qewem UO mo`e da imenuje v. d. direktora. Pre sednice sam ulo`ila prigovor, na koji nikad nije odgovoreno. Sednica je odr`ana 17. aprila. Nova direktorka se pojavila 24. aprila, potpisala virmane i oti{la (radila je u „Naftagasu” Novi Sad). Re{ewe o razre{ewu sam dobila 20. aprila. Iz Novog Sada se vratila 15. maja, od kada joj u „Naftagasu” te~e mirovawe. Tog dana sam dobila raskid ugovora o radu, a slede}eg dana aneks tog ugovora koji jo{ nisam potpisala, pa raskid jo{ nije va`e}i.

Bez obrazlo`ewa, 14. juna mi je vratila radnu kwi`icu. U me|uvremenu je ostala bez jo{ jednog kwi`ni~ara, za koga postoje uslovi da bude primqen i koji ima polo`en stru~ni ispit, a meni je dato do znawa da sam nepo`eqna ~ak u toj meri da administrativni radnik sa odmora dolazi da proverava da li ja dolazim po podne. Iako je upozorena da je mojim otpu{tawem, po{to sam jedini bibliotekar u ~itavoj op{tini, dovela biblioteku u nezakonit polo`aj, to je ne zanima. U me|uvremenu je izbrisala sa laptopa bekap softvera sa kompjutera na pozajmnom odeqewu (kome se tih dana pokvario hard disk uz gubitak svih podataka) pa optu`ila mene, (dva meseca je pozajmica bila u totalnom haosu), ograni~ila upotrebu korisni~kog kompjutera, smawila nabavku kwiga, pogor{ala me|uqudske odnose, a kao vrhunac svega uplatila ~lanarinu za sebe za Dru{tvo bibliotekara, a za mene nije (tada sam jo{ radila) i pored toga {to nema stru~ni ispit niti je ikad radila u biblioteci. Svi moji dosada{wi poku{aji da skrenem pa`wu na sve {to se de{ava nisu urodili plodom, te se nadam da }e bar neko reagovati. Bibliote~ka javnost mora da zna {ta se de{ava, kao i da neko ve} jednom ustane u za{titu struke, da se ovo sutra ne bi desilo nekom drugom.

Jelena Vojinovi}-Kosti}

*Vr{a~ki sindrom hara srpskim bibliotekarstvom. Posle Ni{a, javio se u obli`wem Kwa`evcu. Objavqujemo pismo na{e koleginice stiglo na adresu Bibliotekarskog dru{tva Srbije.

Pismo Sne`ane Bojovi}

Paradigma neuva`avawa rezultata Po{tovane kolege bibliotekari, Ovih dana je doneta jedna apsurdna odluka u Ni{u, a sutra se to isto mo`e dogoditi u svakom drugom gradu i biblioteci gde se u poni`avaju}i polo`aj dovode stru~nost, profesionalnost i odgovornost. „Slu~aj” Vesne Crnogorac, sekretara BDS-a, nekada{weg direktora Biblioteke u Gaxinom Hanu i doskora{weg urednika kulturnog programa Narodne biblioteke „Stevan Sremac” u Ni{u, jeste paradigma neuva`avawa evidentnih rezultata, ali i profesionalnog i qudskog integriteta. Svakako da to nije prvi primer, ali bismo svakako voleli da je posledwi. Na{a je obaveza, ne samo pravo, da uka`emo na pojave ~ije su `rtve ~esto najprofesionalni-

ji i najodgovorniji me|u nama. Mo`da zbog toga {to o wima upravo odlu~uju neprofesionalni i neodgovorni. I na kraju da postavimo jedno pitawe. [ta u~initi da jedna iskrena reakcija kolega bibliotekara ima pragmati~an rezultat – za{titu prava na rad (u ovom slu~aju kolegenice Vesne Crnogorac)? Da li oni koji o tome odlu~uju imaju i mirnu savest i da li stvarno misle da su doneli ispravnu odluku?

Sne`ana Bojovi} Predsednik Podru`nice visoko{kolskih biblioteka Univerziteta u Ni{u

57

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Godi{wa konferencija SLA, Baltimor

Od ~okolade do javnog nastupa Na po~etku...

58

U 19. veku, sa ubrzanom industrijskom proizvodwom, novim nau~nim modelom, eksplozijom informacija (izumom rotacione {tamparske prese, tehnologijom za proizvodwu jevtinog papira, razvojem dnevnih novina, ~asopisa, ali i nau~nih publikacija) i modernim sistemom obrazovawa, me|u mnogobrojnim novoosnovanim bibliotekama jasno su se ispoqile razlike u pogledu sastava fonda, wegove veli~ine, namene, korisnika... Sredinom 20. veka ta raznolikost definitivno je verifikovana kroz Uneskovu sistematizaciju tipova biblioteka. Razlika izme|u javnih i specijalnih biblioteka postala je naro~ito upadqiva na tlu Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, gde je sredinom 19. veka osnovni organizacioni oblik dobila javna biblioteka modernog doba, ali je istovremeno promovisan rad biblioteka – organizacionih jedinica u sastavu drugih institucija, sa specijalizovanim bibliote~kim zbirkama namewenim uskom krugu stru~waka i bibliotekarima od kojih je zahtevano znawe iz odnosne delatnosti ili nau~ne oblasti i prili~no fleksibilna primena postoje}ih bibliote~kih postupaka. Profesionalne odgovornosti bibliotekara po~ele su i da se umno`avaju i da se veoma razlikuju s obzirom na tip biblioteke. Bibliotekari javnih biblioteka usmerili su se na zadatke edukatora i animatora, a prvi bibliotekari specijalnih biblioteka na ulogu posrednika izme|u visokospecijalizovanih stru~waka u oblasti proizvodwe, bankarstva, prava, poqoprivrede... i pisane gra|e koja je wima namewena. Do po~etka 20. veka, radno geslo ameri~kih bibliotekara bilo je Najkvalitetnije ~itawe, za najve}i broj korisnika, po najni`oj ceni. Ono je odra`avalo jaku humanisti~ku orijentaciju i prevashodno se odnosilo na rad bibliotekara u javnim bibliotekama. Godine 1909, kada je u Wujorku osnovano Udru`ewe specijalnih biblioteka, wegovi osniva~i formulisali su novi radni slogan: Stavqawe znawa u promet! Sa wime su bibliotekari specijalnih biblioteka prihvatili novu profesionalnu obavezu i koncept bibliotekara kao stvaraoca bogatstva. Oni su zahtevali promene u

samoj struci koje bi omogu}ile da se rad biblioteka formiranih u privrednom sektoru prilagodi specifi~nim potrebama zaposlenih u tim preduze}ima. Smatrali su da se u profesiji nerado prihvataju novine, da nema osposobqenih za rad sa nekonvencionalnom gra|om i usko specijalizovanim stru~wacima, da tradicionalne bibliotekarske tehnike ne mogu, na pravi na~in, da odgovore potrebama industrije i biznisa... Zato su bibliotekari specijalnih biblioteka odlu~ili da formiraju sopstveno strukovno udru`ewe, koje bi zastupalo wihove stavove i interese. Udru`ewe specijalnih biblioteka po~elo je da deluje preko sedam komiteta: za tehnologiju, poqoprivredu, komercijalne organizacije, osiguravaju}a dru{tva, referensne slu`be pri zakonodavnim i upravnim telima, javna dobra i za dru{tvene nauke. No, u krug specijalnih biblioteka po~ele su, od tridesetih godina 20. veka, da ulaze i biblioteke pri muzejima, ili one koje su radile sa sasvim druga~ijom vrstom gra|e, muzikalijama i geografskim kartama, na primer. Tako su predmet i delatnost mati~ne institucije prestale da budu jedini kriterijum po kome se defini{u specijalne biblioteke. U odre|ivawu delatnosti specijalnih biblioteka ~etrdesetih i pedesetih godina 20. veka primat su preuzele obuka za rad u specijalnoj biblioteci i nekwi`na gra|a kao deo kolekcije. Tek sedamdesetih godina na~iwena je sinteza prema kojoj su osnovne karakteristike specijalnih biblioteka da: rade u sastavu institucija kojima bibliote~koinformaciona delatnost nije primarna; pru`aju podr{ku ciqevima mati~ne institucije; sakupqaju gra|u iz specifi~ne oblasti znawa ili gra|u koja je specifi~na po formi; uslu`uju korisnike sasvim odre|enog, usko stru~nog profila i zapo{qavaju bibliotekare – predmetne specijaliste. Op{teprihva}ena definicija specijalnih biblioteka, me|utim, ne postoji ni danas.

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Ameri~ko Udru`ewe specijalnih biblioteka radi kao samostalna organizacija od 1949. godine. O me|unarodnom anga`ovawu Udru`ewa i wegovom ugledu svedo~e i podaci da je od 1946. godine SLA ~lan Me|unarodne federacije bibliotekarskih dru{tava – IFLA, a od 1967. pridru`eni ~lan Me|unarodne federacije za dokumentaciju – FID. U proteklim decenijama ~lanstvo Udru`ewa specijalnih biblioteka nezadr`ivo je raslo, a dinami~an i elasti~an pristup bibliote~koj delatnosti u~inili su da Udru`ewe danas okupqa vi{e od 12.000 individualnih i kolektivnih ~lanova, organizovanih u 58 regionalnih podru`nica i 24 odeqewa oformqena po stru~nom principu, poqu interesovawa ili tehnici rada sa informacijama.

Uo~i stotog ro|endana Danas je SLA tre}e po veli~ini bibliotekarsko udru`ewe na svetu, a radi pod geslom Spajati qude i informacije. Vi{e nije samo ameri~ko, jer ima ~lanove u 83 zemqe sveta, a nije ni samo bibliotekarsko, ve} deluje kao svetska organizacija informacionih stru~waka-inovatora i wihovih strate{kih partnera. Pri tom se informacionim stru~wacima smatraju zaposleni u informacionim organizacijama: bibliotekama, informacionim centrima, intranet odeqewima preduze}a, novinskim ku}ama, agencijama za prikupqawe biznis informacija, konsul-

tantskim ku}ama, softverskim kompanijama, kompanijama koje na razli~itim nivoima upravqaju sadr`ajem i strukturom informacija... Prema odre|ewu SLA, kategorija informacio-

nih stru~waka obuhvata sve one koji na svome poslu strate{ki koriste informacije radi {to potpunijeg ostvarewa misije svoje organizacije. Oni to posti`u kroz unapre|ewe, razvoj i upravqawe informacionim izvorima i uslugama, a koriste}i tehnologiju kao kqu~no pomagalo za postizawe ciqa. Tako se informacionim stru~wacima smatraju, izme|u ostalih, bibliotekari, menaxeri znawa, brokeri informacija, konsultanti, programeri, sistem-analiti~ari, projektanti informacionih sistema i stru~waci za razvoj veba. Udru`ewe specijalnih biblioteka promovi{e i ja~a poziciju svojih ~lanova putem u~ewa, verbalne podr{ke i zajedni~kih inicijativa, a kao svoje osnovne vrednosti isti~e: liderstvo u domenu informacionog rada, dodatu vrednost na kvalitet i kvantitet usluga koje se pru`aju korisnicima, kreirawe i prihvatawe inovacija radi poboq{awa usluga i intelektualnog unapre|ewa profesije, kontinuirano u~ewe, merqiv doprinos informacionoj ekonomiji i sopstvenoj organizaciji, pouzdanost, saradwu i partnerstva unutar informacione industrije i u svetu poslovawa. Redovne godi{we konferencije prilika su da SLA okupi svoje raznorodno ~lanstvo radi razmene iskustava i sticawa novih znawa, da analizira svoje aktivnosti u proteklom periodu i promovi{e svoj rad u javnosti. Integrativna uloga SLA ne uo~ava se samo u odnosu na ~lanstvo ve} i na {irok krug partnera, sponzora i saradnika-volontera koje okupqa. Godi{wa konferencija SLA, odr`ana od 9. do 14. juna 2006. u Baltimoru, glavnom gradu ameri~ke dr`ave Merilend, bila je devedeset sedma po redu. Vi{e od 5.800 u~esnika skupa smestilo se u udobne hotele nadomak gradske luke, dok se program odvijao u prekrasnom staklenom Kongresnom centru, na oko milion kvadratnih stopa prostora. Po~asno mesto na skupu pripalo je novinarima: TV novinar – politi~ki komentator Gven Ifel otvorila je konferenciju, dok je Volteru Mosbergu, najuticajnijem me|u ameri~kim novinarima koji prate svet kompjutera, pripala ~ast da je zatvori. I ina~e aktivno Odeqewe vesti i novina – (News Division) organizovalo je niz predavawa, me|u kojima je posebno interesantan bio dvodelni program posve}en poku{ajima bibliotekara da sa~uvaju usmeno, im-

59

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

plicitno znawe pojedinaca u svojim organizacijama. Debra Bejd iz lista Chicago Tribune predstavila je svoj projekat bele`ewa usmene istorije ove novinske ku}e, dok je Brus Rosenstein iz USA Today emitovao i komentarisao svoj dvadesetominutni intervju sa Piterom Drakerom, legendom menaxmenta 20. veka. Od umetnosti pripremawa i konzumirawa ~okolade (organizator Food, Agriculture and Nutrition Division), preko ve{tine javnog nastupa (Insurance and Employee Benefits Division), vo|ewa razgovora pri zapo{qavawu novog radnika (Legal Division), snala`ewa prilikom restrukturirawa preduze}a (Solo Librarians Division) i promovisawa zajedni{tva (Marketing Section) do elektronskih baza podataka (Engineering Division), upravqawa znawem (Knowledge Management Section) i tehnologijom (Leadership and Management Division), pet dana nizala su se predavawa koja su prisutne stavqala u neugodnu poziciju da biraju izme|u tema koje ih jednako zanimaju. Brojne diskusione tribine, radionice, prezenta-

60

cije i neformalni sastanci daqe su navodili bibliotekare da hitaju nepregledno duga~kim holovima, da u pauzama `urno proveravaju e-po{tu i da samo na kratko napu{taju Kongresni centar. Istovremeno, kao deo konferencije tekla je Info-Expo izlo`ba, na kojoj su partneri (LexisNexis, Factiva, Thompson, Springer), sponzori (Elsevier, Reuters, Hoovers, Cas, Scopus, Mergent, Ovid, GetAbstract, Standard&Poor’s) i dobavqa~i nudili svoje proizvode i usluge, dele}i posetiocima besplatne savete, bogat propagandni materijal i najneverovatnije poklone. Posledweg dana Konferencije, u~esnici su mogli da odaberu posetu jednoj od tri izvanredne biblioteke u okru`ewu

(National Library of Medicine and National Institute of Health Science, Bethesda, Maryland; Naval Academy Library at Annapolis, Maryland; Enoch Pratt Library, Baltimore, Maryland) ili posetu nacionalnom akvarijumu u Baltimoru. Pisac ovih redova prisustvovao je konferenciji kao gost Odeqewa za fiziku, astronomiju i matematiku. Ovo odeqewe, osnovano 1972. godine, ima tri stru~ne sekcije i sekciju za me|unarodnu saradwu, koja je ove godine bila na ivici da otka`e sesiju zbog te{ko}a pozvanih izlaga~a da dobiju ameri~ku vizu. Sticajem okolnosti, i bez najave u {tampanim publikacijama SLA, na{ first timer pojavio se i kao izlaga~ na temu: Bibliotekarstvo u Srbiji. Tako je ~etrdesetak zainteresovanih kolega imalo prilike da ~uje osnovne informacije o srpskim bibliotekama i wihovim aktuelnim projektima, ali i da sazna za manastir Hilandar i tradiciju bibliotekarstva u Srbiji. Odli~no organizovana i glamurozna, godi{wa konferencija SLA u Baltimoru bila je mesto dobre atmosfere kojoj su doprinosili svi u~esnici. Bila je to prilika da se steknu novi i sastanu stari prijateqi i drage kolege. Za go{}u iz daleke Srbije ne mawe nego za ostale u~esnike jer, premda nije srela nikoga iz ovoga dela sveta, ponovo je srela kolege sa Univerziteta Severne Karoline u ^epel Hilu, koji je napustila ne{to vi{e od mesec dana pre toga. Uz doma}ina Zari Kamrei, bibliotekara [kole za matematiku, Hose-Mari Grifit, dekanicu [kole za informatiku i bibliotekarstvo Univerziteta u ^epel Hilu, i Rebeku Varga, bibliotekara te {kole, Baltimor je bio grad poznatih i dragih qudi. Vredna Rebeka Varga, ista ona koja je budno pratila moja istra`ivawa u ^epel Hilu, postala je izborni predsednik SLA, sa mandatom do naredne godi{we konferencije. Isti~u}i da su prioriteti wenog mandata daqe {irewe ~lanstva i u~vr{}ivawe veza me|u ~lanovima organizacije, te pripreme za proslavu stotog ro|endana SLA, ona je, u privatnom razgovoru, na saradwu pozvala i bibliotekare Srbije, te ~itaocima Pan~eva~kog ~itali{ta najavila svoje prisustvo u narednom broju ~asopisa.

Gordana Stoki} Katedra za bibliotekarstvo i informatiku Filolo{kog fakulteta u Beogradu

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Asocijacija bibliotekara specijalnih biblioteka

Serijal virtuelnog u~ewa Asocijacije bibliotekara specijalnih biblioteka (SLA) na svom sajtu www.sla.org nudi ~lanovima serijal virtuelnog u~ewa (pod nazivom „Klik univerzitet”). „Klik univerzitet” nudi svakome pristup da se ukqu~i u`ivo u interaktivnu veb prezentaciju. Sve {to vam je neophodno je ra~unar, internet konekcija i telefon. Seminari koji koriste veb osnovu za virtuelne i audio konferencije su u {iroj upotrebi za u~ewe bez napu{tawa radnog mesta. Seminari se odr`avaju sredom od 14 do 15,30. Onima koji `ele da poha|aju program, ali su spre~eni da se ukqu~e „u`ivo”, opcija replay }e vam omogu}iti da preslu{ate program u naredna 2-3 radna dana. Bi}ete u mogu}nosti da vidite i ~ujete prezentaciju kao da je pose}ujete u`ivo. Najboqi deo ovog na{eg seminara je to s kakvom lako}om mo`ete sudelovati u wemu. Da biste nau~ili vi{e, ili ako imate bilo kakva pitawa, po{aqite nam mejl na learning¿sla.org, ili pozovite centar za profesionalni razvoj +1-703647-4925.

Program „Klik univerziteta” u ovoj godini

17. maj: Uvek aktuelan, brz sadr`aj za va{ veb sajt i vi{e korisnika – Darlin Fi~er, Univerzitetska biblioteka u Saska~evanu; 24. maj: Gde god da se na|ete, KM program je uvek sa vama – predava~ Set Erlaj, predsednik Erlaj asocijacije; 15. avgust: Biblioteke i takmi~ewe: znawe za upravqawe i strategiju (1. deo) – predava~ Silvija ^eng (J. Koreja); 29. avgust: Biblioteke i takmi~ewe: znawe za upravqawe i strategiju (2. deo) – predava~ Silvija ^eng (J. Koreja); 13. septembar: Upravqawe i rukovo|ewe za samostalnog bibliotekara – predava~ Pet Vagner, „Patern risr~”; 27. septembar: Uspeh u malim koracima – predava~ Pet Vagner, „Patern risr~”; 7. novembar: Pisati za ~asopise – predava~ Rej~el Singer Gordon, savetnik urednika „Informej{n tudej”; 22. novembar: Vrednost specijalne biblioteke – predava~ Xejms Materaco, Simons kolex; 13. decembar: Tehnologije i sistemi za automatizovano klasifikovawe – Tereza Mekgregor, Leksis-Neksis.

Vrednost specijalne biblioteke 12. januar: Daqe od osnovnog internet pretra`ivawa: odabir i kori{}ewe najboqih karakteristika servera – predava~ Rita Vajn, osniva~ workingfaster.com; 25. januar: Podr`avawe onlajn saradwe koriste}i se virtuelnom enciklopedijom (Vikipedija) – predava~ Darlin Fi~er, univerzitetska biblioteka u Saska~evanu; 8. februar: Udar novih i brzih tehnologija u poslovima, radu i `ivotu – predava~ Pol Gladen, osniva~ i predsednik „Muzejskog pregleda”; 15. februar: Pregovori na poslu bez stvarawa neprijateqa – predava~ Nan Sajmer; 15. mart: Poslovna istra`ivawa za biblioteke – predava~ Samanta ^melik; 28. mart: Znawe u promet – predava~ Deb Valas, Kenedi grupa; 12. april: Udar na intelektualnu svojinu u digitalizovanim projektima (1. deo) – predava~ Xil Hast-Val, Hurs dru{tvo i Metju Dejms, Seso grupa; 26. april: Udar na intelektualnu svojinu u digitalizovanim projektima (2. deo) – predava~ Xil Hast-Val, Hurs dru{tvo i Metju Dejms, Seso grupa;

Na{a istra`ivawa su pokazala da rukovodioci ustanova nisu svesni vrednosti biblioteke u wihovoj ustanovi. Vi{e od dve tre}ine rukovodilaca koje smo intervjuisali nisu mogli da sagledaju vrednosti specijalne biblioteke u

http://ÞÞÞ.sla.org Asocijacija bibliotekara specijalnih biblioteka (The Special Libraries Association, SLA) osnovana je 1909. u dr`avi Wujork i sada predstavqa me|unarodno udru`ewe koje reprezentuje interese hiqada ~lanova u preko osamdeset zemaqa {irom sveta. Informacije o u~lawewu u SLA mogu se na}i na linku membership (~lanstvo). ustanovi kojom rukovode. Ovaj seminar }e pokazati mno{tvo ideja i metoda za procenu. Od ovih brojnih opcija mo`ete odabrati onu koja najvi{e odgovara va{oj ustanovi i va{im o~ekivawima.

61

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Prezentacija je pogodna za sve one koji upravqaju specijalnim bibliotekama i `ele da wima upravqaju. [to pre uvidimo va`nost procene u praksi, kao upravqa~kog elementa, na{e biblioteke }e boqe funkcionisati. Pitawa za u~ewe kroz kritiku: 1. Koje su metode procewivawa dostupne? 2. Koje metode najboqe odgovaraju odre|enim ustanovama? 3. [ta sve ukqu~uje po~etak procewivawa specijalnih biblioteka?

Upravqawe za specijalnog bibliotekara

62

Samostalni bibliotekar mora biti vrhunski stru~an, sposoban i uvek spreman da samostalno odgovori na zadatke, bez obzira na to {to mo`e da se osloni na pomo}no osobqe. De{ava se da se ose}a izolovanim unutar svoje institucije, da kolege ne pokazuju razumevawe za wihov posao. Razlog za ovu vrstu „otu|ewa” je o~it: savestan samostalan bibliotekar se trudi da radi br`e i prekovremeno. Rezultat je privremeni porast u produktivnosti i efikasnosti. Su{tina za samostalno upravqawe jeste: postati sam svoj menaxer i lider koji planira, unapre|uje odnose sa drugim odeqewima, izgra|uje odnose sa korisnicima i daje prednost prioritetima. Ovaj serijal od dva seminara odnosi se na dono{ewe te{kih odluka, zahteve za stru~no{}u pri izradi projekta, kreirawe plana rada za posebne teku}e projekte, saop{tavawe o~ekivawa i pregovarawa oko ujedna~avawa cene, vremena i kvaliteta rada sa vi{e korisnika odjednom. U~esnici mogu da nau~e kako da izbegnu naj~e{}e gre{ke pri izradi projekta, ukqu~uju}i i neuspeh projekta, perfekcionizam, izbegavawe konflikata, kao i kako dobre upravqa~ke ve{tine primeniti na svakodnevne zadatke koji oduzimaju vreme i ru{e kredibilitet. U drugom segmentu prikaza}emo vi{e primera s efektivnim metodama kojima se dokazuje produktivnost u specijalnim bibliotekama sa samostalnim bibliotekarom, ~ak i u slobodne dane. Naglasak bi bio na mewawu navika, i to u malim koracima, po~ev od petominutnog odabira za tri prioriteta u koje biste investirali, da biste se sreli sa kqu~nim igra~ima va{e ustanove. U~esnici }e mo}i da rade na stvarnim projektima i zavr{avati deo projekta sa brzim akcionim planom. Na taj na~in bi se pokazala produktivnost u prvim satima posle zavr{etka seminara. Najte`i deo ovog programa bi}e u~ewe da zahtevi na radnom mestu nisu ono {to uzrokuje na{e probleme, ve} pre kako da na wih odgovorimo.

Prezentacija je za one koji rade samostalno, imaju vi{e nadre|enih, one koji tra`e na~ine kako da doka`u produktivnost u slu~ajevima kolapsa buxeta. Koristan je i za upravu koja `eli da doka`e osobenosti radnog mesta. Dizajniran je za qude sa najmawe dve godine radnog iskustva. Pitawa za u~ewe kroz kritiku: 1. [ta treba da uradimo kako bi ostale relevantne potrebe na{ih korisnika? 2. [ta nas to vra}a na ciqeve u jednom radnom danu, uprkos prekidima i komplikovanim zahtevima? 3. Koji je projekat upravqawa boqi, kako bismo ga prakti~no mogli odmah primeniti ~ak i kada nemamo dovoqno vremena, novca ili osnove da razmi{qamo ispravno?

Pisati za ~asopis Istovremeno i kao autor i kao urednik, Rej~el Singer Gordon daje jedinstvenu perspektivu na pisawe za ~asopis u bibliote~kom okru`ewu. „Pisawe za ~asopis” pokriva glavne korake ukqu~ene u pisawe i pripremu va{eg rada za {tampawe, pronala`ewe ideje, stvarna izrada i {tampawe. Nadaqe, prona}i ono {to vam izgra|uje samopouzdawe kao piscu, snala`ewe sa opre~nim mi{qewima, shvatiti odakle po~eti i integrativno pisati u vezi sa profesionalnim razvojnim aktivnostima. „Pisati za ~asopis” otvara i pitawa kao {to su: „Imam li {ta re}i profesiji?”, „Kad }u na}i vremena za pisawe?” i „Za{to pisati ako se to ne tra`i od mene?”. Tako|e imamo priliku da dodamo glas u razgovoru u`ivo, koji }e podi}i nivo stru~ne literature. Prezentacija je dizajnirana za bibliotekare i informatore koji su zainteresovani da doprinesu profesiji kroz pisawe za publikacije. Posebno }e biti od koristi novim piscima i onima koji `ele da oku{aju svoje sposobnosti. Pitawa za u~ewe kroz kritiku: 1. Za{to bi bibliotekari trebalo da pi{u za publikaciju? 2. Kako odabrati najboqu temu? 3. Kako onlajn okru`ewe uti~e da bibliotekar po~ne da pi{e? 4. Kako se daqe kre}emo mi i integrativno pisawe sa drugim kolegama iz na{e profesije? Preuzeto sa http://sla.learn.com/learncenter.asp?id=178409&sessionid=3-55BD1C0C-D11A4691-843C-D4D38BE8D2FF&mode=show&page=72 Prevela Ivana Ili}-Ki{

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Biblioteka „NIS-Naftagas” Novi Sad

Savremen elektronski informacioni centar „NIS-Naftagas” je naftna kompanija koja se bavi istra`ivawem i proizvodwom nafte i prirodnog gasa, podzemnim vodama i geotermalnom energijom. U velikom sistemu kakav je NIS, „Naftagas” je onaj deo koji se bavi istra`ivawem i proizvodwom nafte i ima stalnu potrebu pra}ewa aktuelnih dostignu}a u toj oblasti. U na{oj kompaniji postoji veliki broj visokoobrazovanih radnika – od in`ewera rudarstva i geologije, diplomiranih hemi~ara, tehnologa, ekonomista i pravnika, do magistara i doktora nauka. Takav obrazovni profil zaposlenih

storije, za razliku od prethodnog perioda kada je bila sme{tena u podrumskim prostorijama. Danas se biblioteka sastoji od: ~itaonice sa 30 mesta za korisnike, depoa za kwige, kancelarije za obradu kwiga i kancelarije za referenta nabavke bibliote~kog materijala. Tehni~ki je solidno opremqena jer poseduje vi{e ra~unara, {tampa~a i skenera. U woj rade dva bibliotekara i dva kwi`ni~ara i ima 10.000 bibliote~kih jedinica. Bibliote~ki fond specijalne biblioteke se formira kupovinom i poklonima, a ~ine ga: monografske publikacije, periodi~ne publikacije, doktorske disertacije, magistrarske teze, stru~ni, pripravni~ki, diplomski radovi, standardi, nekwi`na gra|a (kasete, CD...)

Specijalna biblioteka i katalozi

i wihova delatnost podstakla je davne 1956. godine prof. dr Vladimira Aksina da formira biblioteku u kojoj }e se prikupiti stru~na literatura u tada{wem preduze}u i zaposlenima omogu}iti da se upoznaju sa novim izdawima u oblasti geologije i rudarstva. Danas se ona nalazi u delu kompanije koja se zove Istra`ivawe i tehnologija, {to je weno prirodno okru`ewe s obzirom na to da tu ima najvi{e visokoobrazovanih radnika. Biblioteka je 1999. godine, zajedno sa ostalim delovima firme, preseqena u novi poslovni centar, gde su joj obezbe|ene odgovaraju}e pro-

Obaveza biblioteke je da obezbedi pristup i uvid u sadr`aj kompletnog kwi`nog fonda putem sistema kataloga, a u novije vreme adekvatnim elektronskim katalozima. Nakon uvida u sadr`aj fonda biblioteke i procene stawa stru~ne obrade fonda 2001. godine smo zapo~eli proces stvarawa elektronskog kataloga. Za taj posao smo odabrali programski paket WinISIS. Od tog trenutka elektronska baza mo`e da obezbedi: – sagledavawe pravog stawa i sadr`aja fonda biblioteke; – ogromne mogu}nosti pretra`ivawa fonda biblioteke; – izrada raznih izve{taja bibliote~kog poslovawa; – {tampawe datoteka pretra`ivawa po zahtevu korisnika; – evidencija kori{}ewa bibliote~kih jedinica.

63

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Pred nas su se postavili novi zadaci koje smo `eleli da ostvarimo u {to kra}em roku. To su: – dostupnost baze podataka na intranet (internet) mre`i svim korisnicima; – organizovawe bezbrojnih izvora tako da oni postanu dostupni korisnicima; – formirawe novih baza podataka prema potrebama korisnika (baza pravnih akata, izabranih ful tekstova i sl.); – mogu}nost pretra`ivawa svih standarda iz oblasti delatnosti kompanije; – dostupnost kompletnih tekstova i ~lanaka iz ~asopisa u elektronskoj formi;

64

– digitalizacija referensne literature (enciklopedije, re~nici...); – razmena bibliote~kih zapisa sa drugim bibliografskim bazama. Uo~iv{i potencijale koje elektronske baze pru`aju, pokrenuli smo projekat – nabavka EBSCO baze podataka i to kolekcije Business Source Corporate, koja sadr`i preko 10.000 periodi~nih publikacija i pokriva oblast naftne industrije i biznisa. U izradi je projekat nabavka baze – SPE’s eLibrary. Ova baza sadr`i tehni~ka dokumenta i periodi~ne publikacije koje izdaje SPE (Society of Petroleum Engineers), najve}e svetsko strukovno udru`ewe u oblasti naftne industrije.

Specijalna biblioteka i intranet Vi{egodi{wi rad na na{oj bazi i obezbe|ivawe drugih elektronskih kataloga stvorili su novi kvalitet koji je trebalo dobro plasirati.

U tom trenutku koristili smo pogodnost postojawa jedinstvene interne mre`e – Intranet. To je mre`a u okviru kompanije koja koristi internet tehnologiju (web-browsere, servere, TCP/IP protokole, HTML dokumenta, baze podataka) da bi omogu}ila internet sredinu i okru`ewe za razmenu informacija, komunikaciju i saradwu u procesu poslovawa. Intranet koriste ~lanovi kompanije, a vi{estruko je za{ti}en od spoqa{weg uticaja. Prvobitna ideja – ubrzavawe rada na obradi i izdavawu bibliote~kog materijala – inicirala je sve naredne korake koji su doveli do promene na{e kompletne delatnosti. U po~etku smo putem jedinstvene interne mre`e prosle|ivali rezultate pretra`ivawa zainteresovanim korisnicima, da bismo uskoro na intranet postavili stranicu biblioteke sa elektronskim katalogom i linkovima ka onim sajtovima i bazama koje smo smatrali korisnim. Korporativne biblioteke su prirodni autori i korisnici intraneta, jer on bibliotekarima dozvoqava da plasiraju informacije svakom od zaposlenih. Bibliotekari, zbog same prirode bibliote~ke delatnosti, mogu imati veliku ulogu u razvoju interneta i intraneta. Ve{tina nabavqawa, obra|ivawa, klasifikovawa, indeksirawa, distribuirawa i ~uvawa informacija je zajedni~ka odlika i bibliote~ke delatnosti i funkcionisawa intraneta. Bibliotekar u kori{}ewe intraneta unosi stru~nost i kompentenciju: – sposobnost da prepozna bitne informacije; – sposobnost da uobli~i informacije za pretra`ivawe; – znawe i ve{tinu za diseminaciju informacija. Shodno tome, imali smo dvostruka o~ekivawa: – da stvorimo novu relaciju sa svojim korisnicima koji }e imati ve}u potrebu za informacijama koje im mi mo`emo pru`iti; – da nam se omogu}e takva serverska re{ewa koja }e podr`ati na{e ideje, a korisnicima olak{ati kori{}ewe sajta biblioteke. Nismo zanemarili da su odlike dobro osmi{qenog sajta:

SPEC Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

– dobro odabrani linkovi (strukturna udru`ewa, velike biblioteke...); – prakti~ne informacije (polo`aj biblioteke, brojevi telefona, imejl adrese, informacije o bibliotekarima); – onlajn katalozi (WINISIS, EBSCO, COBISS, SPE...); – obave{tewa o aktuelnostima iz domena delatnosti firme; – FAQ strana (kontakt sa korisnicima). Dinami~nost medija koje smo koristili (ra~unari, internet, intranet) naterala nas je da „ubrzamo”. Sve mawi broj pretra`ivawa zavr{ava se u kwi`nom depou, a sve vi{e smo u~ili o bazama podataka i internetu. Na taj na~in biblioteka sve vi{e postaje informacioni centar.

Rad sa korisnicima Osvrnemo li se na sve izre~eno, ovu oblast bibliote~ke delatanosti mo`emo podeliti na dva pristupa: 1. Rad u ~itaonici Dolaskom korisnika u ~itaonicu radnik biblioteke, nakon saznawa koje su wegove potrebe, poku{ava da iza|e u susret koriste}i postoje}i kwi`ni fond. Pored toga, na raspolagawu mu je i ~itaonica u kojoj mo`e da pregleda periodi~ne publikacije u {tampanoj formi koje biblioteka nabavqa. 2. Rad na mre`i Interesovawe korisnika za odre|enu literaturu ~esto se ne mo`e zadovoqiti kori-

{}ewem kwi`nog fonda same biblioteke. Bibliotekar tada pose`e za drugom opcijom – internetom. U katalo{kim i fultekst bazama traga samostalno, ili u saradwi sa korisnikom, za informacijama koje su mu potrebne. Ponekad direktan kontakt nije ni neophodan, tj. korisnik se obra}a biblioteci mejlom, sa zahtevom da mu se dostavi odre|ena bibliote~ka gra|a ili informacije o tome gde sve mo`e da prona|e radove na odre|ene teme. Bibliotekar rezultate pretra`ivawa tako|e prosle|uje mejlom. Specijalna biblioteka u sistemu kakav je naftna kompanija, ili neka sli~na organizacija, ima svoje specifi~nosti, ne samo one koje nosi sam tip biblioteke, ve} i one koje se ti~u funkcionisawa unutar kompanije. Problemi koji nas prate u radu nisu nepremostivi i u velikoj meri zavise od nas samih, odnosno na{e upornosti i odlu~nosti da ih re{imo. Postoji veliki neistra`eni prostor koji mo`emo nazvati marketing biblioteke. Planirawe i gra|ewe odnosa izme|u biblioteke i mati~ne organizacije, koji podrazumeva poboq{awe komunikacije i kori{}ewe resursa koje organizacija nudi, jesu na{i budu}i planovi. Na{u budu}nost vezujemo za budu}nost svoje kompanije i planovi koje pravimo su u skladu sa wenim planovima.

Miroslava Mijatovi}-Vasin Stru~na biblioteka „NIS-Naftagas”

Sastanak sekcije specijalnih biblioteka

Zna~aj serijskih publikacija 65 ^etvrta sednica Sekcije specijalnih biblioteka Ju`noba~kog okruga odr`ana je po~etkom juna ove godine u Stru~noj biblioteci „NIS–Naftagasa” u Novom Sadu. Razgovaralo se o ulozi i zna~aju serijskih publikacija u specijalnoj biblioteci, predstavqen je novi broj Pan~eva~kog ~itali{ta, EBSCO baze i baze bibliote~ke gra|e stru~ne biblioteke „NIS–Nagtagasa” i Dru{tvo za popularizaciju nauke Novog Sada. Miroslava Mijatovi}-Vasin je istakla da mnoge bitne informacije ne sti`u do bibliote-

kara. To se posebno odnosi na savetovawe na Zlatiboru, sa koga niko od bibliotekara specijalnih biblioteka nije dobio obave{tewe od Podru`nice Ju`noba~kog okruga, niti od organizatora ovog savetovawa. Da ironija bude ve}a, tema savetovawa je bila „Povezivawe kao imperativ”, a od povezivawa ni{ta, jer nema blagovremenih informacija. Zato se apeluje da prosle|ivawe informacija krene od vrha Bibliotekarskog dru{tva Srbije na adrese specijalnih biblioteka. Adresar je objavqen u Pan~eva~kom ~itali{tu broj 7. iz 2005. godine, na strani 63.

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Biblioteke i Nacionalni investicioni plan

Sti`u li dolari Deo novca iz Nacionalnog investicionog plana trebalo bi da dobiju i pojedine biblioteke. Narodna biblioteka Srbije (vi{e od tre}ine ukupnih sredstava – 2.168.000 evra) i Biblioteka Matice srpske (718.000 evra) dobi}e zajedno ne{to mawe o tri miliona evra, koliko i sve druge biblioteke u Srbiji ~ije su aplikacije prihva}ene. Re~ je o Biblioteci Ministarstva finansija RS i bibliotekama u gradovima: Ba~ko Gradi{te, Be~ej, @itora|a, Zaje~ar, Kikinda, Kwa`evac, Loznica, Qig, Malo Crnu}e, Mero{ina, Negotin, Nova Varo{, Novi Beograd (4), Pirot, Prijepoqe, Priboj, Topola, Rekovac, Trstenik, Velika Drenova i [id. Sredstva su odobrena za rekonstrukciju i opremawe objekata, a Pan~eva~ko ~itali{te je jedini ~asopis koji je NIP podr`ao, i to sa milion dinara.

Koliko nam je poznato, op{tinske biblioteke jo{ nisu dobile ni cent od ovih {est miliona evra, a dosada{wi kontakti pokazuju da mehanizam NIP-a malo {kripi. ^itali{tu su, recimo, bila odobrena sredstva za „gra|ewe” mre`e, promociju i digitalizaciju, a zatim je naknadno tra`eno da potpuno promeni projekat i da novac utro{i za gradwu i opremawe. Ovaj zahtev je usledio tek kada smo otkrili da postoji prekid u komunikaciji jer su nam dopisi slati na pogre{nu mejl adresu. Adresa je sada poznata, ali mejlovi i daqe ne sti`u. P. S. Stigao je mejl! Ipak, ako se mehanizam NIP-a hitno ne podma`e, moglo bi se desiti da biblioteke, ne svojom krivicom, izgube sredstva odobrena za ovu godinu.

G. T.

Kikindska biblioteka konkurisala kod NIP-a

Odobrena nabavka opreme

66

Nova uloga javnih biblioteka iziskuje ~itav niz promena. Za su{tinske, shvatawe delatnosti i odnos prema woj moramo se sami izboriti. Na potrebu stvarawa novog okru`ewa, spoqa{weg i unutra{weg, kakvo iziskuje nova uloga biblioteka, neophodan je novac koji ne mo`emo sami da obezbedimo. Nacionalni investicioni plan je jedan od na~ina da prostor biblioteka primerimo potrebama na{ih korisnika. Narodna biblioteka „Jovan Popovi}” Kikinda je na konkurs Nacionalnog investicionog plana poslala ~etiri projekta: rekonstrukcija zgrade, nabavka opreme, nabavka ra~unarske opreme i po~etak rada kwigoveznice. Da smo imali vi{e vremena, bilo bi ih sigurno jo{ nekoliko. Najzna~ajniji je, svakako, bio projekat rekonstrukcije postoje}eg objekta i pove}awe prostora Biblioteke, ali kako je za taj projekat neophodno obezbediti zna~ajna sredstva, on ovog pu-

ta nije odobren. Svi ostali projekti su ra|eni pod pretpostavkom da }emo imati vi{e prostora za rad. Odobrena su sredstva za nabavku opreme (name{taja) za biblioteku u iznosu od 43.490 evra. Prvi deo, 20.000 evra, trebalo bi da se realizuje tokom ove godine, a ostatak u 2007. godini. Planirana je nabavka: • oprema za ~itaonicu – stolovi, stolice, police; • oprema za de~je odeqewe – police, stolovi, stolice, panoi, stalak za {tampu; • police za sme{taj fonda u slobodnom pristupu; • oprema za dve internet u~ionice (za odrasle korisnike i za decu) – stolovi, stolice, paravani itd.; • oprema za salu za odr`avawe programa i panoi za izlo`be; • tri pulta; • kancelarijski name{taj.

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Projektom su planirana i sredstva za restauraciju stilskog name{taja koji je vlasni{tvo Biblioteke. Realizacija ovog projekta stvori}e probleme koje }emo, verujem, ipak re{iti. Naime, prostor koji Biblioteka trenutno koristi bi}e mali za sme{taj opreme koja }e biti nabavqena. No, to }e mo`da biti podsticaj da se na-

~ini bar prvi korak kako bi se problem makar malo ubla`io. Iskreno se nadamo da prihvatawe ovog projekta predstavqa po~etak druga~ijeg shvatawa i odnosa dru{tva prema kulturi i bibliote~koj delatnosti.

Vera Udicki Narodna biblioteka „Jovan Popovi}” Kikinda

Biblioteka Ministarstva finansija Republike Srbije i NIP

Podr`ano uvo|ewe automatizovanog kataloga we rada biblioteke i ulazak u fazu izgradwe informacionog sistema u biblioteci, unapre|ivawe organizacije rada uvo|ewem novih orginalnih re{ewa i novih tehnologija, unapre|ivawe struke i organizacije fondova) za period od samo dve godine od osnivawa i sa samo jednim zaposlenim – organizatorom rada Biblioteke mr Biqanom Vitkovi} – nije uspela da ostvari nijedna na{a biblioteka.

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

Projekat „Uvo|ewe automatizovane bibliote~ke baze podataka u Biblioteku Ministarstva finansija Republike Srbije” odobren je u okviru Sektorskog plana investicija iz oblasti kulture Nacionalnog investicionog plana (NIP). Realizacija projekta zapo~eta je 1. oktobra 2006. godine, pod nadzorom i kontrolom Saveta za upravqawe projektima informacionih tehnologija i nau~nog razvoja. Predvi|eno je da do kraja prvog polugo|a 2007. godine bude zavr{eno formirawe bibliote~ke baze podataka, ~ime }e zaposlenima i {irem krugu korisnika biti omogu}eno veb pretra`ivawe celokupnog fonda Biblioteke Ministarstva po uzajamnoj, kao i po lokalnim bazama bibliografskih zapisa svih biblioteka ukqu~enih u sistem. Za dve godine, otkad je osnovana, Biblioteka Ministarstva finansija je, bez obzira na skromnu veli~inu fonda (od samo 500 monografskih i pedesetak serijskih publikacija, a 10.638 korisnika – stalno zaposlenih u Ministarstvu finansija!) uspe{no izlazila u susret zaposlenima a`urnom nabavkom literature i me|ubibliote~kim pozajmicama. Tako je Biblioteka, od prvobitno usvojenog nesistematskog na~ina sme{taja kwiga – po redu kako dolaze u biblioteku, tzv. apsolutni numerus currens in continuo (formalni princip) i inventarisawa prispele bibliote~ke gra|e u papirnoj verziji, sada ve} u pripremama za uvo|ewe automatizovanog bibliote~kog kataloga COBISS sistema uzajamne katalogizacije. Ovako zapa`eno vi{estruko poboq{awe kvaliteta bibliote~kih usluga: (unapre|iva-

67

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Gradska biblioteka „Dajhmanski” Oslo, Norve{ka

Partnerstvo je neophodno „Dajhmanski” biblioteka je javna biblioteka grada Osla, osnovana 1785. godine donacijom Karla Dajhmana. Ima Glavnu biblioteku, 13 ogranaka i buxet od 18,5 miliona evra. Zgrada Glavne biblioteke, u neoklasicisti~kom stilu, sagra|ena je 1932. godine, a planirano je da do kraja 2010. bude izgra|ena nova, ve}a zgrada u neposrednoj blizini Gradske ku}e. Bibliote~ke usluge su organizovane kao centralni servis za celokupno stanovni{tvo (neki drugi javni servisi u Oslu su podeqeni na 15 okruga sa lokalno-politi~kim i administrativnim funkcijama). Biblioteka „Dajhmanski” ima 50-60 teku}ih projekata. Neki od wih bili bi bezna~ajni bez formalnih projekata sa drugim organizacijama. Oko desetak projekata imaju stalne spoqne saradnike i orgaizacije. Uprkos ~iwenici da je javna biblioteka u Oslu, ako se poredi sa skandinavskim standardima, vi{e siroma{na, nekoliko godina sistematskog rada na projektima u svim delovima rezulitralo je inovacijama, progresijom, mogu}no{}u da se podeli buxet sa nekoliko dobrih partnera i udru`ewa. Mo`da i nisu od krucijalne va`nosti udru`ewa kada do|e do potra`ivawa sredstava iz buxeta. Me|utim, veoma su korisni, inspirativni i dragoceni partneri u mnogim aspektima razvijawa biblioteka i bibliote~kih servisa, posebno u definisawu potreba korisnika i komunikaciji sa korisnicima.

68

Za{to projekat i partneri? Sprovo|ewem metode tim-projekat, organizovanim u okviru teku}ih aktivnosti, boqe se fokusiramo na zadatke i na poboq{awe servisa, a bez ponavqawa onoga {to smo ranije uradili. Povrh svega, posti`emo profit u kooperaciji sa razli~itim profesijama: sa bibliotekama, zajednicama u dru{tvu, sa institucijama ili pojedincima. Bibliotekari se boqe ostvaruju u zajedni~kim poslovima sa drugim profesijama. Druge

profesije se boqe ostvaruju u sadejstvu sa bibliotekarima. Zbog toga boqe razumemo to kako se biblioteke vide u dru{tvu, a na taj na~in bibliotekari kroz zajedni~ki rad sa drugim profesijama i institucijama boqe upoznaju same sebe. Sti~emo druga~ije uvide i dobijamo informacije od drugih ustanova, ~ime se posti`e razvijawe i obezbe|ivawe servisa za na{e korisnike. Dolaze nam novi korisnici, jer na{i partneri na projektima imaju svoju mre`u korisnika. Sinteza nam daje nove kreativne ideje, {to iznova potvr|uje kvalitet usluga koje nudimo. Na{i partneri mogu postati savezi i udru`ewa, kada je biblioteka na to prinu|ena politi~ki i ekonomski.

Ko su na{i partneri? [kole, nastavnici, profesori, kako na lokalnom nivou tako i {ire, na{i su partneri. Obrazovni sistem je najve}a organizovana korisni~ka grupa i najve}i organizovani partner na raznim projektima. Ovi projekti su najvi{e usmereni na promovisawe ~itawa i raznih metoda u~ewa. Postoje i projekti koji su usmereni na tehnolo{ki razvoj. Na primer, da li {kolske radionice, ako se posmatraju kao internet portali, mogu postati izvor u~ewa, ili bi to mogao biti „Kutak za ~itawe” kao interaktivan sajt sa animiranim slikama iz de~jih kwiga ili predstava? U neke od ovih projekata ukqu~ujemo decu kao partnere. Ukqu~ujemo i lokalne vlasti, jer sa wima izra|ujemo projekte iz domena lokalnog informisawa, multikulturalnog integrisawa, programa o lokalnoj kulturi, identitetu... Zato postoje organizacije za: – lokalni istorijat – antirasizam – borbu protiv narkomanije – slobodu izra`avawa – starije qude Primeri projekata u partnerstvu sa organizacijama su: – Digitalizovawe arhiva za lokalni istorijat;

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

– ARI – informacioni centar za borbu protiv rasizma; – Kolex za starije; – Oslo – grad uto~i{te. Primer je i „Pristupa~na biblioteka” koja radi kao bibliote~ki servis za qude sa posebnim potrebama. Ovim projektom su obuhva}ene biblioteke, oprema, alati i specijalno adaptirani materijali. U partnerstvu smo sa specijalnim institutima, kao {to je Nacionalni institut za film. Zajedno smo radili na projektu „Kinoteka” – biblioteka kao mesto za prikazivawe digitalizovanih filmova. Za ovaj projekat otkup prava je velika stavka i delimo ga sa Nacionalnim institutom za film. Biblioteka eksperimenti{e sa promovisawem filmova i kombinuje ga sa drugim bibliote~kim materijalom, a uvek sa razli~itom grupom korisnika.

Instituti za nauku i razvoj Na{ najve}i razvojni projekat, koji je delom finansirao Savet za razvoj Norve{ke kroz wihov program, jeste „Hojkom”, podr`an iz dr`avnog buxeta, kako bi se pro{irila mre`a javnih servisa. Kroz ovaj program smo uspe{no uspostavili na{u Dajhmanski digitalnu radionicu (DDR). To je radionica sa opremom za multimedijalnu produkciju i prezentaciju. Ona pru`a mogu}nost za simultani veb kasting, kao i za wihov sme{taj. Zato pru`amo odli~nu mogu}nost za daqe eksperimentisawe sa budu}im servisima i mo`emo u~estvovati u definisawu novih uloga u bibliote~kom poslovawu. Va`no je partnerstvo u projektima kao {to su: „Latlan” za „skidawe” muzike sa interneta, ali uz kori{}ewe ~lanske karte biblioteke kao korisni~ke identifikacije; „Kutak za ~itawe”, koji se sastoji od delova i odlomaka iz kwiga za decu prezentovanih na vebu; „Kinoteka”; projekti za digitalno arhivirawe gra|e, kao {to je „Reaktor”.

Nacionalni digitalni referensni servisi, putem elektronske po{te i SMS-a, organizovani su kao neka vrsta kooperacije sa mnogim bibliotekama u zemqi, a sa bibliotekom „Dajhmanski” kao centralnim organizatorom.

Ostali saradnici Imali smo iskustva u brojnim slu~ajevima kada pojedinci, kao {to su volonteri, in`eweri i drugi, pokazuju interesovawe za bibliote~ki razvoj, upoznaju se sa idejama za usluge i inovacije u biblioteci. Ako se ideje pretvore u projekte, ovi pojedinci bi se mogli ukqu~iti u razvijawe poslovawa bilo kao samostalni ~lanovi ili ne. Ovo su primeri rada u partnerstvu sa bibliotekom radi razvijawa odre|enih aktivnosti. Neki partneri su formalno ukqu~eni u projekat, kako bi wihov izvor informacija i fond bio raspolo`iv. Drugi aktivno u~estvuju u predstavqawu i ~lanovi su radnih grupa. Mnogi partneri su predstavqeni kao samostalna biblioteka, a drugi kao biblioteka sa lokalnog ili nacionalnog nivoa. Razlog za formirawe partnerstva je ~esta ideja za razvoj servisa za specifi~nu grupu korisnika, ali i da se ujedine snage.

Usponi i padovi Ima, dakako, i projekata koji nisu dali zadovoqavaju}e rezultate, a ostvarivali su se u partnerstvu, kako na nacionalnom tako i na op{tinskom nivou. Na nacionalnom nivou osnovane su ABM organizacije, gde su arhivi, bibliote-

Pozori{ta i druge biblioteke

69 U saradwi sa pozori{tima, mo`emo regularno da predstavimo neke od budu}ih predstava, mo`emo predstavqati pisce, scenariste ili nekog drugog iz oblasti pozori{ne umetnosti. Za ovakve doga|aje ve} koristimo na{u digitalnu radionicu, jer nam ona omogu}ava da jedan takav doga|aj stavimo na veb, pohranimo ga u na{ digitalni arhiv i kasnije koristimo. Naravno da su druge biblioteke veoma korisni partneri i ukqu~ene su u projekte kako na nacionalnom tako i na me|unarodnom nivou.

ke i muzeji organizovane kao jedna slu`ba, {to se sprovodilo u mnogim zemqama, pa i op{tinama, ~ak i u Oslu 2005. godine. Od 2005. godine biblioteka je deo uprave za kulturu i sport, gde su ukqu~eni muzeji i gradske arhive. Teku}i projekti u Gradskoj biblioteci u Oslu ukqu~uju i nekoliko partnera iz muzeja i arhiva.

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Slede}e bismo mogli nazvati izazovom – politi~ki i administrativni napori u organizovawu biblioteke sa muzejima i arhivima moraju biti zasnovani na ideji o prirodnoj koherenciji i mogu}em ujediwewu snaga da bi se ostvarila kooperativnost me|u ovim ustanovama. Nacionalni fond za razvoj projekata u bibliotekama mogao bi biti omiqen onima koji imaju arhive i muzeje za partnere. Da li }e ovo usmeriti napore vi{e na razvijawe biblioteke kao ~uvara tradicije nego kao centra za u~ewe i kao aktivni demokratski prostor u zajednici?

Na{e osigurawe Uloga biblioteke je da, kao prvo i najva`nije, odr`ava radoznalost, promovi{e znawe, kulturu i u~ewe. Dana{wa kultura i znawe su vi{ezna~ni i slo`eni. Da bi bilo svrsishodno, okrenuto partnerstvu, profesiji, izvorima i formi nije dovoqno raditi samo na produkciji, partnerstvo mora biti potreba u dana{wem kul-

turnom okru`ewu. Ono nam obezbe|uje da, sa svim svojim {irokim kapacitetima, perspektivama i stru~no{}u, poka`emo svoju ulogu u promenqivom dru{tvu kome je potrebno znawe. Moderna tehnologija omogu}ava kooperaciju koja }e biti pra}ena ne samo preko institucija, nego i prostorno. Izrada projekata u partnerstvu lak{e se ostvaruje kroz zajedni~ko kori{}ewe elektronskih izvora, dele se trenutne informacije i sinhronizuje planirawe projekata. Ovi primeri se mogu primeniti i na komercijalnija partnerstva, do ~ega mi tek moramo sti}i, a razvijamo novo znawe koje se tra`i za marketing, brend i sponzorisawe.

Liv Seteren Gradska biblioteka „Dajhmanski” Oslo

Preuzeto sa www.ifla.org/IV/ifla71/papers/160e-Saeteren-pdf Prevela Ivana Ili}-Ki{

Gradska biblioteka i ~itaonica Idrija

Ne budi glasan nego efikasan

70

Mo`ete li sebe da zamislite kako ulazite u biblioteku koja svim svojim karakteristikama odgovara va{em modelu idealne biblioteke? Kako da vam predo~im prijatnu nevericu koju izaziva saznawe da `eqena budu}nost postoji (dobro jutro, mis Klark). Biblioteka o kojoj `elim da govorim nije jedna od velikih svetskih biblioteka. Nalazi se u susedstvu, dodu{e ve} je u Evropskoj uniji. Gradska biblioteka u Idriji je u praksi sve ono {to teorija struke u Srbiji tako ~esto pomiwe: potpuno okrenuta potrebama korisnika. Prvi podaci o postojawu ~itaonice u Idriji poti~u iz 1852. godine, kada je pri rudniku `ive osnovano Mesno ~itala~ko dru{tvo. Sredinom 20. veka Biblioteka je dobila naziv Mesna biblioteka i ~itaonica Idrija i zaposlila je prvog {kolovanog kwi`ni~ara. Sedamdesetih godina je preseqena u zgradu u kojoj se i danas nalazi. Ova predivna zgrada izgra|ena je jo{ 1764. godine za potrebe rudnika `ive i u woj se nalazio rudni~ki magazin u kome je skladi{teno `i-

to koje su rudari dobijali kao deo plate. Po~etkom devedesetih godina dvadesetog veka uprava i deo fonda sme{teni su u objekat koji se nalazi paralelno sa glavnom zgradom i sa wom je povezan zastakqenim mostom. Gradska biblioteka u Idriji je od 1995. godine ukqu~ena u sistem COBISS koji je (jedini) jedinstven bibliote~ko-informacioni sistem u Sloveniji. Kupovinom bukomata 2001. godine zaokru`en je proces automatizacije bibliote~kog poslovawa. Fond ~ini oko 70 hiqada primeraka kwi`ne gra|e, a u 2005. godini (u gradu koji ima mawe od 10 hiqada stanovnika) biblioteka je imala 3.500 ~lanova. Ve}ina gra|e je u slobodnom pristupu. U magacinskom delu su stariji primerci periodike, zavi~ajna zbirka, kao i dupli primerci kwiga koje zbog (kako oni ka`u) pomawkawa prostora nije mogu}e staviti u slobodan pristup. Glavna zgrada u kojoj je sme{tena Biblioteka je duga~ka, svetla i izuzetno ~ista prostorija sa dva reda prozora. Na jednom kraju se nalazi

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

De~je odeqewe, koje u svom sredi{tu ima prostor u kome se odvija ve}ina programa koje organizuje Biblioteka. Na drugom kraju nalazi se predivno opremqena ~itaonica otvorenog tipa, sa vi{e od 200 naslova periodi~nih publikacija.

De~je odeqewe Na samom ulazu je pult iza koga je sme{tena kolekcija multimedijalne gra|e koju je mogu}e iznajmiti samo posredstvom bukomata. Moji doma}ini su mi objasnili da je ova vrsta gra|e u posledwih nekoliko godina dovela mnogo novih korisnika u Biblioteku. Stoga su zaposleni, posle nabavke bukomata, ve}i deo svojih dnevnih aktivnosti posvetili osposobqavawu korisnika da koriste ovaj ure|aj, naro~ito pri zadu`ewu multimedijalne gra|e. Biblioteka je za korisnike – osnovno je na~elo kojim se rukovode u radu, {to se vidi na svakom koraku. Sme{taj kwi`ne gra|e bio je uzbudqivo otkri}e (ma kako to sme{no zvu~alo). U De~jem odeqewu kwige su sme{tene u odnosu na uzrast kome su namewene, tako da imaju ~etiri odvojena dela fonda: `uti (do pet godina), zeleni (5–8), crveni (8–12) i plavi (12+). Fond se neprekidno prati i dopuwava na osnovu stvarnih podataka o zahtevima malih korisnika. Naravno, na{e kolege iz Idrije znaju da deca u Biblioteku ne dolaze sama i da su upu}ena na starije osobe, pa se na De~jem odeqewu u jednom kutku nalaze zabavni ~asopisi za odrasle koji su nameweni da zabave nestrpqive odrasle dok wihovi mali{ani biraju kwige. Na sve se mislilo, te je na ulazu u De~je odeqewe postavqena korpa prepuna ne~ega nalik velikim pokaziva~ima. To ne{to, ~emu ne znam ime, slu`i da dete mo`e da vrati kwigu u policu tamo odakle ju je uzelo. U fondu za odrasle dosledno se sprovodi na~elo da biblioteke moraju osigurati odgovaraju}i pristup zapisima koje posetioci `ele da koriste. U skladu sa potrebama korisnika, sme{taj

kwiga u fondu za odrasle je organizovan tako da se cela grupa osam ne razvrstava po kwi`evnostima ve} po rodovima. Na jednom mestu se nalaze svi avanturisti~ki romani iz svih svetskih kwi`evnosti. Isto pravilo va`i i za qubavne, detektivske, putopisne... Zanimqivo je pitawe kako bi na{ nadzor reagovao na ovakav sme{taj fonda! Ra~unari imaju stalnu internet vezu i tako|e su u slobodnom pristupu. [tampawe ispisa se pla}a. U~lawewe je besplatno, ali se sve druge usluge napla}uju i to po ekonomskim cenama. Sve nove kwige pre obrade i odlagawa u fond dobijaju dodatnu za{titnu foliju i posebnu sigurnosnu magnetnu traku. Na ulazu u biblioteku nalazi se ure|aj koji onemogu}ava kra|u kwiga (sli~an ure|ajima u doma}im hipermarketima). Veoma je uo~qiv kod nas zapostavqen timski rad, kako u samoj biblioteci u Idriji, tako i na nivou cele Slovenije. Moji doma}ini ka`u da niko nije ostrvo i pokazuju propozicije za izbor naj~itanije de~je kwige na teritoriji Slovenije (Moja najqup{a kwiga), kao i propozicije Slovenskog kwi`nog kviza. Ove dve manifestacije organizuju biblioteke u celoj Sloveniji i sve je usmereno na podizawe motivacije i animirawe mladih ~italaca. Jo{ jedna jednostavna a funkcionalna pri~a kojom zavr{avam, bojim se ve} predugu, pri~u

^itaonica o ~arobnoj Gradskoj biblioteci u Idriji. Na kraju su mi, kao {to je i red, spakovali u reklamnu torbu sav reklamni materijal, svi su se fotografisali sa mnom i odmah mi fotke narezali na CD. Ako je jedna od dru{tvenih uloga bibliotekara da unaprede `ivot zajednice, onda moje kolege u Gradskoj biblioteci u Idriji tu ulogu veoma dobro igraju. Sve ih od srcapozdravqam .

Milica Matijevi} Biblioteka „Dimitrije Tucovi}” Lazarevac

71

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Vodi~ kroz javne biblioteke Bosne i Hercegovine

Pokrenuta kqu~na pitawa Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je 14. septembra 2006. promovirala svoje najnovije izdawe „Vodi~ kroz javne biblioteke Bosne i Hercegovine”: Promotori su bili direktor NUBBiH-a Ismet Ov~ina, akademik Bo`idar Mati} i zamjenik direktora NUBBiH-a, ujedno i urednik Vodi~a, mr Amra Re{idbegovi}. Promotori su istaknuli te{ke uslove, posebno pravne i finansijske, u kojima danas rade javne biblioteke u BiH, ~emu je uzrok i neujedna~enost zakona o bibliote~koj djelatnosti na entitetskoj i kantonalnoj razini. Neke od biblioteka su u proteklom ratu razorene i uni{tene, neke vi{e ne rade. Iako prema svim tim podacima dana{wa mapa bosansko-hercegova~kih biblioteka ne ispuwava evropske standarde, one se ipak kre}u u pozitivnom smjeru i dokaz tome je upravo izdawe Vodi~a. Kao osnova za izradu Vodi~a poslu`io je anketni list koji je sadr`avao osam grupa podataka o stawu i djelatnosti javnih biblioteka u BiH. Anketirano je ukupno 108 javnih biblioteka u BiH i to: 61 iz Federacije BiH, jedna iz Distrikta Br~ko i 47 biblioteka iz Republike

Srpske. Na`alost, od 85 op}ina u Federaciji BiH, 21 nema javnu biblioteku, a u ~etiri op}ine one postoje ali ne rade, dok u Republici Srpskoj, od 63 op}ine, 16 nema javnu biblioteku. Zbog ovako poraznih rezultata, Vodi~em se htjelo pokrenuti nekoliko kqu~nih i neophodnih akcija kojima treba da se: – obezbijedi stabilno i kontinuirano finansirawe javnih biblioteka; – uredi legislativa prema me|unarodnim standardima; – usvoje standardi za javne biblioteke u BiH; – oja~a mati~na djelatnost i uspostavi mre`a mati~nih biblioteka u BiH; – uspostavi mre`a svih javnih biblioteka u BiH; – obezbijedi stalno i stru~no usavr{avawe bibliotekara; – obezbijedi stru~na literatura za bibliotekare; – obezbijede sredstva za ure|ewe i adaptaciju prostora i zgrade javnih biblioteka funkcionalnim namje{tajem i odgovaraju}om opremom. Direktori i bibliotekari javnih biblioteka, koji su bili prisutni na promociji iz svih dijelova BiH, pozdravili su ovaj projekat i inicijativu, sa nadom da }e Vodi~ zainteresovati vlast na svim nivoima za finansirawe i podr`avawe rada osnovnih kulturnih institucija koje su temeq svakog demokratskog dru{tva.

Vaska Sotirov-\uki} Biblioteka grada Sarajeva

Vladimir Markovi} „San”

72

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Zavi~ajna zbirka biblioteke grada Sarajeva

^uvar kulturnog identiteta Primjena novih tehnologija je u dosada{wu praksu biblioteka unijela velike promjene, posebno u osmi{qavawe novih usluga javnih biblioteka i zavi~ajnih fondova koje, umjesto pasivnih posrednika kwi`nom gra|om u obrazovnom sistemu, danas imaju aktivnu ulogu u saradwi i davawu podr{ke svim vidovima obrazovawa. Nove tehnologije ukidaju ograni~ewa medija na kome su pohrawene informacije, a u prvi plan stavqaju same podatke i wihov sadr`aj, tako da uloga bibliotekara zavi~ajne zbirke, kao stru~waka koji prikupqa, ~uva i obra|uje gra|u o svom zavi~aju, prerasta u ulogu „~uvara kulturnog identiteta” svoje lokalne zajednice. Razlika u pristupu zadacima i strategiji osmi{qavawa usluga za korisnike su ogromni –

Nekad

izme|u „~uvara gra|e” i „~uvara kulturnog identiteta”. Ovu promjenu uloge voditeqa zavi~ajne zbirke najboqe odslikavaju promjene koje su nastupile u posledwem desetqe}u u definicijama {ta je to zavi~ajna zbirka: Na dana{wi na~in rada Zavi~ajne zbirke grada Sarajeva i zapo~iwawe wenog rada sa volonterima najvi{e je uticala definicija koja se nalazi u Manifestu iz Oeirasa: „Jedan od vidova ukqu~ivawa u aktivni `ivot zajednice jeste povezivawe lokalnih udru`ewa i gra|ana u stvarawe „digitalnih sadr`aja organiziranih u zbirke ‘Sje}awe zajednice’ koje }e biti svima dostupne”. Zbirka „Sje}awe zajednice” se ne odnosi samo na bibliote~ku gra|u ili kulturnu ba{tinu pohrawenu u fondu Zavi~ajne zbirke, ve} prevazila-

Sad

Uputstvo za formirawe zavi~ajnih zbirki u narodnim bibliotekama, NUBBiH, 1980:

PULMAN plan za e-Evropu. Manifest iz Oeirasa:

„Zavi~ajna zbirka je sistematski prikupqena, sre|ena i obra|ena bibliote~ka gra|a koja se po svom sadr`aju odnosi na zavi~aj.”

„U doba globalizacije zavi~ajna zbirka je ~uvar etni~ke, kulturne, jezi~ke i vjerske razli~itosti, kulturnog identiteta i dru{tvene integracije, naro~ito tako {to se lokalno stanovni{tvo i dru{tvene grupacije ukqu~uju u formirawe kolektivnog pam}ewa digitalizovanog u resurse dostupne svima.“

Zavi~ajna zbirka je bila zakonska obaveza za javne biblioteke regulisana Zakonom o bibliote~koj djelatnosti, koja je obavezivala na prikupqawe celokupne bibliote~ke gra|e koja se odnosi na zavi~aj (odre|enu oblast, li~nost, istorijski period).

Zavi~ajna zbirka izlazi iz okvira biblioteke i postaje dio sistema lokalne vlasti i uprave sa ciqem {irewa svijesti o lokalnom porijeklu i razvijawu osje}aja za lokalnu zajednicu, ja~awe kulturne svijesti, osje}aja gra|anskog dru{tva i kulturnog identiteta, te promovirawe kulturnih korijena.

Prema bibliote~kim pravilima, bila je fizi~ki i bibliografski odvojen fond od op{teg fonda biblioteke, a slu`ila je povremenim izlo`bama ili reprezentacijama prilikom posjeta kulturnih ili zna~ajnih li~nosti biblioteci.

Na ovaj na~in javna biblioteka postaje „lokalni ~uvar svih zapisa dru{tva i lokalne zajednice” koja, ne samo da ~uva, ve} i digitalizuje kulturnu ba{tinu, razvija digitalnu pismenost, te postaje most izme|u obi~nog gra|anina i digitalnog doba.

73

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

zi ograni~ewa svih medija i pro{iruje se na prikupqawe i snimawe sje}awa gra|ana i starosjedelaca o svom zavi~aju, qudima i doga|awima, obi~ajima i modi, te svemu onome {to su oni do`ivjeli i {to je ostavilo trag u wihovim sje}awima. Da bismo prikupili ova sje}awa, nije dovoqan jedan bibliotekar zaposlen u Zavi~ajnoj zbirci, koji ne mo`e kontinuirano i sistematski prikupqati svu gra|u o lokalnoj zajednici, niti pokriti sva podru~ja vezana za istra`ivawa odre|ene regije. Otud je nagla{ena velika potreba za volonterima koji se interesuju za istra`ivawe istorije zavi~aja i `ele dobrovoqno da podijele svoja sje}awa, a wihovo okupqawe u Klub prijateqa Sarajeva je nastalo vremenom kao nu`nost u koordinaciji saradwe i boqoj organizaciji same zbirke.

Klub prijateqa Sarajeva

74

Klub prijateqa Sarajeva je nevladina i neprofitna organizacija koja se trenutno nalazi u sklopu Slu`be za zavi~ajnu zbirku i bibliografiju. Biblioteka grada Sarajeva je inicijator osnivawa Kluba i za wegove djelatnosti je ustupila prostor u svom odjeqewu, Multimedijalnom centru „Mak”, u centru grada, {to je doprinjelo velikoj posje}enosti teku}im aktivnostima kluba. ^lanovi Kluba prijateqa Sarajeva djeluju na dobrovoqnoj osnovi, kao volonteri. Temeqi Kluba su postavqeni 17. juna 2005. godine, kada je odr`an prvi sastanak sa dotada{wim dobrovoqnim pomaga~ima u prikupqawu gra|e za Zavi~ajnu zbirku, koji su podr`ali ovu ideju i nov na~in rada. Svi oni su doveli svoje prijateqe i poznanike, te je na Skup{tini Kluba prijateqa Sarajeva, odr`anoj 19. januara ove godine, Borislav Spasojevi}, magistar arhitekture u penziji, jednoglasno izabran za predsjednika Kluba. Danas Klub ima oko 90 ~lanova raznih doba starosti i zanimawa. Osnovne smjernice rada su preuzete iz CALIMERA projekta (vidi: www.calimera.org). • Klub prijateqa Sarajeva je ~uvar etni~ke, kulturne, jezi~ke i vjerske razli~itosti, kulturnog identiteta i dru{tvene integracije grada Sarajeva. • Klub prijateqa Sarajeva ukqu~uje se u aktivni `ivot zajednice kroz povezivawe lokalnih udru`ewa i gra|ana u afirmaciji istorije Sarajeva. • ^lanovi Kluba prijateqa Sarajeva aktivno u~estvuju u prikupqawu, istra`ivawu i stvarawu istorijski relevantne gra|e o Sarajevu.

• ^lanovi Kluba prijateqa Sarajeva sara|uju sa kulturnim institucijama u gradu na preuzimawu i pro{irivawu wihove uloge „lokalnih ~uvara svih zapisa dru{tva i lokalne zajednice”. Na osnovu navedenih smjernica, kao i ciqeva i djelatnosti Kluba prijateqa Sarajeva, o~ito je da je ono djelo bibliotekara, jer je Klub organizovan na osnovu evropskih smjernica u radu javnih biblioteka sa lokalnom zajednicom, prvenstveno prema uputstvima datim u vodi~ima PULMAN i CALIMERA projekata. Dosada{wi rad sa volonterima pokazao je da, uz malo motivacije i organizacije, gra|ani dobrovoqno u~estvuju u prikupqawu gra|e o svojoj porodici, te se vrlo rado ukqu~uju u projekte vezane za istra`ivawe pro{losti, ali i sada{wosti Sarajeva. Jedna od motivacija koju imaju za svoj volonterski rad je i mogu}nost javne prezentacije prikupqenog i ura|enog kroz multimedijalne prezentacije i izlo`be. Uloga bibliotekara Zavi~ajne zbirke jeste da osmisli i organizuje aktivnosti Kluba te da, kao tehni~ko lice, digitalizuje prikupqenu gra|u i obradi je na najboqi na~in, kako bi, zahva-

Predavawe o starim sarajevskim avlijama quju}i novim tehnologijama, bila dostupna drugim gra|anima i kako bi zainteresovala medije i javnost. S druge strane, uloga Biblioteke grada Sarajeva je da, kao kulturna javna institucija, bude logisti~ka podr{ka gra|anima za istra`ivawe o svom porijeklu i lokalnoj istoriji. Posebno pra}ewe aktuelnih tema vezanih za grad i pravovremeno reagovawe na wih privla~i veliku pozornost javnosti i medija, te uspje{ne javne tribine pokazuju da postoji realna potreba za ovakvim doga|awima unutar zajednice.

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Da bismo boqe organizovali aktivnosti i pokrili vi{e podru~ja u istra`ivawu Sarajeva, osnovali smo radionice koje imaju svoje voditeqe i odre|ene aktivnosti. Arhitekta u penziji Borislav Spasojevi} predstavio je arheolo{ko nalazi{te Debelo brdo, Leopold Ga{par, diplomirani ekonomista u penziji i biv{i hidrotehni~ar „Vodovoda”, govorio je o izgradwa modernog sarajevskog vodovoda (1889–1962), Qerka LatalDanon, hortikulturolog u penziji, o nekada{wem izgledu sarajevskih avlija, s ciqem wihovog obnavqawa kao potencijalnog budu}eg turisti~kog resursa grada, a Biblioteka grada Sarajeva je, u saradwi sa Zemaqskim muzejem, Botani~kim vrtom i Op{tinom Stari grad organizovala izlo`bu „Sarajevsko cvije}e”. Mr Tatjana Neidhart, dipl. in`. arhitekture, odr`ala je predavawe na temu „Vizuelna komunikacija i zeleni fond grada”, bibliotekar Vaska Sotirov-\uki} o genealogiji sarajevske porodice Hreqa, Savo Vasiqevi}, fotograf „Oslobo|ewa” u penziji, o Sarajevu na starim porodi~nim fotografijama (uz multimedijalnu prezentaciju arhitekte u penziji Borislava Spasojevi}a), a odr`ane su i izlo`ba i tribina pod nazivom „Sto godina Vilsonovog {etali{ta”.

Novi pristup istoriji zavi~aja Lokalna istorija govori o qudima, mjestima, doga|awima vezanim za odre|eni lokalitet. Svaki grad i ulica imaju svoju pri~u, istra`iti ih i poku{ati rekonstruisati, te izgraditi slike o odre|enim mjestima i qudima kroz razli~ite periode postojawa tog grada jeste ciq izu~avawa lokalne istorije. Najve}i interes za ovakva istra`ivawa imaju qudi koji `ive na odre|enom lokalitetu, a zatim i svi oni koji su vezani za tu regiju, ili vode porijeklo iz tog kraja, te ih interesuju podaci o porodici i starosjediocima. Upravo kroz djelatnosti Kluba prijateqa Sarajeva svima nama koji u~estvujemo u wemu, bez obzira da li profesionalno ili volonterski, otvorile su se nove mogu}nosti za upoznavawe pro{losti svoga grada, ali i novi pristup u wenom tuma~ewu. Kontakti izme|u starih i novih Sarajlija prelaze u dijaloge i kreativne projekte koji otvaraju nove puteve istra`ivawa kulturne ba{tine Sarajeva. Interes lokalne vlasti za razvoj kulturnog turizma na podru~ju grada daje na{im radionicama i izlo`bama nove dimenzije, posebno one koje su u vezi sa porijeklom i

pro{lo{}u porodica, te otkrivawe novih turisti~kih zanimqivih destinacija u Sarajevu. Tako je radionica „Sarajevske avlije” povezala Botani~ki vrt Zemaqskog muzeja sa Zavi~ajnom zbirkom grada Sarajeva u predivan projekat, ~iji je ciq eko turizam i otkrivawe i za{tita pri-

Otvarawe izlo`be „Sto godina Vilsonovog {etali{ta” rodne qepote grada i endemskih biqaka i `ivotiwa. Danas se tom projektu pridru`uju i eko udru`ewa te planinarska dru{tva koja djeluju na podru~ju grada. Na ozbiqniji pristup vlastitoj kulturnoj ba{tini i pro{losti uti~e i veliki interes te saradwa sa dijasporom, koja nas motivi{e da {to prije rad Kluba postavimo na internet, kako bi mogli da imaju pristup svom gradu bez obzira gdje se nalaze. Iskustvo na projektu digitalizacije fotografija starog Sarajeva je pokazalo da dijaspora nije samo pasivna publika, ve} da ima i aktivnu ulogu u formirawu tematskih zbirki, te identifikaciji fotografija, kao i ostalih prikupqenih dokumenata. [irewe djelatnosti Kluba prijateqa Sarajeva potvrdilo je da interes gra|ana za svoju istoriju postoji i da su mnogi spremni da daju podr{ku pozitivnim doga|awima vezanim za okru`ewe u kojem su ro|eni, `ive i rade. Pored toga, volontirawe u biblioteci donosi li~no zadovoqstvo, profesionalne veze i iskustvo, {anse da se upoznaju zanimqivi qudi, kao i mogu}nost da se svoje znawe i istra`ivawe prezentuje javnosti. Najve}i dio ~lanova su penzioneri, kojima je prikupqawe gra|e za zavi~ajnu zbirku postao hobi i kreativno ispuweno slobodno vrijeme. Za druge ~lanove, profesore i zaposlene u raznim podru~jima, izuzetno je zanimqiv rad na edukaci-

75

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

ji o urbanoj kulturi `ivqewa i poticawu razvoja kulturnog turizma te popularisawe autenti~ne sarajevske kulture i o~uvawe zaboravqenih vrijednosti. ^lanarina je simboli~na i iznosi 1 KM za svaki mjesec, ili godi{we 12 KM. Praksa je da svakog utorka i ~etvrtka, od 11 do 13 sati, ~lanovi Kluba dolaze na dru`ewe i razgovor, gdje se dogovaraju oko pripremawa izlo`bi i predavawa, razmjewuju iskustva i doga|awa u gradu. Klub je otvoren i za sve gra|ane koji imaju porodi~ne albume ili dokumenta o Sarajevu, da ih donesu i da ih na licu mjesta zajedno pregledamo i identifikujemo {to vi{e podataka, kako bi se one mogle obraditi i digitalizovati. Me|utim, da bi volonterski rad uspio, nu`na je uloga bibliotekara i voditeqa Zavi~ajne zbirke te wegovo puno anga`ovawe na sqede}im zadacima: • Organizacija volontera i upravqawe wihovim radom osnivawem upravqa~kog neovisnog tijela sa svim potrebnim ~lanovima – dobrovoqcima (predsjednik, zamjenik, sekretar i blagajnik). • Izrada strategije, ciqeva i osnovnih smjernica rada (koristiti postoje}e evropske smjernice). • Iskoristiti i uvezati razli~ite vje{tine i znawa volontera kroz raznorodne projekte (pokriti {to vi{e podru~ja, od arhitekture i istorije do ekologije i kulture `ivqewa).

• Kreirati zanimqiva i medijski privla~na predavawa (multimedijalne prezentacije izra|ene u Pauer pointu). • Koristiti kulturne razli~itosti zajednice kao bitan element u osmi{qavawu projekata (saradwa sa mawinskim etni~kim grupama na prezentaciji wihove kulture u gradu). • Usmjeravati prikupqawe gra|e i vr{iti odabir za digitalizaciju (osmisliti interesantne tematske zbirke i podzbirke). • Odlaziti na teren i snimati sje}awa starih Sarajlija ili zanimqivih pojedinaca. • Saradwa sa drugim kulturnim institucijama na zajedni~kim projektima (gradski arhiv i muzej). • Razvijati partnerski odnos izme|u Slu`be za zavi~ajnu zbirku i Kluba prijateqa. • Tra`iti finansijku podr{ku lokalnih vlasti na projektima, kao podsticaj za {irewe interesa za lokalnu istoriju i kulturu. • Raditi sve ono {to mo`e pomo}i da se podigne svijest lokalne zajednice o vrijednosti vlastite kulture i istorije. Dakle, veoma zahtjevno za jednu osobu, no kad okupite qude koji vole svoj zavi~aj, tada svi ovi zadaci dolaze spontano i prirodno, uz mnogo lijepog dru`ewa i razmjene znawa i iskustva koja nas sve oboga}uju.

Vaska Sotirov-\uki} Biblioteka grada Sarajeva

Preminuo Kemal Bakar{i} Po~etkom juna ove godine preminuo je Kemal Bakar{i}, profesor na katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, veliki erudita i dobar poznavalac novih tehnologija. Ostalo je se}awe na dragog profesora, wegovi ~lanci i kwige, a na mre`i je

jo{ uvek sajt http://www.openbook.ba koji je postavio sa svojim studentima. Na „Otvorenim stranicama” je i wegov studentski rad, pismo Ivanu Fohtu „Glazba, gqive i kwige pado{e nam s neba ili kako su nas zaveli {umski putevi”.

76

Arhitekte u Sarajevu Koleginici Vaski Sotirov-\uki}, koja vodi Zavi~ajno odeqewe Biblioteke grada Sarajeva, potrebni su biografski podaci i fotografije arhitekata ~ija imena navodimo: Rudolf Qubinski, Dionisije Sunku, Frawo Lavrea~i}, Branko Buni}, Karl Kne`arek, Hans Nieme~ek, Ivan Mokavec, Frawo Ziterbart (Zitterbart), Tihumil Mili}evi}, Aleksandar Vitek (Wittek), Josip Gramer, Rudolf Tonis (Tönnies), Ciril Ivekovi} i Oton Ivekovi}.

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Mati~na biblioteka Isto~no Sarajevo

Korak po korak – deset godina Mati~na biblioteka Isto~no Sarajevo ove godine biqe`i deset godina postojawa. Skromna arhitektura Biblioteke, do krajwih granica iskori{}en prostor u desnom krilu zgrade (u lijevom je smje{ten Kulturni centar), magacini udaqeni trista metara od ustanove – nisu bili prepreka za uspje{an rad. Biblioteka je smje{tena u srcu Isto~nog Sarajeva. Okru`ena je Sredwo{kolskim centrom, Op{tinom, Fabrikom motora i tr`nim centrom. U blizini su Elektrotehni~ki, Poqoprivredni i Ma{inski fakultet i Muzi~ka akademija. Kroz Mati~nu biblioteku dnevno pro|e 250 korisnika, ukqu~uju}i i polaznike kursa stranih jezika i kursa ra~unara. Svojom djelatno{}u pokrivamo vi{e od 30 biblioteka koncentrisanih u pet gradova, a najdaqa destinacija je 75 kilometara od Isto~nog Sarajeva.

Pet postoje}ih odjeqewa (beletristika, dje~je odjeqewe, stru~na kwiga i odjeqewe strane kwige i periodike, internet ~itaonica) usluge korisnicima pru`aju od 8 do 20 sati. Svako odjeqewe, pored osnovne, ima bar jo{ jednu namjenu, sve s ciqem da usluga bude {to kompletnija. Tako, na primjer, u jednoj prostoriji se nalaze: internet ~itaonica, kursevi ra~unara, strana kwiga i periodi~ne publikacije. Dje~je odjeqewe, u prostoru od 20 kvadrata, a sa 7.000 bibliote~kih jedinica, uspijeva ~ak organizovati posjete osnovaca, okupiti ih i ispri~ati poneku lijepu pri~u, usmjeriti ih ka ~itawu jer se tako sti~e do-

bra navika i osnov za budu}e posjete na{ih malih dje~araca i djevoj~ica. U Odjeqewu stru~ne kwige je i restauratorska radionica, gdje se mjese~no restaurira, uve`e, „popravi” i „izlije~i” i preko 40 kwiga. Odjeqewe lijepe kwi`evnosti (beletristika) nosi sa sobom i Mati~nu slu`bu. Za kurseve stranog jezika na raspolagawu je samo jedna mala fonolaboratorija. Ulazni hol je mjesto za izlo`bene vitrine rezervisane za pra}ewe zna~ajnih datuma iz kwi`evnosti i stvarala{tva. Nikada se nije desilo da se Mati~na biblioteka pona{a kao nadre|ena u odnosu na podru~je koje pokriva. Biblioteke se svake godine obilaze, pomogne im se prakti~nim savjetima, donira poneka kwiga. Vezuju}i svoje biblioteke u jedinstven bibliote~ki sistem, ona organizuje stru~ne skupove, seminare, radionice, trudi se da bude dobar doma}in i predava~, da prati savremene tokove i da u potpunosti odgovori zahtjevima i su{tini svog imena. Kwi`ara Mati~ne biblioteke Isto~no Sarajevo zadovoqava ve}inu potreba stanovni{tva. Planinarski dom „Sveti Luka” (poklon op{tine Isto~ni stari grad) smje{ten na planini Trebevi}, na pola puta izme|u Isto~nog Sarajeva i Pala, za dugih qetnih ve~eri je mjesto kulturnih, pjesni~kih, kwi`evnih i guslarskih susreta. Biblioteka ima i namjeru da svoje aktivnosti pro{iri i obogati. I tako, korak po korak, stigosmo i do desete godine postojawa. Sva odjeqewa su opremqena ra~unarima, u pripremi je objavqivawe glasila Mati~ne biblioteke Biblioart, Biblioteka je dobila zakonsko pravo za bavqewe izdava~kom djelatno{}u i ve} priprema objavqivawe prvog romana, ura|ena je i prva bibliografija, prije dvije godine uvedena je automatska obrada podataka (ali nije zaboravqen ni lisni katalog – on se u Odjeqewu stru~ne kwige radi u kontinuitetu). Mo`ete nas posjetiti kad god po`elite. Na{a adresa je: www.matbibli.rs.ba

Marijana Petroni} Mati~na biblioteka Isto~no Sarajevo

77

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Odeqewe za razvoj bibliote~ke delatnosti Biblioteke grada Beograda

Stru~no usavr{avawe Kao mati~na biblioteka od 1994. godine, Biblioteka grada Beograda je nadle`na za mati~ne funkcije u odnosu na narodne, {kolske, specijalne i biblioteke op{teg tipa u ustanovama i preduze}ima na teritoriji 16 beogradskih op{tina, a ima ih ukupno 432 (17 narodnih biblioteka sa mre`om od 75 ogranaka, 88 sredwih i 175 osnovnih {kola i 77 specijalnih biblioteka). Mati~ne funkcije predstavqaju osnov razvoja bibliote~ko-informacionog sistema Srbije i veoma su zna~ajne za oblast kulture. Jedna od zakonom definisanih mati~nih funkcija u bibliote~koj delatnosti je usavr{avawe kadrova za obavqawe stru~nih poslova u biblioteci. To podrazumeva organizovanu brigu o obrazovawu i usavr{avawu kadrova putem seminara kao permanentnog procesa u razvoju bibliote~ko-informacione nauke i prakse. Biblioteka grada Beograda mati~ne funkcije u bibliote~koj delatnosti ostvaruje putem svog Odeqewa za razvoj. U wemu, pored {efa i bibliotekara evidenti~ara, rade tri bibliotekara-instruktora sa bogatim iskustvom u radu sa javnim, a posebno {kolskim bibliotekama, ste~enim tokom registracija, vr{ewa nadzora i pru`awa stru~ne pomo}i pri obavqawu poslova u biblioteci, {to je omogu}ilo i realan uvid u stawe i potrebe za obrazovawem kadrova u oblasti bibliotekarstva. U proteklih deset godina Odeqewe za razvoj je realizovalo 39 seminara, savetovawa, stru~nih skupova, predavawa, okruglih stolova i kreativnih radionica namewenih bibliotekarima u javnim, {kolskim i specijalnim bibliotekama.

Seminari za {kolske bibliotekare

78

Seminari za {kolske bibliotekare omogu}avaju sukcesivno usvajawe znawa za obavqawe poslova u biblioteci u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Na osnovu obavqenog nadzora nad stru~nim radom u {kolskim bibliotekama utvr|eno je da primarno obrazovawe koje imaju {kolski bibliotekari nije dovoqno za obavqawe stru~nih bibliote~kih poslova. To je bio povod da Odeqewe organizuje vi{e edukativnih seminara koji bi bili obrazovno-informativni i instruktivno-demonstrativni. Seminari za {kolske bibliotekare organizovani su na dva nivoa:

Bibliote~ko poslovawe – po~etni seminar je namewen osposobqavawu radnika u bibliotekama koji se prvi put susre}u sa poslovima u biblioteci i nisu imali obuku za poslove na za{titi, obradi, ~uvawu i kori{}ewu fondova. Bibliote~ko poslovawe – napredni seminar je namewen bibliotekarima koji su na po~etnom seminaru ve} imali prilike da se upoznaju sa osnovnom delatno{}u u biblioteci i da ovladaju znawima iz struke, ili su polo`ili stru~ni ispit u Narodnoj biblioteci Srbije, pa im je seminar od pomo}i da obnove i dopune ve} ste~ena znawa, da se upoznaju sa izmenama do kojih je do{lo u struci, uz demonstraciju na primerima. Pokazalo se kao veoma korisno oganizovawe seminara i u {kolskim bibliotekama jer se tako posti`e prisnije i slobodnije prezentirawe pojedina~nih problema i wihovo lak{e re{avawe. Na taj na~in se podsti~e i ve}a aktivnost polaznika, wihova samostalnost i interesovawe za pro{irewem znawa i usvajawem novih ve{tina. Neke od tema seminara: 1997. Razvoj i vaspitna uloga biblioteke; 1998. Lik {kolskog bibliotekara nekad i sad; 1999. Bibliote~ko poslovawe u {kolskim bibliotekama; 2001. Oblici stru~nog usavr{avawa bibliotekara u osnovnim {kolama; 2002. Fizi~ka i stru~na obrada bibliote~ke gra|e (sa ve`bawem); 2004. Automatizacija rada u bibliotekama (ISBD, UDC, UNIMARC, UNICODE); 2005. Kreativan rad sa decom u osnovnim {kolama; 2006. Kreativne radionice. Od aprila se organizuju po dve radionice tokom jednog meseca u nekoj od 16 biblioteka u op{tini, prema planiranoj dinamici. [kolski bibliotekari su se izjasnili da bi bilo korisno da budu posebno obra|ene teme: inventarisawe, revizija, klasifikacija, katalogizacija, automatizacija bibliote~kog poslovawa.

Seminari za bibliotekare u javnim bibliotekama Ciq seminara za stru~ne radnike u javnim bibliotekama je da oni neprekidno prate novine u oblasti bibliotekarstva, da se usavr{avaju, daqe

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

obrazuju i unapre|uju svoj rad. Tako|e treba da omogu}e jedinstvenu tehnologiju rada u svim segmentima bibliote~ke delatnosti, u skladu sa propisanim uputstvima, pravilnicima, podzakonskim aktima i standardima koji reguli{u obavqawe bibliote~ke delatnosti u bibliotekama u Beogradu i Srbiji. Mnogim bibliotekarima seminari poma`u da se podsete i da obnove ve} ste~ena znawa. Neke od tema seminara: 1998. Oblici i metode rada u de~jim odeqewima u narodnim bibliotekama; 2002. Mogu}nost primene interneta u javnim bibliotekama; 2003. Bibliotekarstvo u Finskoj; 2004. UDK u praksi javnih biblioteka; 2005. Biblioteke u kulturnoj politici grada; 2006. Automatizacija biblioteke (zamke i izazovi)

Anketa Kao zavr{na faza svakog obrazovnog procesa, evaluacija ima veliki zna~aj u sagledavawu kako kvaliteta tako i nedostataka prezentovanog sadr`aja, a samim tim je i putokaz kako bi trebalo organizovati naredne seminare. Na kraju svakog seminara u~esnici su, putem ponu|enih upitnika sa pitawima koja se odnose na sadr`aj obra|enih tema, mogli da se izjasne o uspe{nosti predavawa. Neka od pitawa: – U kojoj meri ste mogli da pratite predavawa na ovom seminaru; – Da li je seminar unapredio va{e znawe i koliko }ete mo}i ste~ena znawa da primenite u praksi;

Seminar

– Koja tema vam je bila najjasnije izlo`ena; – Kojoj temi biste voleli da seminar bude posebno posve}en; – Koji oblik seminara bi vam bio najkorisniji (kreativne radionice, predavawa, prezentacije...).

Analize Nakon svakog seminara obra|uju se podaci o pose}enosti seminara. Ovde navodimo samo neke (vidi tabelu). U najve}em broju su se odazvali bibliotekari iz javnih biblioteka, a pose}enost seminara je bila oko 95 odsto.

U~e{}e na stru~nim skupovima Radnici Odeqewa za razvoj bibliote~ke delatnosti Biblioteke grada Beograda redovno prisustvuju raznim stru~nim skupovima kako u zemqi (Beograd, Novi Sad, Sremska Mitrovica, Qig, In|ija, Kru{evac, Kraqevo, Kragujevac, [abac, Petnica, Zlatibor, Vrwa~ka Bawa) tako i u inostranstvu: u ^ikagu i Urbana-[ampejnu (SAD), Helsinkiju, Oslu, Mariboru, Napuqu, Republici Srpskoj, Budimpe{ti... Nakon povratka sa putovawa, bibliotekari Odeqewa na stru~nim skupovima i savetovawima prezentuju pose}ene biblioteke i, uz video projekcije, upoznavaju nas sa wihovim radom i prenose iskustava od kojih neka mogu da se primene i kod nas.

Jasminka Elakovi} Biblioteka grada Beograda

Pozvano

Prisutno

%

Obrada bibliote~ke gra|e 1

263

138

53

Inventarisawe bibibliote~ke gra|e 2

263

179

68

Stru~na bibibliotekarska literatura 3

263

171

65

Kreativan rad sa decom 4

175

121

70

Seminar za specijalne biblioteke

77

39

51

Seminar za javne biblioteke

210

200

95

1 Obrada bibliote~ke gra|e – ~etvorodnevni seminar za {kolske bibliotekare; 2 Inventarisawe bibliote~ke gra|e – ~etvorodnevni seminar za {kolske bibliotekare; 3 Stru~na bibliotekarska literatura – dvodnevni seminar za {kolske bibliotekare; 4 Kreativni rad sa decom u bibliotekama – dvodnevni seminar za {kolske bibliotekare (samo osnovne {kole).

79

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Gradska biblioteka u Novom Sadu

Adaptacijom do boqih uslova Od oktobra pro{le do maja ove godine trajala je adaptacija centralnog objekta Gradske biblioteke Novi Sad u Dunavskoj ulici. Ovo je ura-

Prostor biblioteke pre renovirawa

Sada je ovde mnogo prijatnije |eno na predlog Izvr{nog odbora Skup{tine grada Novog Sada, a u organizaciji JP „Poslovni prostor” iz Novog Sada. Gra|evinski radovi su obuhvatili objekat u celini. Tavanski prostor je

pretvoren u kancelarijski, ~ime je bitno rastere}en rad administrativnih slu`bi. Instalirana je nova elektri~na, kompjuterska, protivpo`arna i protivprovalna mre`a. U ~itaonici i u kancelarijama na prvom spratu hoblovan je i lakiran parket i ugra|eni su spu{teni plafoni. U pozajmnim odeqewima za decu i odrasle postavqen je laminat i ofarbane police za kwige. Rekonstruisani su svi sanitarni ~vorovi i okre~ene sve prostorije. Radove je uspe{no izveo JKP „Stan” iz Novog Sada, a wihova vrednost je oko 14 miliona dinara. Povodom adaptacije centralne zgrade Biblioteke i izgradwe potkrovqa u ~itaonici Gradske biblioteke 23. maja je odr`ana prigodna sve~anost kojoj su prisustvovali Zoran Vu~evi}, predsednik Skup{tine grada Novog Sada, Nada Malen~i}, na~elnica Gradske uprave za kulturu, direktori javnokomunalnih preduze}a koja su u~estvovala u adaptaciji i brojni gosti. Dragan Koji}, direktor Gradske biblioteke, najtoplijim re~ima je zahvalio osniva~u. U muzi~kom delu sve~anosti prvaci opere Srpskog narodnog pozori{ta izveli su program Srpska pevana re~ – Muzika kod Sterije (povodom 200 godina od ro|ewa Jovana Sterije Popovi}a). Gradska biblioteka u Novom Sadu je dobila novac za 20 novih ra~unara, ~ime su stvoreni tehni~ki uslovi za automatizaciju svih bibliote~kih ogranaka i formirawe Referalno-informacionog centra.

Aleksandar Jokanovi} Gradska biblioteka Novi Sad

80

Jubilej

Vek i po biblioteke u U`icu Narodna biblioteka U`ice je ove godine, radno i sve~ano, proslavila 150 godina rada. Objavila je veoma informativnu monografiju, po drugi put uspe{no organizovala stru~ni skup na Zlatiboru, predstavila izdava~ku delatnost

okruga na Sajmu kwiga u Beogradu... Ko nije bio u avgustu na sve~anoj akademiji u u`i~kom pozori{tu i preko mosta u „Ma~kovom }o{etu”, fotografije mo`e pogledati na adresi www.biblioteka-uzice.org.yu.

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Suboti~ka zavi~ajnost

Izme|u kwiga i slatki{a Ko }e u besomu~noj trci izme|u sve agresivnije globalizacije i sve ve}eg interesa za lokalno, odnosno zavi~ajno, pobediti, ~ini se neizvesno, ali samo na prvi pogled. Znamo sigurno da zavi~ajnost nikad ne}e izgubiti. Tako sam i ja sebi postavio zadatak – kako da prolaznike u ulici Cara Du{ana, u kojoj je sme{tena suboti~ka Gradska biblioteka i weno Zavi~ajno odeqewe, privu~em kwizi, pre no {to ih najboqa poslasti~arnica u gradu, preko puta biblioteke, privu~e na kola~e. Problem nije nere{iv, ali u nadmetawu izme|u slatki{a i kwiga ~ini se da je utakmica unapred izgubqena. Upravo taj izazov me je nagnao da razmislim i poku{am da druga~ijim pristupom u odnosu na „tradicionalan”, bibliotekarski, privu~em {to ve}i broj konzumenata i ponudim im svojevrsne „slatki{e” sa polica Zavi~ajnog odeqewa. Prekretnica stole}a, ali i prekretnica milenijuma, kao da je odredila period koji smo po~eli `iveti, kao da je otvorila nove puteve namewene upravo bibliotekarima, glavnim akterima informacionih centara, odnosno biblioteka. Vreme li{eno informacija definitivno je za nama, a prostor masovnog konzumirawa i danas i ubudu}e bi}e biblioteke. Zavi~ajni fond suboti~ke biblioteke postoji od samog osnivawa javne – gradske biblioteke, od 1890. godine, istina ne kao zasebna celina, ve} kao sastavni deo svekolikog bibliote~kog fonda. Seriozno sakupqawe, obrada i ~uvawe zavi~ajne kwige, periodike, ali i nekonvencionalnog materijala, bilo je sve do pedesetih godina pro{log stole}a sastavni deo bibliote~kih obaveza na nivou celokupne biblioteke, da bi se potom inventarisawe zavi~ajne zbirke obavqalo u izdvojenim sveskama. Tih se godina Gradska biblioteka u Subotici kona~no uselila u zgradu nekada{we Gra|anske kasine, izgra|ene 1896. godine, koja svojom lepotom i prepoznatqivom arhitektonskom linijom Ferenca Rajhla dominira na ju`noj strani centralnog gradskog trga. Na fizi~ko izdvajawe zavi~ajnog fonda iz velike nau~ne zbirke ~ekalo se jo{ dvadesetak godina, kada se, nakon rekonstrukcije

objekta, pro{irewa, odnosno izgradwe galerija, dobio adekvatan prostor namewen, izme|u ostalog, i zavi~ajnom odeqewu kao izdvojenoj, zasebnoj celini. Od tada jedan bibliote~ki radnik brine iskqu~ivo o tom fondu i on po~iwe da se intenzivnije razvija i {iri. Danas Zavi~ajno odeqewe ima oko deset hiqada kwiga, vi{e stotina godi{wih kalendara, preko dvesta naslova zavi~ajne periodike, veliki broj likovnih kataloga, vodi~a, mikrofilmova i nekonvencionalne gra|e (plakati, pozivnice, leci, fotografije...). Fond monografskih publikacija obra|en je u imenskom, predmetnom i decimalnom katalogu, a dostupnost fonda poprimi}e neophodne razmere tek uvo|ewem Kobis (COBISS) programa na kojem se upravo radi. Sme{teno u prizemqu objekta, Zavi~ajno odeqewe je dostupnije svim korisnicima, pa je kori{}ewe

ovog fonda posledwih godina intenzivirano, sve sa ciqem {to boqeg upoznavawa lokalnog, kao prirodna reakcija, verovatno potreba, pa i protivte`a globalnom. Na odeqewu postoje ~etiri ~itala~ka mesta koja nude neposredna istra`ivawa. Ovi uslovi omogu}ili su posledwih godina da se „zavi~ajnim” temama danas bave i sredwo{kolci i studenti, nau~ni radnici, istra`iva~i, ali i drugi korisnici, s ciqem upoznavawa svog kraja – zavi~aja, ali i objavqivawa stru~ne literature kojom se popuwavaju praznine lokalnog areala.

81

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Fond celokupne biblioteke je jezi~ki podeqen na srpski i ma|arski deo, tako je i u Zavi~ajnom odeqewu, {to je uslovqeno strukturom stanovni{tva u op{tini, sa mogu}im daqim podelama (buweva~ki, hrvatski, bo{wa~ki, materwi...). Ambijent odeqewa, pored kwiga, ~ine i umetni~ka dela prete`no zavi~ajnih stvaralaca, pa se tu mogu sresti gipsani odlivci projektanata Jakaba i Komora, koji su za sobom ostavili Gradsku ku}u, Sinagogu i prepoznatqiv kompleks gra|evina na Pali}u. Wih je izvajao mr Sava Halugin, skulptor. Tu su i dve velike slike mr Edite Kadiri}, akvarel \ure Maravi}a, bibliote~ki plakat I{tvana Sajka, skulptura ma~ke u `ici Danijele Mamu`i}, makovi Suzane Donoslovi}, slika telefona Jone Mikovi}, kerami~ki krst Stevana Andra{i}a, zidni kalendari Qiqane Ili}-Krtini} i Nikole Tumbasa, slovo A Slavka Matkovi}a, rano preminulog multimedijalnog umetnika i bibliotekara upravo Zavi~ajnog odeqewa, i jo{ mnogo toga. Posledwih godina ovo odeqewe na dan prole}a u kamernom izlo`benom prostoru

organizuje izlo`bu istog naziva, s ciqem afirmisawa mladih suboti~kih likovnih stvaralaca. Svake godine posledweg radnog dana u Zavi~ajnom odeqewu se okupi pedesetak „zavi~ajaca”, da bi se u opu{tenoj atmosferi prisetili rezultata u minuloj godini, te po`eleli dobro zdravqe i stvarala~ki uspeh u potowoj. Tom prilikom jedan od vrednih zavi~ajnih stvaralaca ostavqa otisak svog dlana u glini, {to se ~uva kao trajan beleg, s `eqom da se ti otisci jednog dana izliju u bronzi, a da potom upotpune ambijent odeqewa. Zasnivaju}i svoj rad na savremenim na~elima, razvoju informacionih mogu}nosti, ali bez odustajawa od onog najvrednijeg u uve}avawu zavi~ajnog fonda i wegovoj dostupnosti naj{irim slojevima interesovawa, uvereni smo da }e budu}nost pre svega biti naklowena upravo ovom fondu, kako bi zavi~ajna odeqewa postala najzna~ajnija, jedinstvena i neponovqiva.

Mile Tasi} Gradska bibliuoteka Subotica

Zavi~ajno odeqewe kraqeva~ke biblioteke

Iskustvo sa plakatima

82

Zbirku plakata Narodne biblioteke „Stefan Prvoven~ani” odlikuje raznovrstan niz doga|aja koje najavquju, po~ev od 1976. godine, kada je i ustanovqeno Zavi~ajno odeqewe ove biblioteke. Sa `aqewem mo`emo konstatovati kako kriterijumi na osnovu kojih su plakati uvr{}ivani u zbirku nikad nisu bili jasni niti ih se biblioteka striktno pridr`avala. S jedne strane, to je posledica nejasnog stava o tome koju vrstu gra|e sakupqa Zavi~ajno odeqewe biblioteke, u odnosu na muzej i arhiv, a s druge strane, to je kuburewe s prostorom, odnosno sme{tajem plakata u okviru samog odeqewa. PROBLEM: Plakati su, ina~e, mora svakog bibliotekara koji radi sa nekwi`nom gra|om jer, zbog wihovog formata, adekvatan sme{taj je gotovo nere{iv problem. Bibliotekari se dovijaju kako znaju i umeju, jer za famozni sto~i} sa kliznim fiokama uglavnom nema novca. Ciq ovog teksta je da se iznese jedno iskustvo koje

onima koji kre}u u avanturu sa sme{tajem plakata mo`e biti od koristi. REVIZIJA: Problem sa zagu{ewem odeqewa gra|om, revnosno prikupqanom dve decenije, u~inio je da se Biblioteka devedesetih godina pro{log veka opredeli za pra}ewe plakatirawa kulturnih doga|aja jer se duplirawe poslova i zbirki koje formiraju ustanove za kulturu u jednom gradu ~inilo izli{nim. I pored toga, zbirka je rasla, pa nam je prvi posao prilikom revizije, 2003. godine, bio da se re{imo suvi{nog broja istih primeraka. Svi plakati su bili datirani i zavedeni u kwigu grupnog inventara. Zejedno sa plakatima, tu je i nekoliko geografskih karata, odnosno mapa, koje su silom prilika u{le u ovu zbirku. ^itava zbirka je sme{tena u dve fascikle vrlo primitivnog izgleda, od mekog kartona, koje su, kao privremeno re{ewe slu`ile nekih dvadesetak godina (o pra{ini da i ne govorimo). Me|utim, i sam sme{taj ovih fascikli je bio problem. Tre-

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

balo je na}i slobodnu ravnu povr{inu dimenzija 60x70 cm i na wu polo`iti plakate, a potom se starati da preko wih ne bude ni{ta stavqeno koliko god to ~ista~icama, raznim majstorima, pomo}nim radnicima, pa i samim bibliotekarima, delovalo primamqivo, pogotovu u fazi kada su ove fascikle, opet zbog formata, bile u depou. Ali, izvaditi plakat iz „fascikle”, ili smestiti u wu novi, zahtevalo je jo{ ve}i prostor. Utvrditi, na primer, da li uop{te posedujemo odre|eni plakat ili ne bilo je komplikovano: plakati, hronolo{ki pore|ani zbog lak{e pretra`ivosti, bili su razli~itih formata, pa su oni mawi be`ali u sredinu i bibliotekarke ~inili nesigurnim u rezultat svoje pretrage dok ne bi sve povadile i polako isprebacivale s jedne gomile na drugu. (Za to su bila potrebna dva kvadratna metra slobodnog prostora, ili dva radna stola). No, kako plakati nisu jedini posao u biblioteci, tako se redosled poteza koji smo povla~ile sam nametnuo. RAZVRSTAVAWE PO FORMATU: Prvo smo izdvojile plakate formata A4, hronolo{ki ih pore|ale, smestile u plasti~ne folije, potom u dva registratora. U jedan smo smestile bibliote~ke plakate, a u drugi ostale. Ispostavilo se da laka pretra`ivost, pogotovu bibliote~kih plakata, omogu}ava brzo davawe informacija o aktivnosti biblioteke potrebnih na{im slu`bama. Lako}a u rukovawu ovako sme{tenom gra-

|om u~inila je da nerado gledamo na plakate velikog formata sme{tene u nove mape kao na nepreglednu gomilu. San zavi~ajnih bibliotekarki da svi plakati formata A3, A2, A1... budu sme{teni poput onih malih, formata A4, kao i svi snovi, nije bio u skladu sa stvarno{}u kwi`arske ponude u nas. Realizovale smo ga, kako u takvim prilakama biva, uz mnogo improvizacija. [TAP I KANAP: Naru~ile smo registratore po meri, za format A3, potom za A2 i A1 (jednom presavijen), kod lokalnog kwigovesca. Umesto plasti~nih folija, poslu`ile su nam kese za kupus i maline, nabavqene na lokalnoj pijaci. Naravno, same smo pravile oja~awe od papirnih traka koje smo heftale za kesu sa strane, na nekoliko mesta i zumbale. Pipav posao za koji se ~inilo da nikada ne}e biti okon~an, obavqen je za nekoliko letwih meseci. Kako se ovi registratori ~esto listaju, ne brinemo da ne}emo na vreme primetiti ukoliko plastika zapreti da uni{ti dokument. Predstoji nam jo{ digitalna obrada i skenirawe plakata. No, kako sve pri~e o digitalizaciji po~iwu i zavr{avaju se pri~om o odgovaraju}em programu, nad ~im bibliotekarke Zavi~ajnog odeqewa nemaju velike kompetencije, verovatno }emo i ovaj problem re{avati poput prethodnog.

Ema Dimovska Jasna Obradovi}

Poklon nacionalne biblioteke Slovenije

Vredan }irilski rukopis Narodna i univerzitetska biblioteka Slovenije je Narodnoj biblioteci Srbije poklonila digitalizovanu Zbirku slovenskih rukopisa Jerneja Kopitara. Ova zbirka se ~uva u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Qubqani i jedna je od najstarijih nau~nih zbirki }irilskih rukopisa. Jernej Kopitar, jedan od prvih predstavnika moderne slavistike, mentor Vuka Karaxi}a, shvatao je va`nost starih rukopisa i prikupio je zbirku vrlo vrednih spomenika, me|u kojima je i takva dragocenost kao {to je Suprasalski kodeks iz 11. veka, poreklom iz Rusije. Kao {to se zna iz Kopitareve prepiske sa Vukom, mnogo je

rukopisa bilo nabavqeno preko Vuka Karaxi}a. Neki su nastali u ov~arskim manastirima, jedan je nekada pripadao Studenici, Triod je napisan u Makedoniji, jedno jevan|eqe je iz Bosne, a mla}i rukopisi iz Bugarske. Narodna biblioteka Srbije }e, u saradwi sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Slovenije, stru~no obraditi ovu digitalnu kolekciju vrednih staroslovenskih }irilskih rukopisa i prikqu~iti je digitalnim kolekcijama nacionalnih kulturnih ba{tina Evrope u okviru projekta „Evropska biblioteka”.

V. J.

83

BIBLIOTEKE Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Pesmore~ja u dosluhu sa Mokrawcem

84

Stevan Stojanovi} Mokrawac nije samo muzi~ar. On je i pesnik, najve}i koga je srpska muzika imala u svojoj istoriji. To je i pored toga {to nije napisao nijednu pesmu koja bi se pamtila. Bio je u stawu da, polaze}i od usmene lirike, ali i poezije mnogih, znanih i mawe znanih pesnika, stvori muzi~ka dela koja emaniraju samu du{u lirskog. Pesnici su tako|e, poneti ponorno{}u i vihorom wegovih kompozicija, pevali pesme kojima je u srcu bio wihov ritam. Petar Kowovi}, i sam vrsni muzi~ar, na najboqi na~in je izrazio ono {to je su{tinsko u Mokraw~evoj muzici: „Mokrawac je, boqe nego iko drugi, umeo da oseti pra~istotu... jednog folklornog motiva...“ Prodirao je u izvore „duboko, do sr`i, do starine“. Izuzetno je vredna majstorski ostvarena, kontrapunktska, polifona struktura wegovih kompozicija. Mokrawac je, od 1883. do 1909. godine, komponovao petnaest rukoveti. [esnaesta je ostala nedovr{ena. Po~eo je od narodnog melosa Srbije, Kosova, Makedonije, Bosne i Crne Gore. Autor je i brojnih horskih pesama. Negotinska biMokrawac u Beogradu blioteka bri`qivo 1894. godine prikupqa izdawa

vezana za svog znamenitog sugra|anina, a trojica zna~ajnih pesnika NeUro{ Predi}: Portret gotinske krajiStevana Mokrawca ne odu`ila su se na jedini pravi – pesni~ki – na~in svom velikom pretku. Najpre, Adam Pusloji} liturgijskom kantatom Drvo `ivota (muzi~ki deo je tvorevina Vlastimira Stanisavqevi}a [arkamenca), premijerno izvedenom u Negotinu 11. septembra 2001. godine i {tampane potom u Kwizi Adamovoj. Ovo delo sonorno{}u poetskog zvuka i vrtlo`ne, do same sr`i duhovnog, sondirane dubine, ide u sam vrh na{e refleksivno-zvu~ne duhovne lirike, ~iji je pravi za~etnik Laza Kosti}. Zatim, sam Vlastimir Stanisavqevi} [arkamenac, neobi~nom, po mnogo ~emu – umereno – avangardnom, jednom od najzna~ajnijih u wegovom pesni~kom opusu, zbirkom Mokraw~evi dani pesmom prebirani (2002). Ova kwiga je svojevrstan eho tekstova objavqenih u nau~noj publikaciji posve}enoj znamenitom muzi~aru. I, kona~no, sada, najmla|i me|u wima – Vlasta Mladenovi} – zbirkom lirike, svojevrsnom dvodelnom, fragmentizovanom poemom Pesmore~ja u dosluhu sa Mokrawcem.

Du{an Stojkovi}

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Istorija ju`noslovenskog {tamparstva Na~alo knigope~ataniì u ?`nðih slavìn : ~. 1. Isto~niki i istoriografiì. Predposðilki // o Nemirovskiï, Evgeniï Lðvovi~. Istoriì slavìnskogo kirillovskogo knigope~ataniì HV-na~ala HVII veka Na~alo knigope~ataniì u ?`nðih slavìn : ~. 2. Izdaniì pervoï ~ernogorskoï tipografii // o Nemirovskiï, Evgeniï Lðvovi~. Istoriì slavìnskogo kirillovskogo knigope~ataniì HV-na~ala HVII veka Evgenije Qvovi~ Nemirovski je najve}i `ivi ekspert ju`noslovenskog {tamparstva. Pored {ezdesetak ~lanaka koje je objavio o ovoj problematici u periodi~nim publikacijama na ruskom, ukrajinskom, wema~kom, engleskom i srpskom jeziku1 i nekoliko monumentalnih monografija (Crnogorska bibliografija 1494–1994, tom I – kw. 1, izdawa \ur|a Crnojevi}a 1494–1496, Cetiwe, 1989, str. 222; Crnogorska bibliografija, tom I – kw. 2, izdawa Bo`idara i Vi}enca Vukovi}a, Stefana Marinovi}a, Jakova od Kamene Reke, Jerolima Zagurovi}a, Jakova Krajkova,\ovanija Antonija Rampaceta, Marka i Bartolomea \inamia: 1519–1638, Cetiwe, 1993, str. 220 + 11 str. s tablama; Po~eci {tamparstva u Crnoj Gori, Cetiwe, 1996, 530 str.), evo i wegove dvotomne kwige koja se 2005. godine pojavila pod naslovom Na~alo knigope~ataniï u Ó`nih slovïn iz planirane serije Istorija slovenskog }irili~kog {tamparstva XV–XVII vijeka. Ovaj diptih o ju`noslovenskom }irili~nom {tamparstvu autor objavquje u 80. godini svog plodotvornog `ivota, {to svjedo~i o izuzetnoj vitalnosti, ogromnom nau~nom potencijalu, o djelatniku-eruditi koji nesmawenim intenzitetom, iako lo{eg vida, i daqe radi. Dovoqno je re}i da je dosad objavio 105 monografskih publikacija (kwiga i bro{ura) zavidnog nau~nog nivoa, preko dve hiqade bibliografskih jedinica u serijskim publikacijama i nau~nim zbornicima, a o wemu je napisano oko 2.000 bibliografskih jedinica u kojima su nau~nici raznih bibliolo{kih profila i nivoa visoko vrednovali wegov stvarala~ki opus. Wegova kwiga Po~eci {tamparstva u Crnoj Gori iza{la je u izdawu Nacionalne biblio-

Up.:D. J. Martinovi~: Vklad E. L. Nemirovskog v Ó`noslovïnskuÓ bibliologiÓ.- Fedorovskie ~teniï, Moskva, 2005, str.29-41.

teke Crne Gore povodom pola milenijuma rada Crnojevi}a {tamparije (Cetiwe, 1996). Ova kwiga je u na{oj nauci primqena sa velikim pohvalama. Na me|unarodnom Sajmu kwiga u Beogradu 1996. godine dobila je dvije nagrade – za izdava~ki poduhvat godine i kao estetski vrlo uspjelo izdawe – nagradu „Mnih Makarije”. Autor ovih redaka imao je zadovoqstvo da prati nau~no stvarala{tvo ovog velikog ruskog nau~nika, da na{oj nau~noj javnosti predstavqa wegov nau~ni portret i zasluge za ju`noslovensku bibliologiju. U Portretima (1990, 1998. i 2001) davali smo wegovu iscrpnu biobibliografiju, a 1901. godine i wegov `ivotopis sa bibliografijom na ruskom jeziku (Moskva, 1901). I povodom wegove osamdesetogodi{wice u zborniku Fedorovskie ~teniï, prire|enom wemu u ~ast (Ruska akademija nauka) i objavqenom u Moskvi 2005. godine, piscu ovih redova objavqena je na ruskom jeziku iscrpna studija o wegovom doprinosu prou~avawu ju`noslovenske bibliologije, sa 60 bibliografskih jedinica na vi{e jezika (str. 29–41). U monografiji Po~eci {tamparstva kod Ju`nih Slovena citirani su raniji radovi ovog plodnog ruskog nau~nika koje je koristio prilikom koncipirawa i komponovawa ovog nau~nog diptiha, pri ~emu je autor unosio rezultate nau~nih istra`ivawa svojih i drugih nau~nih poslenika. Ova monografija je sadr`ajno naslowena na brojne ranije autorove rasprave i ~lanke o slovenskom {tamparstvu, objavqene u raznim monografskim i periodi~nim izdawima. Diptih Po~eci {tamparstva kod Ju`nih Slovena je voluminozno nau~no djelo, sa preko hiqadu stranica enciklopedijskog formata. Materija u ovim dvjema monografijama je podeqena u devet poglavqa: Izvori i istoriografija, Ishodi{te crnogorskog {tamparstva, Po~eci ju`noslovenskog {tamparstva, Prva crnogorska

85

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

86

{tamparija, Oktoih prvoglasnik iz 1494. godine, Oktoih petoglasnik (1494), Psaltir s posqedovawem 1495. godine,Trebnik oko 1496. godine, Nesa~uvana i legendarna izdawa. Kompariraju}i ove kwige sa cetiwskim izdawem iz 1996. godine (Po~eci {tamparstva u Crnoj Gori), dolazi se di zakqu~ka da nema su{tinskih razlika, s tim {to moskovsko izdawe sadr`i dopune „novim svjedo~anstvima koja su se pojavila posqedwih osam godina”. E. Q. Nemirovski u svom nau~no zasnovanom, vrlo dragocjenom radu posebno isti~e fototipska i faksimilna izdawa cetiwskih inkunabula, nagla{avaju}i zasluge dr Du{ana Martinovi}a u wihovom prire|ivawu, kao i druge zasluge u ostvarivawu programa petstogodi{weg jubileja {tampane kwige u Crnoj Gori (edicije ~etvorotomne Crnogorske bibliografije 1494–1994). U zavr{nom odjeqku navodi Testament \ur|a Crnojevi}a, preuzimaju}i ga iz kwige dr Milo{a Milo{evi}a (kriti~ko izdawe). Najve}a razlika izme|u cetiwskog i moskovskog izdawa je u likovnoj opremqenosti. Moskovsko izdawe je likovno znatno opremqenije – sadr`i preko 560 ilustracija funkcionalno povezanih sa autorovim tekstom. Na kraju odjeqka posve}enog kulturnom `ivotu prije osnivawa tipografije nalaze se 24 dvobojne ilustracije, sa tekstovima iz liturgijskih kwiga (manuskripta), fresaka i drugo. Rukopisnim kwigama (Barski qetopis, Miroslavqevo jevan|eqe, Manojlovo jevan|eqe, Gori~ki zbornik, Vlastareva sintagma i dr.) Nemirovski pridaje veliki zna~aj za pojavu {tamparstva i {tampane kwige. Posebno se osvr}e na Barski qetopis, pretpostavqaju}i da je prvobitno bio napisan glagoqicom na slovenskom, a ne na latinskom jeziku. E. Q. Nemirovski je dao sistematizovan hronolo{ki pregled dokumenata, zapisa i priloga o Crnojevi}a {tampariji, predstavqaju}i sve zna~ajnije li~nosti, slovenske i ju`noslovenske, koje su dale doprinos izu~avawu ju`noslovenske bibliologije i zaslu`uju da se uvedu u registar nau~nika-zaslu`nika koji su se bavili ili koji se bave izu~avawem ove va`ne djelatnosti. Nave{}emo neke od wih hronolo{kim redom i u izboru E. Q. Nemirovskog: Ilarion Ruvarac, Vatroslav Jagi}, Jovan N. Tomi}, Qubomir Stojanovi}, Du{an D. Vuksan,\or|e Spasojev Radoji~i}, Dejan Medakovi}, Aleksandar Mladenovi}, Niko Simov Martinovi} i Du{an Jovanov Martinovi}. Zatim je obuhvatio i: Vladimira Alekseevi~a Mo{ina, Petra Atanasova, Mladena Bo{waka, Josipa Badali}a i

niz drugih. O prvoj grupi je detaqnije govorio i u prilogu dao wihove fotografije i faksimile wihovih va`nijih djela – monografskih publikacija. Zanimqivo je da Nemirovski, i pored rezultata pomenutih bibliologa, apostrofira da je potrebna temeqna monografija „u kojoj }e biti crnogorsko {tamparstvo prou~eno u svome bogatstvu veza i aspekata”. Dakle, i pored visokog stepena izu~enosti, on kao najboqi `ivi ekspert za na{e staro {tamparstvo, ukazuje na potrebu daqeg, svestranog prou~avawa ovog fenomena. U drugom i tre}em poglavqu prve kwige Ishodi{ta crnogorske {tamparije i Po~eci ju`noslovenskog {tamparstva analizira kulturno-istorijske, socijalno-politi~ke i materijalno-tehni~ke pretpostavke za pojavu {tamparije u Crnoj Gori, isti~u}i veliki zna~aj crkve u formirawu {amparije i daju}i pregled zapadnoevropskog {tamparskog umje}a u 15. stoqe}u. Autor znala~ki analizira mjesto Crnojevi}a {tamparije u kulturnoj istoriji Crne Gore i ju`noslovenske kulture u „o~uvawu nacionalne samosvijesti, i s wom tijesno povezane pravoslavne vjere u uslovima stranog gosopodstva”. Podrobno je opisao djelatnost {tamparije Andrije Palta{i}a-Kotoranina, a naveo je i niz ju`noslovenskih {tampara koji su radili u Italiji i Francuskoj (Nikola Modru{ki, Jakov Buni}, Juraj [i{gori}, [imun Dalmatinac, Juraj Dragi{i}). E. Q. Nemirovski je posebnu pa`wu posvetio pismima {tampane ju`noslovenske kwige i ko su izu~avaoci lingvisti~kih pitawa Crnojevi}a izdawa (akademik Aleksandar Mladenovi}, Vjera Jerkovi}, dr Jasmina Grkovi}-Mejxor, dr Vojislav P. Nik~evi}). Za ovog potoweg ironi~no ka`e da je dao „kriti~ki osvrt na sve {to je ura|eno u toj oblasti” – ta wegova ocjena je ostala bez komentara, nagla{ava Nemirovski! Dosta toga je Evgenije Qvovi~ u svojoj iscrpnoj dvotomnoj studiji ostavio otvorenim, nerije{enim pitawima, po~ev{i od lokacije {tamparije (Obod, Cetiwe, Venecija). Ta pitawa je obradio pod naslovima [tamparija \ur|a Crnojevi}a, Izmi{qene {tamparije, Nesa~uvana i izmi{qena izdawa.Wegovi komentari i zakqu~ci su ubjedqivi. Svi oni nau~nici koji se ubudu}e budu bavili ovim pitawima mora}e se naslawati na ovog velikog eruditu i poznavaoca starog {tamparstva i stare kwige. Prema rije~ima prof. dr Radivoja [ukovi}a, ubudu}e }e se istorija crnogorskog {tamparstva ra~unati od ove kwige E. Q. Nemirovskog.

Du{an J. Martinovi}

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Od Crnojevi}a do \ukanovi}a

Enciklopedija o crnogorskoj kwizi Nauka o kwizi u Crnoj Gori : pola milenijuma u Gutenbergovoj galaksiji / Du{an J. Martinovi}. - Podgorica : CID, 2006. Nedavno se pod naslovom Nauka o kwizi u Crnoj Gori pojavila prva bibliologija u Crnoj Gori najplodnijeg crnogorskog nau~nika akademika i bibliotekara-savjetnika dr Du{ana J. Martinovi}a. To je pedeseta, veoma voluminozna kwiga, u kojoj autor analizira i na sinteti~ki na~in predstavqa bibliologiju (nauku o kwizi) u Crnoj Gori. Godinama se ovaj neumorni poslenik nauke o kwizi bavio istra`ivawima o crnogorskom {tamparstvu, bibliotekarstvu i bibliografiji, a ovog puta je dodao i svoja najnovija istra`ivawa o kwi`arstvu u Crnoj Gori kao bibliolo{koj disciplini, ~ime se do dr Martinovi}a nije takore}i niko bavio. On je prvi „zagrizao” i u tu oblast znawa i dao cjelovit pregled o akviziterstvu, prenumerantima, najstarijim kwi`arama i kwi`arima na Balkanu i kod ju`noslovenskih naroda i dr`ava, ~ime je upotpunio veliku prazninu u bibliolo{koj nauci. [tamparstvom, bibliotekarstvom i bibliografijom akademik Martinovi} se i ranije cjelovito bavio – objavio je nekoliko validnih kwiga monografskog karaktera i mno{tvo ~lanaka u ~asopisnoj literaturi na srpskom, ruskom, poqskom, ~e{kom, wema~kom, engleskom i drugim jezicima. Tim objavqenim radovima blagodare}i uvr{}en je u mnoge leksikone i enciklopedije u svijetu na engleskom i ruskom jeziku (Ko je ko u Crnoj Gori Budva, 1993,1999, 2004; Who’s Who in World, 1995; Ko je ko u kulturi Crne Gore, Podgorica, 1997; Ånciklopediï knigi, Moskva, 1999; Outstandding people of the Century, Cambridge, 2000). Polaze}i od te ~iwenice, presti`na izdava~ka ku}a CID u Podgorici naru~ila je kwigu kod akedimika Martinovi}a i izdala je u okviru novopokrenute edicije „Crna Gora”. Ve} su se pojavile kwige Slobodana Tomovi}a (Moralna tradicija Crnogoraca), Gojka Kastratovi}a (Istorija crnogorskog filma), Vojislava D. Nik~evi}a (Kwi`evnost Dukqe i Prevalitane 13–14. vijek) i Du{ana J. Martinovi}a, a u pripremi je jo{ petnaestak. Martinovi}eva Kwiga o kwizi predstavqa prvjenac u ovoj oblasti nauke, kwigu unikatnu

kod nas, pravo divot izdawe, po sadr`aju izuzetno zanimqivu, a po opsegu obimnu (645 strana), bogato ilustrovanu dokumentarnom fotografijom koja se, mawe-vi{e, prvi put pojavquje, {to Martinovi}evoj kwizi daje osoben zna~aj. Kada je o {tamparstvu rije~, autor daje presjek {tamparija, po~ev od Crnojevi}eve (1492–1496), preko venecijanskih {tampara na{eg porijekla (Andrije Jakovova Palta{i}a Kotoranina, Bo`idara Vukovi}a – Podgori~anina, wegovog nasqednika Vi}enca i wihovih sqedbenika Jerolima Zagurovi}a Kotoranina i dr.) Sve {tampare crnogorske provenijencije nedovoqno poznate u nauci ([imun Kotoranin, Mojsije Budimqanin, Stefan Pa{trovi}, Melentije Baranin), ili one koje on prvi put pomiwe i nau~no {ire i podrobnije interpretira (na primjer Luku Ulciwanina) tako|e nalazimo u Martinovi}evoj originalnoj kwizi po koncepciji i sadr`aju. U okviru ovog poglavqa autor, razumqivo, obra|uje Wego{evu tipografiju (1833–1852), zatim {tamparije koje su radile na prostoru Boke Kotorske i Crne Gore poslije Wego{eve {tamparije do 1941. godine (Dr`avnu {tampariju Crne Gore 1863–1916, [tampariju Cetiwske ~itaonice 1884–1886, [tampariju Ministarstva vojnog 1907–1915, Akcionarsku {tampariju u Nik{i}u 1393–1943, Akcionarsku podgori~ku {tampariju „Bo`idar Vukovi}” 1906–1908, Boke{ku {tampariju u Kotoru 1907–1941, [tampariju Anton Rajnvajn na Cetiwu 1913–1918). Kao {to smo ve} istakli, u ovoj kwizi nalazimo zanimqivo {tivo o kwi`arstvu, koje je u direktnoj vezi sa {tamparskim umje}em. Autor je dao pregled kwi`arske mre`e po gradovima, istakao kratke biografske podatke o poznatijim kwi`arima ([piro Petrovi} – Kotor, Jovo Sekulovi} – Herceg-Novi, Ilija Hajdukovi} – Bar, Ilija Ma{anovi} – Ulciw, Jovan Pavlovi}, Milo{ Dragi} i Marko Vujovi} – Cetiwe, bra}a [obaji}i, Niko \. Ivankovi}, Milutin – Mi}o Radoji~i} i Bra}a Kavaje u Nik{i}u). U Podgorici su bili poznati {tampari-izdava~i: Stan-

87

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

ko Mili~kovi}, Pero S. Vukoti} i Peri{a Vuk~evi}. O svima wima akademik Martinovi} iznosi relevantne podatke, posebno se zadr`avaju}i na wihovoj {tamparsko-izdava~koj produkciji po ~emu su prepoznatqivi. Posebno, veoma razra|eno, jeste poglavqe o narodnim bibliotekama i ~itaonicama („~itali{tima”) u Crnoj Gori, o {kolskim bibliotekama, Univerzitetskoj i Biblioteci CANU. I ovdje je autor imao gotov materijal budu}i da je napisao i objavio nekoliko zapa`enih monografija (o Cetiwskoj ~itaonici, o Dr`avnoj biblioteci Crne Gore) i vi{e separata (o Ulciwskoj ~itaonici npr.). Bibliografski pregled je tako|e cjelovit. Autor je napisao svestran osvrt na vrste i tipove bibliografija, na strane bibliografe, po~ev od rodona~elnika crnogorske bibliografije Italijana \uzepea Valentinelija (]ezare Tondini de

Kvarengi, P. A. Rovinski, F. Velc, J. Bajza, E. Q. Nemirovski, E. F. Cvjetkova, F. Krauze, Z. Rahunkova, M. Rehakova) i doma}e, po~ev{i od Marka Dragovi}a (P. [o}, D. D. Vuksan, V. @. Dragovi}, N. S. Martinovi}, O. Vukmirovi}, R. Vukovi}, Q. Durkovi}-Jak{i}, M. J. @ivaqevi}, D. J. Martinovi}, M. Axi}, M. Luketi}, V. Rajkovi}, S. Latkovi}, Z. Radulovi}, V. Pulevi}, R. [ukovi}, M. Milovi}, P. Krivokapi}, V. Kilibarda, B. \ukanovi}, V. Jovovi}, V. Martinovi}, Q. Lipovina). Pred nama je rijedak leksikon, enciklopedija o kwizi u pravom smislu te rije~i, koju ne posjeduje nijedna republika biv{e Jugoslavije. Rije~i pohvale i priznawa zaslu`uju i autor i izdava~, na ~emu im treba svesrdno ~estitati. Osta}e im imena u analima kulture i nauke zlatnim slovima ispisana.

Vojislav A. Vujoti} – Du`anin

Biblioteke za sve gra|ane Biblioteka za hendikepirane / Dragana Milunovi}. - Beograd : Zadu`bina Andrejevi}, 2006.

88

Kwiga Biblioteke za hendikepirana lica Dragane Hrwak-Milunovi}, objavqena u ediciji Zadu`bine Andrejevi}, ima sedam celina. Nakon uvodnih napomena, posve}ena je pa`wa pojmovima invalidnosti i hendikepa, oblicima hendikepiranosti, odnosu dru{tva prema hendikepiranima i istorijskom rasponu u svetu i u na{oj zemqi. Biblioteke, kao javne ustanove u funkciji vaspitavawa, obrazovawa i podizawa nivoa kulture svih dru{tvenih slojeva, me|u svojim korisnicima ~esto, ili ako su specijalizovane iskqu~ivo, imaju lica sa razli~itim oblicima mentalnog ili telesnog hendikepa. Biblioteke za hendikepirana lica su specijalna kategorija javnih ili {kolskih biblioteka, ~iji su osnovni zadaci vezani za nabavqawe bibliote~ke gra|e primerene i po formi i po sadr`aju wenim korisnicima, unapre|ewe programa za rad sa razli~itim kategorijama hendikepiranih osoba i ostvarivawe i unapre|ivawe programa koji bi mogli doprineti rehabilitaciji, ~ak i izle~ewu ovih lica. Biblioterapija je u ovakvim bibliotekama jedan od osnovnih vidova rada sa korisnicima, te je individulani kontakt svakog korisnika sa bibliotekarem utoliko va`niji ukoliko su fizi~ka i mentalna ograni~ewa korisnika bibliote~kih usluga ve}a. Kwiga Dragane Milunovi}-Hrwak obuhvata pregled istorijskog razvoja ovih biblioteka, si-

stematizaciju biblioetka za hendikepirana lica (samostalne biblioteke, biblioteke u sastavu zdravstvenih ustanova...), komparaciju biblioteka ove vrste u razvijenim zemqama sveta. Jezgro kwige ~ine analize biblioteka za lica sa o{te}enim sluhom, vidom, telesnim ili mentalnim o{te}ewima, ali je pa`wa posve}ena i bibliotekama za stara i bolesna lica i lica sa psiholo{kim problemima, koja se suo~avaju sa ose}awima krivice, qutwe, ili jakim emotivnim stresom, {to ih ~esto ~ini nesposobnim, potpuno ili delimi~no, za ukqu~ivawe u svakodnevni `ivot. Poseban naglasak u radu stavqen je na upoznavawe sa dostignu}ima koja se primewuju u inostranim bibliotekama, a ne zavise uvek od materijalnih mogu}nosti, ve} od boqe organizacije i entuzijazma bibliotekara. Snimawe situacije u doma}im bibliotekama zasnovano je na metodima ankete i intervjua. Literatura sa kojom se autorka upoznala pri pi-

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

ku sa revolucijom koju je donela upotreba interneta i u potpunosti promenila istorijski identitet profesije. Bibliotekar vi{e ne zavisi od fizi~kog prostora biblioteke, ve} od svoje adaptibilnosti promenama, dinami~nosti okru`ewa. Sve je to fascinatno i po`eqno, ali gde su adaptibilnost i dinami~nost kada su u pitawu lica sa specijalnim potrebama. Me|unarodni nau~ni skup „Deca i biblioteke: istra`ivawe ~itawa, tradicionalne vrednosti i tehnolo{ke inovacije”, odr`an u beogradskom „Sava centru” od 5. do 9. oktobra 2005. godine, relevantan je za razvoj obrazovawa, nauke i kulture u Srbiji. Zakqu~eno je da je u bibliotekama neophodno obezbe|ivawe uslova i osmi{qavawe rada sa decom sa posebnim potrebama kroz radionice i zanimqive programe koji im omogu}avaju da nesmetano komuniciraju sa kwigom i drugim medijima, ali i da svoj deo obaveza moraju prihvatiti i ostali (pred{kolsko obrazovawe, {kolstvo, odgovaraju}a ministarstva i uprave). Kwigu Dragane Hrwak-Milunovi}, nastalu na osnovu magistarskog rada odbrawenog na Filolo{kom fakultetu, tokom ~ije izrade sam bila mentor, stoga je ne do`ivqavam iskqu~ivo kao nau~ni i stru~ni rad, ve} kao poziv da se stawe promeni, da se nacionalna biblioteka, ali i sve ostale biblioteke i nadle`ne institucije posvete re{avawu ovog problema. Bibliotekarsko dru{tvo Srbije }e, sa svoje strane, idu}e godine, pokrenuti projekat edukacije bibliotekara za rad sa licima sa specijalnim potrebama u saradwi sa mati~nim fakultetom. Ova kwiga }e sigurno biti temeqni oslonac svim budu}im izu~avawima, a od autorke o~ekujem da }e biti i borac za primenu ideja koje je u woj propagirala.

Aleksandra Vrane{

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

sawu rada je iz oblasti bibliotekarstva, defektologije, pedagogije i psihologije. Nestrpqewe i nezadovoqstvo postoje}im stawem u na{im bibliotekama korisnika sa specijalnim potrebama su opravdani: potrebne su im davno iza{le kwige, ali jo{ vi{e informacije o novim kwigama. S pravom o~ekuju selektivnu diseminaciju informacija, `ele da svoja nau~na istra`ivawa zapo~nu pretra`ivawem biblioteka iz udobnog okru`ewa svoga stana, na {ta su ve} vi{e godina naviknuti u svetskim okvirima. Kod nas jo{ uvek nemaju obezbe|ene ni elementarne uslove za obrazovawe i usavr{avawe. Nedovoqan broj kwiga {tampanih Brajevim pismom, malobrojne i katkad nekvalitetne zvu~ne kwige, tek poneka publikacija u skorije vreme {tampana krupnijim slovima za slabovida lica, i to samo za najni`i uzrast, biblioteke u kojima nema ni liftova, ni prilaza, ni toaleta za fizi~ki invalidna lica, pultovi za pozajmqivawe kwiga nameweni ko{arka{ima, a ne licima u kolicima. Gde su se to na{i bibliotekari izgubili? U nema{tini, u nemaru raznih oblika uprave za biblioteke i bibliotekare, u primatu kulturnih centara i razli~itih amaterskih dru{tava, uz veliko po{tovawe za wihove rezultate, u natkriqavawu struke politikom, u sve skromnijim buxetima namewenim bibliotekama u Srbiji. Ipak, nema opravdawa ni za bibliotekare ni za dru{tvo u celini {to se ne odnosi odgovorno prema ovom problemu. Nisu potrebni ni zakon ni velika finansijska ulagawa da se barem neki od ovih problema re{e, da lica sa specijalnim potrebama osete da su dobrodo{la u svim bibliotekama, da se organizuje i rad volontera, izme|u ostalih, na primer, penzionisanih defektologa, psihologa i pedagoga, ili studenata fakulteta koji bi volontirawe mogli prihvatiti i kao praksu, kako bi se otvorila mogu}nost redovnih ~itala~kih dru`ewa, razgovora, pretra`ivawa informacija, uvela pozajmica kwiga no{ewem na ku}nu adresu za lica koja nisu u mogu}nosti da do|u do biblioteke. Za to je, naravno, potrebna saradwa sa mati~nim fakultetima i udru`ewima gra|ana sa invaliditetom. Biblioteke i bibliotekari pratili su evoluciju bibliote~kih medija i na~ina preno{ewa znawa i informacija. Prvi put nakon Gutenbergovog pronalaska {tampe suo~ili su se u 20. ve-

89

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Novine u katalo{koj obradi periodike Uputstvo za primenu standarda ISBD(CR) / Slobodanka Komneni}, Qiqana Dragi~evi}. – Beograd : Narodna biblioteka Srbije, 2006.

90

U okviru edicije Savremena biblioteka Narodna biblioteka Srbije izdala je Uputstvo za primenu standarda ISBD(CR), a sastavile su ga Slobodanka Komneni} i Qiqana Dragi~evi}. Uputstvo je, kao logi~an nastavak, sledilo posle objavqivawa prevoda novog standarda za obradu serijskih publikacija. Revidiran standard (ISBD(S) – International Standard Bibliographic Description for Serials) pod novim nazivom: ISBD(CR) – International Standard Bibliographic Description for Serials and Other Continuing Resources objavqen je 2002. godine u izdawu Ifle, a na srpski jezik je preveden polovinom 2004.1 Najkrupnija promena u novom standardu je novo shvatawe pojma serijske publikacije. Umesto pojma „serijska publikacija” uvodi se pojam „kontinuirani izvor” (continuing resources) koji, pored serijskih publikacija, ukqu~uje i teku}e integrativne izvore (integrating resources), kao {to su publikacije koje se dopuwavaju nevezanim listovima, veb prezentacije, baze podataka. Prema strukturi izlagawa u kwizi vidimo da je Uputstvo sledilo strukturu ISBD(CR)-a. Posle uvodnih re~i o novom Standardu, odre|en je opseg Standarda, wegova namena i upotreba, data je definicija serijskih publikacija, teku}ih integrativnih izvora i ostale gra|e koja je u opsegu ISBD(CR)-a. Glavni deo kwige govori o katalo{kom opisu. Tu nalazimo uputstva o redosledu podataka, o interpunkcijskim simbolima i znakovima, o iz-

1

ISBD(CR): Me|unarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i drugih kontinuiranih izvora : prera|eno izdawe ISBD(S) Me|unarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija / Êprire|iva~Ë Me|unarodna federacija bibliote~kih udru`ewa i institucija ; prevod prera|enog izdawa iz 2002. godine [Biqana Ili}]. - Beograd : Narodna biblioteka Srbije, 2004.

vorima podataka za katalo{ki opis, o jeziku i pismu i skra}enicama koje se upotrebqavaju u opisu. Zna~ajna novina u Standardu je uputstvo za izradu novog katalo{kog opisa – kada se izra|uje nov katalo{ki opis (bitne promene), a kada promene ne zahtevaju novi opis (mawe promene). Broj podru~ja i wihov redosled ostao je isti kao u prethodnom standardu. Novo u Standardu, pa je zanimqivo i u samom Uputstvu, jeste da se pravila Standarda razlikuju za serijske publikacije i za integrativne izvore. Zato se za svaki elemenat katalo{kog opisa daje najpre uputstvo za serijske publikacije, pa zatim za integrativne izvore. Posebno treba podvu}i zna~aj dobro odabranih primera iz na{e katalo{ke prakse koji ilustruju svako pravilo. Uputstvo sadr`i i dodatke: opis na vi{e nivoa (koji se, ina~e, kod nas ne radi, ve} se izra|uju posebni zapisi); opis elektronskih serijskih publikacija (sa lokalnim i sa daqinskim pristupom); katalog serijskih publikacija (re~ je o lisnom katalogu koji je jo{ uvek jedini katalog u dobrom broju na{ih biblioteka); automatizovani katalog (uzajamni elektronski katalog VBS). Na kraju uputstva dati su posebni primeri u formatu katalo{kog listi}a – opet iz na{e katalo{ke prakse. Treba svakako ista}i da je u pitawu uputstvo koje je nameweno svim tipovima biblioteka koje ~uvaju i obra|uju periodiku. Ono }e jednako biti korisno za obra|iva~e koji izra|uju lisne kataloge (neki od wih jo{ uvek nemaju ni pisa}u ma{inu) kao i onima koji su se ve} opremili nekim od elektronskih kataloga. Kori{}ewe ovog Uputstva pri obradi serijskih publikacija (i drugih kontinuiranih izvora) svakako }e pomo}i da se standard ISBD(CR) uspe{no primeni u svim na{im bibliotekama.

Bojana Vukoti}

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Rezultat saradwe Narodne biblioteke Srbije i Kongresne biblioteke

Priru~nik primarnog karaktera Bibliografija ameri~kih kwiga prevedenih u Srbiji i Crnoj Gori od 2000. do 2005. godine / Vesna Iwac i Milorad Vu~kovi}. – Narodna biblioteka Srbije, 2006. Prezentovana gra|a Bibliografije ameri~kih kwiga prevedenih u Srbiji i Crnoj Gori od 2000. do 2005. godine, autora Vesne Iwac i Milorada Vu~kovi}a, stru~waka iz Narodne biblioteke Srbije, predstavqa prvi dio izdava~kog projekta u realizaciji Narodne biblioteke Srbije i Ambasade Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava (drugi dio ove cjeline obuhvata Bibliografiju srpskih kwiga prevedenih u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama od 1995. do 2005. godine, a priredio ju je Miroslav Nezar, stru~wak iz Kongresne biblioteke u Va{ingtonu). Bibliografska gra|a koju nam, u vidu hronolo{ki ome|ene specijalne bibliografije, prezentuju weni pripre|iva~i obuhvata popis 2.534 jedinice, sre|ene po abecednom redu prezimena ameri~kih autora. Pored Uvoda, ova publikacija, koja spada u red bibliografskih priru~nika primarnog karaktera (kwige obra|ene de visu) ima i neophodne registre namijewene lak{em pretra`ivawu gra|e na oba jezika: Registar naslova (na srpskom i engleskom), Registar autora (na srpskom i engleskom), Predmetni registar (na srpskom i engleskom) i Registar prevodilaca. Autori nas u Uvodu upoznaju sa predmetom i ciqem Bibliografije, metodologijom rada tokom wene izrade i statisti~kim pokazateqima nastalim analizom sadr`ine popisane gra|e. Rukovo|eni ~iwenicom da prevodila~ka djelatnost su{tinski ima zna~ajnu ulogu posrednika izme|u razli~itih kultura i naroda, ulogu graditeqa mostova u ciqu boqeg razumijevawa me|u narodima, me|uqudskoj razmjeni ideja, mi{qewa i znawa uop{te, autori ove bibliografije su se hrabro upustili u istra`ivawa ~iji su rezulatati davali odgovore na, za novonastalo vrijeme, vrlo delikatna pitawa koji su autori, od preko 5.700 prevedenih kwiga sa engleskog jezika, porijeklom Amerikanci. Nau~ni radnici, bibliografi i bibliotekari su veoma dobro upoznati koliki istra`iva~ki posao o~ekuje onoga ko `eli razrije{iti podatke vezane za autorstvo nekog djela. Za mla|e autore, koji nemaju svoje biografije zabiqe-

`ene u objavqenim enciklopedijama i leksikonima, jedini na~in da se do|e do relevantnih podataka je pretra`ivawe elektronskih baza podataka raznih profila: katalo{ko-bibliografske baze, biografske baze podataka, informacione baze raznih profila, bezbroj adresa internet pretra`iva~a i drugo. Autori ove bibliografije su ulo`ili ogroman trud kako bi, od preko 4.000 prevedenih naslova sa engleskog jezika, odabrali samo one za koje su bili sigurni da pripadaju korpusu naslova ameri~kih autora. Svakako, svesni toga da su mogu}i i propusti, upozoravaju nas na tu ~iwenicu i detaqno poja{wavaju bibliografsko-istra`iva~ki postupak koji su primijenili. U prilog poja{wewa metodologije rada, a sve u ciqu lak{eg kori{}ewa bibliografije, prire|iva~i nas upoznaju i sa elementima katalo{ko-bibliografskih pravila koja su primijewena prilikom opisa publikacija, sa rasporedom gra|e i ura|enim registrima. Za ovaj vid specijalnih bibliografija posebnu vrijednost predstavqaju registri prevedeni na druge jezike. U navedenoj bibliografiji svi ura|eni registri, izuzev Registra prevodilaca, imaju i svoju „englesku” varijantu. Za korisnike ovog bibliografskog priru~nika koji se slu`e iskqu~ivo engleskim jezikom od velikog zna~aja je i mogu}nost da preko engleske varijante registara mogu do}i do `eqenih informacija skrivenih u popisanoj gra|i. Prevodila~ki dio posla (uvod i registri) uradila je Tamara Butigan iz Narodne biblioteke Srbije. S obzirom na to da je ovoj bibliografiji primarni bibliografski izvor podataka bila elektronska katalo{ko-bibliografska baza Narodne biblioteke Srbije, autori su bili u mogu}nosti da pretra`ivawem baze urade i zna~ajan broj kra}ih statisti~kih analiza rezulata

91

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

{tamparsko-izdava~ke i prevodila~ke djelatnosti u Srbiji i Crnoj Gori za period od 2000. do 2005. godine. Analize su se odnosile na prevodila~ke aktivnosti pojedinih gradova, izdava~kih ku}a, najprevo|enije ameri~ke autore, najprevo|enije naslove, najzastupqenije teme, najaktivnije prevodioce i drugo.

Ova bibliografska gra|a, sa svim prate}im elementima koji je ~ine kvalitetnijom i u informacionom smislu, bi}e osnovica za sve one koji se bave me|unarodnom kulturnom saradwom, istra`ivawem u oblasti prevodila~ke djelatnosti, nau~nih dostignu}a i razvoja savremenih dru{tvenih odnosa uop{te.

Zdravka Radulovi}

Na{e kwige u Kongresnoj biblioteci Bibliografija srpskih i crnogorskih kwiga na engleskom jeziku u kolekcijama Kongresne biblioteke 1990–2005 = BibliographÚ of Serbian and Montenegrin Monographs in English from the Collections of the LibrarÚ of Congress : 1990–2005 / Mira Nezar. – Beograd : Narodna biblioteka Srbije = Belgrade : National LibrarÚ of Serbia, 2006.

92

Prezentovana gra|a Bibliografije srpskih i crnogorskih kwiga na engleskom jeziku u kolekcijama Kongresne biblioteke 1990–2005, autora Miroslave Nezar, predstavqa drugi dio izdava~kog projekta Narodne biblioteke Srbije i Ambasade Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Publikovana bibliografska gra|a, hronolo{ki ome|ena od 1990. do 2005. godine, obuhvata popis 783 bibliografske jedinice sre|ene po abecednom redu autora (li~na imena i kolektivni autori). Pored Uvoda, koji je publikovan na engleskom i srpskom jeziku (prevela na srpski Tamara Butigan), ova publikacija, koja spada u red bibliografskih priru~nika primarnog karaktera (kwige obra|ene de visu), ima i neophodne registre namijewene lak{em pretra`ivawu gra|e na oba jezika: Registar naslova (na srpskom), Registar naslova (na engleskom), Registar autora (na srpskom i engleskom), Predmetni registar (na srpski prevela Tamara Butigan), Predmetni registar (na engleskom), Registar originalnih naslova (na srpskom) i Registar prevodilaca. U uvodnom dijelu nas Miroslava Nezar, prire|iva~ ove bibliografije, upoznaje sa predmetom i ciqem Bibliografije, metodologijom we-

ne izrade i statisti~kim pokazateqima dobijenim analizom sadr`ine popisane gra|e. Prezentovana bibliografska gra|a nudi najve}i broj informacija o tome koje sve publikacije autora iz Srbije i Crne Gore za period 1990. do 2005. posjeduje Kongresna biblioteka u svojim kolekcijama. U okviru popisane gra|e su i djela autora srpskog i crnogorskog porijekla koji `ive i rade u dijaspori, ukqu~uju}i i biv{e jugoslovenske republike. U bibliografiju su uvr{teni i srpski i engleski rje~nici i kwige iz gramatike srpskog jezika, nevezano za nacionalnost autora. U prilog poja{wewa metodologije rada, a u ciqu lak{eg kori{}ewa bibliografije, autorka Miroslava Nezar nas upoznaje i sa elementima katalo{ko-bibliografskih pravila primijewenih prilikom opisa publikacija, sa rasporedom gra|e i ura|enim registrima. Pored osnovnog bibliografskog opisa, uz bibliografske jedinice su navedeni i elementi predmetne obrade publikacija, {to je neuobi~ajeno u na{oj bibliografskoj praksi, ali za one koji se slu`e engleskim jezikom mogu biti korisne u pogledu sagledavawa sadr`ine publikacije koja je predmetizacijom vi{estruko osvijetqena. Uvidom u sadr`inu Predmetnog registra i kratke statisti~ke analize gra|e koju je u uvodnom dijelu prezentovala Miroslava Nezar, uo~ava se da je osnovna tema velikog broja publikacija raspad Jugoslavije i ratna de{avawa od 1991. do 1995. godine. Zna~ajan broj kwiga

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

obra|uje i teme posve}ene dru{tvenim i privrednim promjenama tokom procesa evropskih integracija. Analize se odnose i na izdava~ke aktivnosti pojedinih gradova, izdava~kih ku}a, najzastupqenije teme i autore, jezike na kojima su publikacije objavqene, najaktivnije prevodioce i drugo. Pored najve}eg broja kwiga objavqenih u Srbiji i Crnoj Gori, u gra|i je registrovano i 190 izdawa publikovanih u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama.

Posebnu informativnu vrijednost Bibliografiji daju brojni registri ura|eni na engleskom i srpskom jeziku. Ovaj bibliografski popis je samo dio svjedo~anstva da stvarala{tvo na{ih autora nalazi svoje mesto i izvan granica domovine. Bi}e od koristi ameri~kim i na{im nau~nim radnicima i poslenicima kulture jer }e na jednom mjestu mo}i da na|u bar mali dio onoga {to Srbiju i Crnu Goru predstavqa u najboqem svjetlu.

Zdravka Radulovi}

Biblioteka – ku}a vekova Povodom 160 godina ^itali{ta i 140 godina od osnivawa Narodne biblioteke u Kragujevcu dr Mila Stefanovi} i Predrag Cile Mihajlovi} su pripremili izlo`bu o nastanku i razvoju ove kulturne institucije. Izlo`ba „Biblioteka – ku}a vekova” Narodne biblioteke „Vuk Karaxi}” u Kragujevcu prezentira kulturnoj javnosti korene i razvoj nacionalnog i kragujeva~kog bibliotekarstva. Ova izlo`ba je, od kraja septembra, gostovala u Narodnoj biblioteci Srbije.

Vodi~ za korisnike NBS

Srpska bibliografija 1851–1879.

Vodi~ kroz Narodnu biblioteku Srbije / Êurednici Vesna Jovanovi} i Sa{a Ili}Ë. Beograd : Narodna biblioteka Srbije, 2006.

Matica srpska u Novom Sadu je po~etkom juna sve~ano promovisala prvi tom Srpske bibliografije 1851–1879. godine Du{ana Pankovi}a. Govorili su prof. dr Aleksandra Vrane{, Miro Vuksanovi}, prof. dr Vitomir Vuleti}, Lazar ^ur~i}, Marija Jovancai i autor.

Nakon vi{e od dvadeset godina, Narodna biblioteka Srbije je izdala vodi~ za korisnike, u kome predstavqa i svoje nove servise.

93

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Bibliografije dva kwi`evnika Bibliografija Matije Be}kovi}a / Dejan Vuki}evi}. – Beograd : Dereta, 2006. Bibliografija Dragana Laki}evi}a / Dejan Vuki}evi}. – Beograd : Dereta, 2006.

94

Izdava~ka ku}a „Dereta” nedavno je pokrenula novu ediciju pod nazivom „Biblioteka Bibliofilija” (urednik Dijana Dereta), u kojoj su u toku 2006. godine objavqene dvije personalne bibliografije Dejana Vuki}evi}a: Bibliografija Matije Be}kovi}a i Bibliografija Dragana Laki}evi}a. Osim {to se bavi kwi`evno{}u (pisac i kwi`evni kriti~ar), mr Dejan Vuki}evi} pokazuje vidne rezultate i na poqu bibliografskih istra`iavawa. Uo~qivo je wegovo posebno interesovawe za rad na bibliografijama poznatih srpskih pisaca (B. Petrovi}, A. Vukadinovi}, B. Radovi}, M. M. Pe{i}, B. Peki}, D. Ki{, S. Simonovi}, M. Markov, A. [anti}, J. J. Zmaj, V. Desnica, D. Laki}evi}, M. Be}kovi}), ali i za rad na bibliografijama serijskih publikacija (Bibliografija priloga u kraqeva~koj kwi`evnoj periodici, Bibliografija ~asopisa „Delo”). Personalne bibliografije su objavqivane kao posebni prilozi u zbornicima posve}enim odre|enim autorima i u serijskim publikacijama. Bibliografije Matije Be}kovi}a i Dragan Laki}evi}a objavqene su kao zasebne publikacije u izdawu izdava~ke ku}e „Dereta”. S obzirom na to da se u oba slu~aja kao predmet obra|uju li~nosti sa impozantnim brojem objavqenih radova, a i radova o wima, rad na bibliografijama ovog tipa iziskuje veliko poznavawe svih procesa rada u okviru istra`iva~kog, ali i metodolo{kog pristupa prilikom kona~nog oblikovawa i publikovawa ovakvih izdawa. ^iwenica da se autor podjednako bavi kwi`evnim i bibliote~kim radom neminovno nam u~vr{}uje saznawe da je to idealan spoj, nivo obrazovawa i stru~nosti za rad na bibliografijama ovog tipa. Sposobnost prepoznavawa kwi`evnih oblika, tematike i sadr`aja objavqenih radova jedan je od bitnih preduslova da se gra|a grupi{e kvalitetno. Sam odabir i selekcija objavqenih radova koju `elimo

bibliografski popisati zahtijeva posebno stru~no obrazovawe iz odre|ene oblasti, u ovom slu~aju kwi`evnosti. Svjesni uloge i zna~aja personalnih bibliografija u okviru nau~nih istra`iavawa, raduje nas saznawe da se pojavquju mla|i kadrovi kojima ovaj nedovoqno atraktivan i vrlo slo`en bibliote~ko-istra`iva~ki rad nije stran i neva`an. Do sada objavqeni radovi Dejana Vuki}evi}a iz ove oblasti dovoqna su potvrda na{em uvjerewu da }e svaka nova bibliografija potpisana wegovim imenom biti kvalitetnija i cjelovitija. Svjesni ~iwenice da su potrebe korisnika sve ve}e i zahtjevnije, da se atorski radovi objavquju u najrazli~itijim {tampanim i elektronskim oblicima (elektronske i multimedijalne publikacije i ~asopisi, veb stranice...), pred bibliografima su novi izazovi, nova usavr{avawa, stalne dileme i preispitivawa kako izna}i najboqa metodska rje{ewa. Metodolo{ki princip u radu na ovim bibliografijama je najve}im dijelom ujedna~en. Obje bibliografije, uz prezentovanu bibliografsku gra|u, imaju kra}e napomene prire|iva~a koje sadr`e osnovne biografske podatke pisca, popis dobijenih nagrada i priznawa i kra}u napomenu u fusnoti u kojoj nas prire|iva~ upoznaje sa osnovnim metodolo{kim principima rada na ovim bibliografijama. Obje bibliografije imaju Imenski registar, kao jedini instrument preko koga korisnici mogu do}i do `eqene informacije, a potom i biqe{ku o autoru. Posmatrano iz ugla korisnika, `eqnog brze informacije, {to je i krajwi ciq bibliografskog i bibliote~kog rada, ovim bibliografijama, osim liste bibliografskih izvora, nedostaje i popis sadr`aja, gdje bi se najbr`im putem moglo do}i do informacije {ta je sve obuhva}eno u ponu|enoj bibliografskoj gra|i i na koji na~in je ura|ena wena klasifikacija. Imenski registar, kao informativno pomagalo, nudi informacije o imenima autora koji se spomiwu u svim bibliografskim jedinicama kao autori, koauto-

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

ri, urednici, prevodioci, ali i imena li~nosti koja se pojavquju kao predmet o kojima se govori u objavqenom tekstu. Broj~ani pokazateqi navedeni iza imena daju nam najbr`u informaciju o tome ko se najvi{e bavio kwi`evnim stvarala{tvom, u ovom slu~aju pisaca Matije Be}kovi}a i Dragana Laki}evi}a, ali i imena koja su bila predmet kwi`evne kritike samog Be}kovi}a i Laki}evi}a. Uvidom u gra|u, uo~ili smo da su u Bibliografiji Matije Be}kovi}a popisani vrlo zna~ajni zbornici radova wemu posve}eni: Poetika Matije Be}kovi}a (1995), Predskazawa Matije Be}kovi}a (1996), Poezija Matije Be}kovi}a (1999), Matija Be}kovi}, pesnik (2002), ali pojedina~ni radovi iz tih zbornika nisu. Ukoliko ti zbornici nisu analiti~ki obra|eni, mogu}e rje{ewe je bilo da se u napomenama navedu svi radovi. Ako imamo u vidu da su u literaturu uvr{}eni radovi o Matiji Be}kovi}u objavqeni u nekim drugim tematskim zbornicima, nije bilo nikakvog razloga da se i ovi, vrlo dragocjeni naslovi, ne na|u u bibliografiji. Po{to su izostavqeni u samoj gra|i, ti prilozi nisu registrovani preko brojeva bibliografskih jedinica ni u Imenskom registru ove bibliografije. Bibliografije ovog tipa, pogotovu kada se radi o imenima kao {to je Matija Be}kovi}, dozvoqavaju i razra|enije grupisawe gra|e u okviru literature. U ovom slu~aju, imaju}i u vidu razvrstavawe prvog dijela bibliografije u grupe i podgrupe, sasvim je bilo logi~no da se i u okviru literature posebno izdvoje monografske publikacije posve}ene Matiji Be}kovi}u, prilozi objavqeni u zbornicima i monografskim publikacijama, a potom i oni {tampani u ~asopisima i novinama. Naravno, na ovakvoj podjeli mo`emo insistirati samo kod li~nosti koje za takvu podjelu imaju dovoqno raspolo`ive gra|e. Naslovi prezentovanih bibliografija navode nas na prvu pomisao da se radi o potpunoj, tzv. iscrpnoj bibliografiji (ako one uop{te postoje?). I{~itavaju}i biqe{ku navedenu u fusnoti, saznajemo da su u prvom poglavqu popisana sva posebna izdawa ovih pisaca, a u ostalim „samo jedno”. Naveden je i podatak da gra|a ne obuhvata radove Matije Be}kovi}a objavqene pod pseudonimom Janez Pa}uka. U obje bibliografije primijeweni su me|unarodni standardi za bibliografski opis monografskih publikacija i analiti~ku obradu serij-

skih publikacija: ISBD(M), ISBD(CP). Po{to standardi za potrebe rada na bibliografijama i popisima literature preporu~uju i skra}eni opis, nije bilo neophodno optere}ivati sadr`inu bibliografskih jedinica elementom gdje se iza kose linije (/) navodi ime i prezime autora (u ovom slu~aju Matija Be}kovi} i Dragan Laki}evi}). Po{to su svi radovi u prvom dijelu bibliografije djelo autora kome je posve}ena cijela publikacija, ne ~ini nam se neophodnim i prakti~nim da se wihova imena navode u svakoj jedinici zaredom. [to se ti~e bibliografske obrade radova objavqenih u zbornicima i periodici (u prvom i drugom dijelu bibliografije), i tu standardi preporu~uju skra}ewa zamjenom oznake U: sa dvije kose linije (//), koje podatke o ~asopisima vezuju za posledwe elemente bibliografskih jedinica. Skra}ewa su mogu}a i u navo|ewu oznaka za materijalni opis serijskih publikacija, gdje se izbacuju skra}enice za oznake godi{ta, broja i stranica (34:2(2.09.2005)34-38). Naravno, ove bibliografije nisu izgubile na kvalitetu zbog toga {to je primijewen potpuniji bibliografski opis koji je, za korisnike nedovoqno upu}ene u prepoznavawe elemenata bibliografskih jedinica, mnogo jednostavniji. Skra}eni opis smawuje obim bibliografije i tro{kove wenog objavqivawa. Bibliografima nije nepoznata ~iwenica da ih „naru~ioci posla”, zbog u{tede prostora i sredstava, ~esto primoravaju da bibliografsku gra|u svode na obim „selektivnih bibliografija”. ^ini nam se da je uputno razmi{qati i o skra}enom bibliografskom opisu kao mogu}em rje{ewu, kako bi bibliografije bile {to kompletnije i potpunije. Bibliografija Matije Be}kovi}a sadr`i 1.432, a Dragana Laki}evi}a 1.358 bibliografskih jedinica. Raduje saznawe da je izdava~ka ku}a „Dereta” imala sluha da pokrene ediciju koja promovi{e izdawa koja su samo jo{ jedna potvrda zna~aja pojedinih pisaca u srpskoj kulturi.

Zdravka Radulovi}

95

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Iz starih biblioteka Stara i retka kwiga i periodika u Narodnoj biblioteci Smederevo : (1544-1867) : bibliografija. Sv. 1, 1544-1850 / Marina Lazovi}, Gordana Jovanovi}. – Smederevo : Narodna biblioteka , 2006.

96

Fond stare i retke kwige u Narodnoj biblioteci Smederevo sadr`i vi{e od dve hiqade monografskih publikacija i 60 svezaka periodike, koje poti~u iz privatnih biblioteka Dimitrija Qoti}a, Milana Stoimirovi}a Jovanovi}a i @arka M. \uki}a. Ve}ina tih kwiga je na stranim jezicima, me|u wima i najstarija kwiga u fondu La Comedia di Dante Aligieri iz 1544. godine. Narodna biblioteka Smederevo, osnovana 1846. kao Smederevsko ~itali{te, pretrpela je te`ak udarac tokom Drugog svetskog rata. Aprila 1941, posle napada nacisti~ke Nema~ke i kapitulacije Jugoslovenske vojske, rad Biblioteke je prekinut. Posle nepuna dva meseca, kada je 5. juna 1941. do{lo do katastrofalne eksplozije municije u smederevskoj tvr|avi, pored velikih razarawa i qudskih `rtava u celom gradu, uni{tena je i zgrada u kojoj su se nalazile Biblioteka i ~itaonica. Prema kazivawu Aran|ela R. Stefanovi}a, upravnika Biblioteke od 30. septembra 1946, preostalo je samo 68 poluo~uvanih kwiga. Da bi se sanirale posledice eksplozije, vlast u okupiranoj Srbiji, sa generalom Milanom \. Nedi}em na ~elu, osnovala je Komesarijat za obnovu Smedereva. Za izvanrednog komesara postavqen je Dimitrije V. Qoti}. Komesarijat je, izme|u ostalog, nastojao da obnovi javne ustanove ~iji je rad za vreme okupacije i nakon eksplozije zamro. U takvim okolnostima, tokom 1942/43. godine obnovqena je Biblioteka u Smederevu. Obnovu fonda pomogao je u prvom redu Dimitrije Qoti} jer je Gradskoj kwi`nici stavio na raspolagawe svoju veliku privatnu biblioteku od 4.800 naslova, nasle|enu od oca Vladimira, generalnog konzula pretkumanovske Srbije u Solunu. Biblioteka je posle rata konfiskovana. Pored toga, op{tinske vlasti u Smederevu su za vreme okupacije od }erke @arka M. \uki}a, sve{tenika iz Vojvodine, otkupile wegovu privatnu biblioteku za 300.000 okupacijskih dinara. Ova biblioteka je posedovala vredne crkvene, bogoslovske kwige, re~nike, leksikone, kao i beletristiku na srpskom, ma|arskom i nema~kom jeziku. Krajem 1944, po oslobo|ewu Smedereva od nema~ke okupacije, konfiskovana je velika

privatna biblioteka Milana Stoimirovi}a Jovanovi}a, novinara i diplomate, pored Qoti}eve, najve}a u Smederevu, ~ime se fond Biblioteke uve}ao za blizu 6.000 kwiga. S obzirom na vrednost fonda, Narodna biblioteka Smederevo je odlu~ila da objavi Katalog stare i retke kwige i periodike {tampane od 1544. do 1867. godine, ~iji su autori Marina Lazovi} i Gordana Jovanovi}. Prva sveska sadr`i publikacije izdate od 1544. do 1850. godine. Raspored gra|e je hronolo{ki, a u okviru godine alfabetski, odnosno abecedni. Katalog ima tri celine. U prvoj su monografske publikacije {tampane }irilicom i gr~kim alfabetom, u drugoj publikacije {tampane latinicom, a tre}a obuhvata periodiku. Opis je ra|en prema ISBD(M) i ISBD(S), a u napomenama su navedeni svi zapisi, posvete i potpisi. Registrovani su i svi stari pe~ati i ekslibrisi. Katalog sadr`i 243 jedinice i opremqen je autorskim registrom (}irili~nim i latini~nim), registrom naslova (tako|e posebno }irili~nim i latini~nim), hronolo{kim registrom, kao i registrom izdava~a i {tampara. U uvodu Kataloga prvi autor, Marina Lazovi}, pomiwe srpske kwige 18. veka, sredwovekovne biblioteke u Smederevu, kao i nastanak Fonda stare i retke kwige u Narodnoj biblioteci Smederevo od privatnih biblioteka. Vrednost ovog kataloga potvr|uje i ~iwenica da Narodna biblioteka Srbije ne poseduje slede}u publikaciju: br. 215. Ru`ica : za godð 1828. e`e estð vðsokosnìì imhÓÈÍ dneì 366. Pe~atana u Budimu : Êb.i.Ë, 1828. – 14 cm Vl. NB Smederevo S - I – 4 Na`alost, mo`emo da konstatujemo da stru~na literatura koja obuhvata ovaj period nije konsultovana u dovoqnoj meri. Tako je, na primer, autor jedinice br. 122 iz 1845, Izstupleniï M. Sveti}a u Utuku II, Konstantin Bogdanovi}, {to je razre{eno u Katalogu kwiga na jezicima jugoslovenskih naroda 1519–1867, i uneto u bazu COBISS.NBS. Isti propust odnosi se i na jedinicu br. 131 iz 1846, Francuzsko-srbskiì rh~nikÍ, ~iji je autor Dimitrije Isailovi}. Autor je dat u Novakovi}evoj Srpskoj bibliografiji i u Katalogu kwiga na jezicima jugoslovenskih naro-

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

da 1519–1867, kao i u bazi COBISS.NBS. Nije navedeno ni o{te}ewe primerka – primerak Narodne biblioteke Smederevo ima 732 strane, a Narodne biblioteke Srbije 1.484 stupca (ime autora je na kraju teksta). Kao propust navodimo i autorsku odrednicu br. 57 iz 1827. koja se vodi na usvojen oblik imena: Jovan Damaskin, a ne Damaskin, Jovan.

Uprkos navedenim propustima, o~ekivanim u svakom stru~nom radu ove vrste, s obzirom na bogatstvo zbirke, zahvalni smo autorima {to rade na prezentaciji starih i retkih kwiga i periodike. DDDDDDDDDDDD DDDDDDDDDDDDDDDodaj ovde jedan red

Milica Crnojevi}

Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske

Istorija duga sedamdeset godina 70 godina Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske : 1936-2006 / [kompletna izrada kataloga Tawa Slijep~evi}, Igor Milovanovi}; urednik kataloga Ranko Risojevi}]. - Bawa Luka: Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2006. Povodom proslave sedamdeset godina postojawa, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske {tampala je katalog pod nazivom 70 godina Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske: 1936–2006. Na izradi kataloga radio je tim stru~nih qudi, Tawa Slijep~evi} i Igor Milovanovi}, a urednik je Ranko Risojevi}, direktor NUB RS. Promocija kataloga organizovana je u sklopu proslave 70 godina biblioteke, koji je pratila i prigodna izlo`ba. Izlo`ena su originalna dokumenta o osnivawu, radu, promjeni naziva i pravilnicima biblioteke tokom sedamdeset godina, ~lanci u novinama koji prate rad biblioteke, fotografije kwiga, odjeqewa i svih zgrada u kojima je biblioteka do sada radila, plakati zna~ajnih kulturnih doga|aja koje je biblioteka organizovala, pohvale i zahvalnosti poznatih pisaca i nau~nih radnika u kwizi utisaka, nagrade koje je biblioteka osvojila i drugo. Sve ovo je kori{}eno i u izradi Kataloga, ali je odabrano samo najva`nije {to je moglo stati na pedesetak strana, a da pri tom prezentuje bogatu istoriju biblioteke. Na koricama Kataloga nalaze se ~etiri fotografije zgrada u kojima je od 1936. do 2006. bila biblioteka. Zatim slijedi dokumenat o osnivawu i uvodna rije~ urednika, koja je ujedno

poziv svim budu}im korisnicima. Sredi{wi i najva`niji dio kataloga predstavqa istorijski pregled najzna~ajnijih zbivawa. Izdvoji}emo samo nekoliko zna~ajnih datuma: 1936, 26. april – Otvorena prva javna biblioteka u gradu Bawaluka. Biblioteka je smje{tena u Domu kraqa Petra I oslobodioca. Fond kwiga 6.000. 1941. – Dio kwiga raspore|en po bibliotekama, ve}ina spaqena na Bawalu~kom poqu. 1953. – Biblioteka postala saomstalna institucija sa svojim statutom i organima upravqawa. 1962. – Novi stru~ni katalog po me|unarodnim standardima. U Biblioteci oko 70.000 kwiga. 1969. – Katastrofalni potres, prostorije Biblioteke u Domu kulture demolirane i neupotrebqive. U gradskom odjeqewu Mejdan mogu} rad. 1986, 13. decembar – Biblioteka se uselila u Dom radni~ke solidarnosti. Adaptiran prostor od 3.600 kvadratnih metara. Na policama 192.383 kwige. 2001. – Osnovana ISBN agencija za Republiku Srpsku.

97

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

2004. – NUB RS postala ~lanica Me|unarodne federacije bibliote~kih asocijacija (IFLA). Preostali dio kataloga prikazuje kako izgleda i {ta nudi Narodna i univerzitetska biblioteka danas. Tu su osnovni podaci. Gradska jedinica ima: – Informativno-pozajmno odjeqewe; – Dje~je odjeqewe sa ~itaonicom; – Ogranak biblioteke Obili}evo. Univerzitetska jedinica nudi slede}e usluge: – Referalno odjeqewe pru`a usluge u nau~no-informacionom i ra~unsko programerskom centru; – Kori{}ewe studijskih ~itaonica i pristup internetu; – Kori{}ewe stranih ~itaonica (francuska ~itaonica „Viktor Igo”, wema~ka ~itaonica „Tomas Man”, „Ameri~ki kutak) koje nude i kurseve stranih jezika; – Odjeqewe periodike. Mati~na jedinica nudi: – Informacije u vezi mati~ne i fakultetske biblioteke, bibliote~ko-informacione djelatnosti, obaveznog primjerka;

Scandinavian Public LibrarÚ ÛuarterlÚ Nordic Public LibrarÚ Authorities, No. 4 (2005), 1 (2006), 2 (2006), 3 (2006) ÞÞÞ.splÜ.info

98

Posledwi broj za pro{lu godinu Scandinavian Public Library Quarterly, zajedni~kog stru~nog izdawa nordijskih biblioteka na engleskom jeziku, posve}en je bibliotekama kao „mestu susreta” i wihovoj socijalnoj ulozi. Bez obzira na za nas fantasti~nu automatizaciju poslovawa i servisa, ili mo`da ba{ zbog toga, one punu pa`wu poklawaju `ivom kontaktu s korisnicima i stvarawu prijatnog okru`ewa za boravak i rad u biblioteci. Barbro Wigell-Ryynänen u tekstu „In real life”, govori o razlozima zbog kojih gra|ani pose}uju biblioteke, o tome da one nisu vi{e samo tiha mesta za u~ewe, ve} vitalne institucije jedne zajednice, `iva mesta gde se gra|ani susre}u i zadovoqavaju svoje intelektualne i `ivotne potrebe. Sve vi{e su okrenute saradwi sa korporacijama, {kolama i razli~itim obrazovnim institucijama i organiza-

– Izrada CIP-a, katalo{ka obrada novih publikacija. Nacionalna jedinica pru`a: – Usluge agencije ISBN; – Usluge agencije za ISMN; – Informacije o kulturno-prosvjetnoj i izdava~koj djelatnosti NUB RS. Nakon toga, nekoliko stranica je posve}eno fotografijama stare i rijetke kwige u vlasni{tvu biblioteke, starim pismima i rukopisima, kao i vlastitim izdawima biblioteke. Na samom kraju kataloga je li~na karta biblioteke, sa svim podacima o prostoru, kadru, opremi, fondovima i katalozima. Katalog je ura|en kvalitetno, na kvalitetnom papiru, sa kolor fotografijama, i mo`e da se koristi kod razli~itih istra`ivawa o NUB RS. Ovo je svakako poduhvat koji je zahtjevao mnogo truda stru~nih lica i donosi mno{tvo korisnih informacija o ovoj va`noj kulturnoj ustanovi. Katalog se mo`e skinuti sa veb stranice www.nubrs.rs.ba.

Aleksandra ^vorovi}

cijama. Prilikom preseqewa u drugi grad ili zemqu biblioteka je dobro mesto od koga se mo`e zapo~eti upoznavawe i navikavawe na novu sredinu. Predstavqen je danski projekat grupnog ~itawa novina, namewen `enama imigrantima, koji je imao za ciq wihovu boqu integraciju u novu sredinu, informacioni kafei u bibliotekama sme{tenim u kvartovima sa velikim brojem imigranata nameweni mla|oj populaciji (u kojima mogu dobiti pomo} u savladavawu {kolskog gradiva), primeri specijalnih biblioteka koje se otvaraju prema javnosti i gra|anima i dve helsin{ke biblioteke: „muzi~ka” Library 10 i „virtuelna” meetingpoint¿lasipalatsi, o kojima smo pisali u pro{lom broju ^itali{ta u dodatku posve}enom finskom bibliotekarstvu. Ovde mo`ete prona}i i prikaz prvog ovogodi{weg broja.

No. 2 (2006) Tema broja su projekti, prioriteti i na~ini na koje nordijski bibliotekari koriste sredstva koja su im stavqena na raspolagawe za razvoj javnih i {kolskih biblioteka, dr`avne strategije u oblasti bibliotekarstva i uloga biblioteka u regionalnom razvoju. Niels Ole Pors isti~e va-

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

`nost oslu{kivawa potreba korisnika, Jonna Holmgaard Larsen (urednica ~asopisa) govori o strategiji i marketingu i o tome koliko je va`no publikovati i „reklamirati” postignute rezultate, kako bi javnost bila upoznata sa wima i mogla da koristi nove servise, a Mona Qick o ulozi biblioteka u u~ewu i usavr{avawu odraslih.

No. 3 (2006) U najnovijem broju Scandinavian Public Library Quarterly razmatra se odnos izme|u korisnika i bibliotekara, va`nost wihove me|usobne dobre `ive komunikacije i dijaloga preko interneta. Prilozi su posve}eni naj~e{}im virtuelnim formama komunikacije: blogu, Wiki i Podcastu i primenama novih tehnologija. Predstavqena su dva {vedska bibliote~ka portala, SESIM i SAMSÖK, razli~iti interaktivni veb servisi, a Maria Törnfeldt pi{e o {vedskom projektu koji ima za ciq da pomogne bibliotekama da redizajniraju svoje sajtove i „xunglu” wihove

Jutarwi bibliotekar Elektronski bilten asocijacije za unapre|ewe informacijskih nauka Infohouse, Sarajevo, br. 24 (april 2006), 25 (maj 2006), 26 (jun 2006), 27-28 (jul-avgust 2006) ÞÞÞ.infohouse.ba Od uvodnika u aprilu („najokrutnijem mesecu”) do julsko-avgustovskog upozorewa da bi vas seks tokom leta mogao ubiti, Jutarwi bibliotekar donosi mno{tvo zanimqivih, korisnih, mawe korisnih i nekorisnih informacija i priloga. U aprilskom broju predstavqena je baza ~asopisa i drugih podataka Sage Full Text Collection (trezor nau~nog blaga), idealan bibliotekar: „onaj koji ne pu{i u biblioteci, ne pije kafu, ne igra pasijans, ne okre}e se za korisnicama...”, dakle, Libromat ~udo dana{wice, idealan poklon za va{u omiqenu bibliotekarku. Objavqen je i intervju sa Robertom J. Doniom, ameri~kim istori~arem, jednim od najpoznatijih svjetskih balkanologa, savjetnikom Ha{kog tribunala i predsednikom ovogodi{weg organizacionog komite-

organizacione strukture prilagode korisnicima digitalnih servisa, koji imaju problema ~ak i da prona|u odre|eni bibliote~ki sajt. O internet („porno”) filterima i potrebi wihovog instalirawa, pre svega zbog za{tite mla|e populacije korisnika od ne`eqenih sadr`aja, wihovom kvalitetu, tehni~kim problemima i eti~kim dilemama u vezi s pravom na slobodan pristup informacijama pi{e professor Niels Ole Pors, o interaktivnoj de~joj biblioteci Jannik Mulvad, a Marjatta Hemming o ulozi biblioteka u razvijawu informacione pismenosti i podr{ci savremenom obrazovawu. U redovnim rubrikama na kraju ~asopisa mo`emo pro~itati izve{taj o radu i odluke Saveta ministara nordijskih zemaqa i aktuelne vesti o de{avawima u nordijskom bibliotekarstvu.

G. T.

ta Me|unarodnog susreta bibliotekara slavista u Sarajevu. Mo`ete na}i izve{taje sa leto{we LIDA konferencije u Dubrovniku, 18. me|unarodnog sajma kwiga i u~ila i druge Konferencije bibliotekara slavista u Sarajevu. Majski broj, uz ostale priloge, donosi i onaj o informacijskoj pismenositi i izve{taj sa sedmih Evropskih kwi`evnih susreta u Sarajevu, a junski se}awe na Farah i profesora Bakar{i}a, intervju sa Beom Kloc, osniva~icom CEEOL (Central Eastearn European Online Library), tekst o novim Guglovim servisima... Najzad, julsko-avgustovski Ar~i&Maja broj predstavqa doma}e i strane veb portale resursnih centara („Donatori na{i nasu{ni”), The Monasterium-project, Biblioteku fraweva~kog samostana „Duha svetoga” u Fojnici (jednu od tri veoma vrijedne samostanske biblioteke u BiH), veb traveling [evka Baji}a, a ono zbog ~ega je bukvalno razgrabqen i jedva da se mo`e na}i jo{ koji primerak na internetu (probajte na www.infohouse.ba) je „Kwiga o Madackom”, tekst koji osvetqava li~nost i delo glavnog urednika Jutarweg bibliotekara.

99

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Godi{wak Biblioteke Matice srpske Novi Sad, 2005. Godi{wak Biblioteke Matice srpske u novom broju objavquje priloge „Elektronska obrada rariteta” Novke [okice-[uvakovi}, „Smisao ~itawa” @eqka Vu~kovi}a, „Referalni centar BMS 1985–2005.” grupe autora, „Analiti~ka obrada periodike u BMS” Kate Miri}, „Predmetne odrednice u elektronskom katalogu” Radovana Mi}i}a, „Vasa Staji} u BMS” Gordane \ilas, „Varijante Bukvara Teofana Prokopovi~a iz 1726. godine” i „O Jevgeniju Qvovi~u Nemirovskom – povodom osamdesetogodi{wice `ivota” Du{ice Grbi}. Tu

su i prikazi novih stru~nih izdawa, izve{taj o radu Biblioteke Matice srpske u pro{loj godini, blok posve}en novoustanovqenoj nagradi „Sreten Mari}” i prevodi tekstova: „Bibliografska transformacija znawa” V. P. Leonova, „Sloboda informacije u savremenom dru{tvu” F. Sejersted, „Autorsko pravo u bibliote~koj delatnosti” S. G. Bogacka, „Povezivawe sa pro{lo{}u – digitalizacija novina u nordijskim zemqama” M. Bremer-Laamanen, „Kontinuirani profesionalni razvoj: trendovi i perspektive u nordijskom kontekstu” G. Larsen, „Inovacije u bibliotekama za dru{tvo znawa” K. Drotner, „Od bibliografa do kustosa” Gledis-En Vels i R. Pirs-Mozes, „Nova biblioteka hibridne umetnosti: {tampani materijali i virtuelna informacija” A. G. Medina i T. Kaso.

Vesti Glasilo Biblioteke Matice srpske, Novi Sad, br. 56 (april 2006) Vesti, glasilo Biblioteke Matice srpske, slave ove godine petnaesti ro|endan. Nepretenciozne i po opremi i po koncepciji, traju svih ovih godina na na{u iskrenu radost i korist. Ono {to ovom listu, biltenu daje nesumwivu va`nost i zna~aj su informacije koje donosi, a uglavnom se ti~u rada Biblioteke Matice srpske i wenih bibliotekara. U aprilskom broju Vesti izve{tavaju o sednici Upravnog i Nadzornog odbora BMS, nastavku gradwe wene nove zgrade, priznawima, sastan-

100

cima i posetama BMS, nagradama koje je upravnik Miro Vuksanovi} dobio ove godine, seminarima, proslavama i novim stru~nim izdawima. Predstavqene su izlo`be posve}ene Ivanu Franku, Jovanu Steriji Popovi}u, Nikoli Tesli, Semjuelu Beketu i najavqeni novi brojevi kwi`evno-filozofskog godi{waka Sretena Mari}a Raskr{}a. Vesti nas upoznaju sa bibliografom BMS Vesnom Ukropinom i donose prevod teksta N. Oder o singapurskim bibliotekama. Glasilo izlazi tromese~no, a ure|uju ga @eqko Vu~kovi}, Ksenija [ulovi} i Aleksandra Drap{in.

Dok su se biblioteke ranije oslawale na pove}awe buxeta, svoj uspeh oni duguju poboq{awu osobqa, u~ewu i unapre|ivawu tehnolo{kog razvoja. Odbor, koji rukovodi i profitnim podru`nicama, dosta se oslawa na one koji nisu bibliotekari i usvojio je organizacionu paradigmu korporacija privatnog sektora... U slede}oj dekadi oni o~ekuju da 60 % osobqa ima magistarsku diplomu, sa malim brojem profesionalaca i ostalim brojem kwi`ni~ara. Norman Oder: Ambicija i odva`nost

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Infoteka ^asopis za informatiku i bibliotekarstvo Zajednice biblioteka univerziteta u Srbiji, Beograd, br. 3 (septembar 2005), 1- 2 (jun 2006) Tre}i broj Infoteke iz septembra 2005. godine sadr`i pet saop{tewa, prikaz rada jedne biblioteke, izve{taj sa tri nau~na skupa, nekoliko vesti i prikaza ostvarivawa mati~nih funkcija mati~nih biblioteka u mre`i specijalnih biblioteka na podru~ju Republike Srbije u 2003. godini – u odeqku MBS (Mre`a biblioteka Srbije). Autori radova u ovom broju su Branislava Avramovi}, Ivanka Klajn, Branislav \ura{evi}, Slobodan Milowi}, Stela Filipi-Matutinovi}, Bogoqub Mazi}, Aleksandra Vrane{, Dragana Milunovi}, Biqana \or|evi}, Vesna Iwac, Vera Petrovi}, Svetlana Mir~ov, Biqana Kosanovi} i Aleksandra Ten|er. U prvom tekstu ove sveske prikazana je citiranost radova doktora nauka Instituta za nuklearne nauke „Vin~a” prema bazi Science Citation Index (SCI) i predstavqa vrednovawe nau~nika ovog instituta. Ovaj ~lanak, kao i saop{tewe o perspektivi visoko{kolskih biblioteka u eri informacija (sa Me|unarodne konferencije o distribuiranim bibliote~kim informacionim sistemima u Ohridu 2004. godine) koje predstavqa odnos bibliotekara ovog tipa biblioteka prema korisnicima i samoj bibliote~koj delatnosti u budu}nosti, u celini su prevedeni na engleski. U radu Bogoquba Mazi}a o Pokretu za otvorene arhive (OAI) su obja{weni principi, definisani pojmovi i obrazlo`en je zna~aj aktivnosti na izgradwi otvorenih arhiva digitalnih dokumenata. I ovaj rad pokazuje motivisanost za unapre|ewe uloge biblioteka u novom, informacionom dru{tvu, kao i veliku ulogu bibliotekara u izgradwi i kori{}ewu digitalnih repozitorija. O obrazovawu bibliotekara u svetu i kod nas, kao i o izazovima koje donose nove obrazovne metodologije i reforma, kao i saradwi sa inostranim univerzitetima pi{e Aleksandra Vrane{. Data je i analiza stawa specijalnih biblioteka u Republici Srbiji u 2003. godini, kao i mere za unapre|ewe rada bazirane na podacima iz te analize. Prikazan je rad Biblioteke Filolo{ko-umetni~kog fakulteta u Kragujevcu, a tu su i izve{taji sa Ifla kongresa u Oslu, 11. susreta bibliografa u spomen na dr Georgija Mihailovi}a u In|iji i skupa posve}enog Me|ubibliote~koj saradwi pravnih fakulteta u regionu u Neumu. Opisan je primer Srbije u primeni DOI brojeva u nau~nim ~asopisima, kao i rad Ko-

misije za informacije i dokumentaciju zavoda za standardizaciju SCG koji je upotpuwen spiskom va`e}ih ISO standarda obuhva}enih radom ISO TC 46, „Informacije i dokumentacija”. U dvobroju ~asopisa Infoteka iz 2006. godine nalaze se saop{tewa, ~lanci, izve{taji sa skupova, prikaz publikacija, kao i baza podataka MBS. Sedam saop{tewa, podeqenih u tri celine, nalaze se na po~etku sveske, a ve} su izneta na stru~nim skupovima: 11. stru~nom skupu Zajednice biblioteka univerziteta u Srbiji, 2. seminaru o otvorenom pristupu nau~nim informacijama (oba odr`ana u Beogradu) i 71. konferenciji Ifle. Ova saop{tewa su u celini prevedena na engleski jezik, a kod objavqenih ~lanaka prevedeni su samo sa`eci. Autori saop{tewa su Milena Mati}, Stela Filipi-Matutinovi}, Lilian van der Vart, Melisa Hageman, Gordana Viloti}, Slavica Nestorovi}-Petrovski, Aleksandra Pavlovi}, Vera Proki} i Jelena Dobrilovi}. ^lanke su napisali Jelena Ra|enovi}, Branko Milosavqevi}, Du{an Surla, Nata{a Vasiqevi}, Selman Trtovac i Aleksandra Axi}. Prikaze stru~nih skupova, tj. nekih izlagawa, dale su Sofija Kojevi}, Gordana Lazarevi}, Aleksandra Nasti}, Dragana Mihailovi}, Maja \or|evi} i Vesna @upan. O publikacijama pi{u Nata{a Vasiqevi}, Milena Mati} i Dubravka Simovi}. Kao teme ove sveske, ili kao „kqu~ne re~i”, mogu se izdvojiti: obrazovawe bibliote~kog osobqa, sistem kvaliteta, prikaz softverskih sistema, ali najve}i utisak ostavqaju radovi na temu e-publikacija, pitawa da li e-kwige ugro`avaju biblioteke ili biblioteke same mogu da se prikqu~e u ovom novom vidu dostupnosti informacija korisnicima. Kao vrlo koristan i pou~an tekst izdvajamo „Kontinuirano obrazovawe visoko{kolskih bibliotekara” Gordane Viloti} i Slavice Nestorovi}-Petrovski. Prikazan je rad biblioteke Nau~nog instituta za veterinarstvo iz Novog Sada i biblioteke Instituta za puteve iz Beograda kroz uticaj i primenu sistema kvaliteta u statusu i poslovawu tih biblioteka. Predstavqen je bibliote~ki sistem BISIS, kao i karakteristike NIBIS programa za automatizaciju bibliote~kog poslovawa. Svim radovima u vezi sa elektronskim kwigama i ~asopisima i wihovom uticaju i razvoju u svetu, pa i kod nas, trebalo bi posvetiti posebnu pa`wu jer su oni primer kako }e se u budu}nosti razvijati bibliote~ka delatnost, a mo`e se sagledati uloga biblioteka i bibliotekara u novom, informacionom vremenu i dru{tvu.

Jelena Angelovski

101

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Visko{kolske biblioteke Informativno glasilo Zajednice biblioteka univerziteta u Srbiji, Beograd, br. 4 (2006)

102

U januaru 2004. godine iza{ao je prvi broj ~asopisa Visoko{kolske biblioteke. Pokretawe ovog glasila usledilo je nakon nekoliko zna~ajnih doga|aja u na{em bibliotekarstvu: visoko{kolske biblioteke su zapo~ele proces me|usobnog povezivawa tokom 2002. godine zahvaquju}i realizaciji projekata „Virtuelna biblioteka Srbije” i „Izgradwa kooperativne mre`e visoko{kolskih biblioteka u Srbiji”, osnovan je Konzorcijum biblioteka Srbije za objediwenu nabavku, koji je obezbedio pristup velikom broju elektronskih ~asopisa u punom tekstu i najzna~ajnijim svetskim bazama podataka za sve univerzitete u Srbiji i, ono bez ~ega se nikako ne mo`e napred – znawe, zapo~ela je kontinuirana edukacija kadrova u visoko{kolskim bibliotekama. Povodom prvog broja glavni i odgovorni urednik dr Stela Filipi-Matutinovi} ka`e: „Posle ~itave decenije stalnog opadawa kvaliteta usluga u bibliotekama uslovqenih situacijom u wihovom okru`ewu, sa novim milenijumom do{lo je i do promena naboqe. Po{to saznawa o ovim promenama nisu jo{ stigla do svih potencijalnih korisnika, Zajednica biblioteka univerziteta u Srbiji donela je odluku da pokrene list Visoko{kolske biblioteke, s osnovnim ciqem da promovi{e rezultate rada biblioteka i upozna {iru javnost sa mogu}nostima koje su u wima prisutne. @eqa nam je i da iska`emo svoju zahvalnost svima koji su pomogli da do promena do|e, kao i da podstaknemo {to vi{e institucija i pojedinaca da pomognu razvoj biblioteka, jer time poma`u {irewe znawa, a znawe je osnov napretka i razvoja kome svi te`imo”.1 ^asopis ima nekoliko stalnih priloga. Jedan od veoma va`nih je razgovor sa nadle`nim osobama iz oblasti nauke, obrazovawa i kulture, iz koga ne samo bibliotekari nego i qudi koji se bave drugim sli~nim profesijama mogu da saznaju {ta se novo priprema u oblasti zakonske regulative, projekata u zemqi i inostranstvu, poboq{awu tehnolo{kih i ostalih uslova rada i sli~no. Zanimqiv je prilog o bibliotekama u na{oj zemqi, wihovoj istoriji, fondovima, redovnim i 1

Prvi, kompletan broj Visoko{kolskih biblioteka u elektronskom izdawu, tj. PDF formatu mo`e se na}i na adresi http://www.unilib.bg.ac.yu/bibliotekarstvo/bilten/index.php

vanrednim aktivnostima, rezultatima rada i mogu}nostima saradwe sa ostalim bibliotekama. Veoma va`ni i iscrpni prilozi odnose se na razne skupove i stru~na savetovawa u zemqi i inostranstvu. Ostali tekstovi, kao npr. bibliotekarstvo u svetu, velike svetske biblioteke, predstavqawe novih kwiga i elektronskih izvora, standardi ili razne stru~ne teme su izuzetno zna~ajni za profesionalni rad bibliotekara i wihovu {to boqu informisanost. U novom broju Visoko{kolskih biblioteka gost redakcije ^edomir [uqagi}, rukovodilac sektora za informaciono dru{tvo pri Ministarstvu nauke i za{tite `ivotne sredine, govori o implementaciji jedinstvenog informacionog sistema u bibliotekarstvu i ukqu~ivawu biblioteka u Forum za informaciono dru{tvo. @eqa redakcije da redovno prati zbivawa u bibliotekarstvu iz zemaqa na{eg okru`ewa, posebno biv{ih jugoslovenskih republika, ostvarena je kroz intervju sa dr Ismetom Ov~inom, direktorom Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Ova biblioteka ima potpisan sporazum o me|unarodnoj saradwi i sa Narodnom bibliotekom Srbije i dr Ov~ina se nada da }e se ta saradwa jo{ vi{e unapre|ivati. Prikaz stru~nog savetovawa „Bibliotekar – struka i profesija”, odr`anog od 15. do 17. juna 2006. u bawi Vrujci, daje pregled tema, prezentovanih referata i zakqu~aka skupa koji se odnose na uspostavqawe jedinstvenih kriterijuma za sticawe stru~nih zvawa. Tu je i prikaz stru~nog skupa „Radionica o elektronskom u~ewu”, odr`anog od 19. do 22. juna u organizaciji Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu i Univerziteta Britanske Kolumbije iz Kanade, na kome se govorilo o mogu}nostima elektronskog u~ewa. Oba organizatora skupa podnela su zahtev za finansirawe projekta pod nazivom „Osnivawe e-learning Centra u Srbiji”, sa sedi{tem u Beogradu. Posebnu pa`wu zaslu`uje prilog Swe`ane Petkovi}, glavnog bibliotekara Katedre za germanistiku Filolo{kog fakulteta u Beogradu, o bibliotekama u Nema~koj. Ona prenosi utiske sa studijskog boravka u Osnabriku i govori o organizaciji i istorijatu biblioteka, zbirkama, starim {tampanim kwigama i obrazovawu bibliotekara u Nema~koj. Tekst Nevene Tomi}, rukovodioca biblioteke Doma kulture „Studentski grad” u Beogradu, govori o bibliotekama crkava i verskih zajednica u Beogradu. Biblioteke verskih zajednica su poseban podtip specijalnih biblioteka i veoma su retke u svetskom bibliotekarstvu. Autorka se

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

osvr}e na nedavno donet Zakon o slobodi vere, crkvama, verskim zajednicama i verskim udru`ewima i ure|ewu odnosa dr`ave i verskih zajednica u okviru tog zakona. Weno istra`ivawe pokazuje da zaposleni i volonteri u ovim bibliotekama `ele da me|usobno sara|uju i profesionalno se usavr{avaju, razmewuju publikacije i koriste fondove, a da bi uspostavqawe zajedni~kog portala sa osnovnim podacima o svakoj biblioteci i wihovo umre`avawe bio projekat od izuzetnog kulturnog zna~aja Katedra za bibliotekarstvo i informatiku Filolo{kog fakulteta Beogradskog univerziteta i Bibliotekarsko dru{tvo Srbije obave{tavaju sve zainteresovane da }e se krajem oktobra 2006. godine odr`ati me|unarodni skup na temu „Lider-

stvo u bibliotekama: spona kulture, nauke i privrede”. Teme skupa su veoma atraktivne i trebalo bi da nas pribli`e me|unarodnim iskustvima i trendovima razvoja savremenog bibliotekarstva. I na kraju, obave{tewe koje bi trebalo da stoji na po~etku. U impresumu svakog broja ovog glasila pi{e da izlazi mese~no, u tira`u od 400 primeraka. Na`alost, verovatno zbog finansijske situacije sa kojom se Zajednica biblioteka stalno suo~ava, redovnost izla`ewa nije primerena `eqi izdava~a i potrebama vernih ~italaca. Nadamo se da }e se stawe popraviti i da }emo mo}i da obradimo i arhiviramo kompletna budu}a godi{ta ovog „na{eg” lista.

Javne biblioteke

teke Nata{e Xipkovi}, marketin{kom nastupu biblioteka Nere Legac-Risti} i prevod teksta „Klasifikacija u Rusiji” Eduarda Sukiasjana. Posebnu pa`wu privukli su nam „Uputstvo o minimumu profesionalnog pona{awa bibliote~kih radnika” Milice Kir}anski, prilog „Biblioteke za slepe Srbije” Svetlane Martinovi} i „Skica izme|u teorije i prakse” Mirka S. Markovi}a. U rubrici Opis je tekst Gordane Viloti} posve}en nagradi „Stojan Novakovi}”, prilozi Vesne Crnogorac o radu Bibliotekarskog dru{tva Srbije, Miqane \uki} i Tatjane Petrovi} o radu Sekcije za javne biblioteke Dru{tva, Vesne Petrovi} o radu Sekcije za {kolske biblioteke, Aleksandre ^vorovi} o volonterskom radu na de~jem odeqewu u Bawaluci, Miloja Radovi}a o Stripoteci u kraqeva~koj biblioteci, Qiqane Stoj~i} o programima u borskoj biblioteci i analiza Vladimira [ekularca „De~ja odeqewa javnih biblioteka Republike Srbije u 2004. godini”. Rubrika Odnosi je rezervisana za prevod teksta „Globalizacija dru{tva i svetska kultura“ Tatjane Grigorjevne Kiseqove.

Javne biblioteke, God. 1, br. 2, 2005, Gradska biblioteka „Bo`idar Kne`evi}”, Ub, glavni urednik Aleksandra Vrane{ Dugo o~ekivani drugi broj ~asopisa Javne biblioteke (iza{ao iz {tampe krajem jula), u rubrici Odrednice donosi preciznu statisti~ku analizu funkcionisawa mre`e javnih biblioteka u Srbiji u 2004. godini Vladimira [ekularca i Dragane Milunovi}, tekst o umre`avawu biblioteka u Vojvodini @eqka Vu~kovi}a, Novke [okice-[uvakovi} i Aleksandre Drap{in, „Analizu Biblioteke Hose Jero – Instituta Servantes u Beogradu” Marije Magariwos Kasal, „Svet biblioteka u Rusiji na po~etku 21. veka“ Gordane Stevi}, „Doublin core” Sawe Antoni}, priloge o pripovetkama i pripovedawu za odrasle u bibliotekama Brajana V. [turma, problemima nabavke i obrade zavi~ajne periodike Marije ^upi}, klasi~nim i savremenim sistemima kori{}ewa i sme{taja bibliote~ke gra|e Jelene \ukanovi}, novim zahtevima koji se postavqaju pred biblio-

Biqana Albahari

Bibliote~ki putokaz ^asopis za decu Gradske biblioteke u Novom Sadu, br. 7 (jun 2006). Junski broj Putokaza posve}uje pa`wu Zmajevim de~jim igrama, jubileju Nikole Tesle, let-

wim programima na de~jem odeqewu novosadske biblioteke, novim izdawima kwiga za decu, a va{oj pa`wi posebno preporu~ujemo prilog o de~jem odeqewu Gradske biblioteke u Kentonu (dr`ava Mi~igen, SAD).

103

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Savremena biblioteka, br. 23, 2006. ^asopis Narodne biblioteke Kru{evac, br. 23 (2006) Uvodnik „Jedna kwiga o Tesli“ Jasne Kartalovi} posve}en je poznatom nau~niku, a u ~ast godi{wice wegovog ro|ewa redakcija mu je posvetila ovogodi{we izdawe ~asopisa Savremena biblioteka. Slede prevodi tekstova „Za{to je va`na intelektualna sloboda” Pola Starxisa, „Ameri~ki patriotski zakon i bibliotekari” Xudit Krug i „Bibliografski opis Karamanlidika zbirke” Selene Ajtak. Vesna Zlati~anin predstavqa projekat BIBLIA, Sowa Ostoji} Centralnu biblioteku Adelaide, glavnog grada Ju`ne Australije, Sowa Veqkovi} biblioteku u finskom gradu Porvo, Paulina Lazi} Sredi{wu biblioteku Srba u Hrvatskoj, Milica Stevano-

Bele`nica List Narodne biblioteke Bor, br. 14 (prole}e-leto 2006)

104

Bibliotekarstvu su u novom broju Bele`nice posve}eni slede}i tekstovi: Jasmina Ninkov pisala je o informacionim potrebama korisnika u kontekstu menaxmentskih aktivnosti javnih biblioteka, Nata{a Male{evi} o {kolskim bibliotekama u vaqevskoj bibliote~koj mre`i, Milica Matijevi} o struci i profesiji bibliotekara, Jelica @ivkovi} o rezultatima ankete sprovedene u borskoj biblioteci, Elizabeta Georgiev o kreativnom osmi{qavawu slobodnog vremena mladih ~italaca, Vesna Crnogorac je dala portret Narodne biblioteke „Stevan Sremac” u Ni{u, Dragica Radeti} se u dva teksta dotakla sveta kwige, a Dragan Mrdakovi} je prikazao novi broj ~asopisa Mons aureus. Tu su i tekstovi o nagradi za kwigu godine, koju zavi~ajnim autorima dodequje biblioteka u Boru, kao i o 21. sajmu kwiga u Boru.

vi} me|unarodnu saradwu kru{eva~ke biblioteke. Sne`ana Nenezi} pi{e o digitalizaciji lokalnih zavi~ajnih zbirki, Mirjana Milivojevi} o anketirawu korisnika biblioteke u Kru{evcu, Qubica Petkovi} o ~itala{tvu Biblioteke crkve Lazarice, Jelica Vasi} o odgovornosti {kolskog bibliotekara u radu sa decom, Stanka Risti} o biblioteci Specijalne bolnice Ribarska Bawa, a Milena Maksimovi} o desetogodi{wici Dru{tva bibliotekara Republike Srpske. Savremena biblioteka donosi i prikaze bibliografije stare i retke kwige i periodike smederevske biblioteke Marine Lazovi} i Gordane Jovanovi} i Kataloga ni{ke periodike, tekstove o izdava~koj delatnosti Biblioteke Matice srpske i biblioteka u Republici Srpskoj, kao i vi{e drugih tekstova koji se ti~u kwi`evnosti i kulturne istorije kru{eva~kog kraja.

M. Paloci

Kada su u pitawu kwi`evnost i kultura: o Steriji je pisao Goran Maksimovi}, Ana Jankovi} o romanu Hollander Vladimira Jagli~i}a, a Violeta Stojmenovi} o Donu de Lilu. Tekstovi Milena Milivojevi}a o @ivku Avramovi}u i Radi{i Dragi}evi}u (Rajku Micinu) i tekst Dragija Tasi}a o „Borskom kwi`evnom teatru” pokrivaju lokalnu kwi`evnu scenu, dok je Branislav Dimitrijevi} pisao o kwizi kao robi. Saradnici iz Muzeja rudarstva i metalurgije u Boru pokrili su teme: Park-muzej u Boru, prvi Majski likovni salon udru`ewa „Vane @ivadinovi} Bor”, izlo`ba crte`a i grafika Bratislava Petrovi}a, rano preminulog borskog umetnika, zatim ukidawe tradicionalnih oglavqa u Crnore~ju (Sla|ana \ur|ekanovi}–Miri}, Suzana Miji}, Danijela Risti}, Du{an Kabi}). ^iwenica je da ~etrdesetak listova, ~asopisa i biltena koji usko i stru~no govore o bibliotekarstvu stoji naspram jednog jedinog lista/~asopisa vezanog za kulturu u Boru. Iskoristi}u ovu priliku da sa izvesnim zadovoqstvom primetim nijansu poja~anog prisustva vanbibliote~kih tema u Bele`nici. Trebalo bi da je i to jedan od

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Kragujeva~ko ~itali{te Kragujeva~ko ~itali{te – List narodne biblioteke „Vuk Karaxi}” Kragujevcu, br. 21 (jun 2006) Sredinom juna pojavio se novi broj Kragujeva~kog ~itali{ta, ~asopisa kragujeva~ke biblioteke. Ovaj broj, iza{ao u vreme obele`avawa zna~ajnih jubileja kragujeva~kog bibliotekarstva (190 godina Biblioteke Kwa`eske kancelarije, 160 godina ^itali{ta i 140 godina Narodne biblioteke u Kragujevcu, prve javne biblioteke u Srbiji), dokazuje hvale vrednu sposobnost ve}ih srpskih biblioteka da iznedre kvalitetno, pou~no i zanimqivo stru~no periodi~no {tivo. Tema broja je inicirana jubilejom Novina serbskih i to je bila dobra prilika za podse}awe na zna~aj ovog prvog slu`benog lista slobodne Srbije. Autori Aleksandra Vrane{, Tatjana Vu-

levantne pokrivke gura polako i sigurno Bele`nicu ka zrelijim i plodnijim kompromisima. Tako bi ona trebalo da ostane bibliote~ki list, a da postane ~asopis za kulturna i dru{tvena pitawa i objavqivawa (kwi`evnost i umetnost).

Goran Milenkovi}

li} i Ninoslava Milanovi} iz razli~itih uglova, ali sa istom posve}eno{}u, analiziraju Kragujevac kao kolevku srpskog novinarstva. Tekstovi Slavice Jagli~i}, Violete Jovi~inac-Petrovi}, Mile Stefanovi} i Sne`ane Radovi} se bave ~itala~kom kulturom najmla|e i adolescentske publike, ina~e veoma aktuelne ciqne grupe u bibliote~kom svetu danas. Novi programi i nove publikacije predstavqene su tekstom Ivane Petkovi} o Ameri~kom kutku u Kragujevcu, kao i tekstovima Tomislava Kewi}a (Horacije – prvi put me|u Srbima u celosti) i Jadranke Vejnovi}-Andreji} (Novi naslovi i novi prevodi). U rubrici Feqton Gordana Vu~kovi} se bavi istorijom Kragujevca, a u Vestima biblioteka se hvali novopolo`enim stru~nim ispitima. Na kraju, veoma informativni letopis kulturnih doga|awa predstavqa bogatu aktivnost kragujeva~ke biblioteke od januara do decembra 2005. godine.

Milun Vasi}

Dobrivoje Arsenovi} „Tajni `ivot lutaka”

dokaza o proklamovanoj i te{ko ste~enoj ozbiqnosti lista – ozbiqnosti koju, vi{esmisleno, o~ekuje ve}ina wegovih ~italaca. Smatram da je tematska ekvilibristika u kojoj se nalazi ovaj list zapravo pravo tle za wegovo trajawe i prihvatawe. Nepokrivenost kulturne i dru{tvene pro{losti i sada{wosti tekstom, pogledom i stavom i nepostojawe neke druge re-

105

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Slovo ]irilovo Biblioteka "Bra}a Nastasijevi}", Gorwi Milanovac, br. 2 (2005), 3 (2006) Poznato je da je Biblioteka „Bra}a Nastasijevi}” u Gorwem Milanovcu pre dve godine dobila certifikat za Sistem menaxmenta kvalitetom. O po~ecima i radu na primeni standarda JUS ISO 9001:2001 pi{e Vladislav Panteli}. Mirijana Mokrov~ak-Gli{ovi} daje kratak istorijat izdvojenih odeqewa gorwomilanova~ke biblioteke, Irena Vasi} se osvr}e na rad de~jeg odeqewa, a u ~asopisu Slovo ]irilovo mo`emo prona}i i podatke koji se odnose na rad biblioteke, wene programe, izdawa i zaposlene. Ve}i deo ~asopisa se odnosi na kwige objavqene u Gorwem Milanovcu i na izdawa zavi~ajnih pisaca. Poseban blok je posve}en Dragi{i Vasi}u i bibliografijama zavi~ajnih pisaca i izdava~a, a priredila ih je Slavica \uri}. Pored uobi~ajenih informacija o programima i izdava~koj delatnosti gorwomilanova~ke biblioteke, Slovo ]irilovo u novom broju dono-

Novine Beogradskog ~itali{ta Biblioteka grada Beograda, br. 7-8 (mart-april 2006), 9-10-11 (maj-jun-jul 2006)

106

Novine Beogradskog ~itali{ta, list najpre posve}en „stvarawu, izdavawu, ~itawu i tr`i{tu kwiga” u prole}nom dvobroju donosi nastavak teksta „Dr`ava i kultura“ glavnog urednika Stani{e Ne{i}a, predstavqene su biblioteke u Lazarevcu i Kraqevu, Biqana Labovi} pi{e o multimedijalnom CD-u Biblioteke „Milutin Boji}”, a me|u prikazima novih kwiga i ~asopisa su i anotacije o Bibliografiji ~asopisa Institut za puteve 1970–2003, bibliografiji ~asopisa Gradac, zborniku radova Ekonomska uloga bibliote-

si napise „Za i protiv izdvojenih odeqewa” Gordane Simi}, „Nova oprema i mogu}nosti programskog paketa ‘Biblis’” Gorana Mili}evi}a, „Koristi od primene sistema ISO 9000 stalno se potvr|uju” Irene Vasi} i Vladislava Panteli}a, „Primena standarda za sistem menaxmenta kvalitetom...” Alise Mari}. Tu su i tekstovi o internet prezentaciji biblioteke „Bra}a Nastasijevi}”, Me|unarodnom nau~nom skupu „Deca i biblioteke”, rezultatima ankete o zadovoqstvu korisnika uslugama biblioteke, kolektivnom u~lawewu u~enika, obele`avawu Dana bibliotekara, radu Saveta korisnika biblioteke, akciji „Jedna ku}a, jedna kwiga” Mesnog odbora Kola srpskih sestara, saradwi lokalnog kwi`evnog kluba i biblioteke i drugi. Pa`wu privla~i rubrika Se}awa posve}ena ^edomiru Mirkovi}u i tekst „Stripovi i de~ji listovi ‘De~jih novina’ u na{oj biblioteci“ Marije Petkovi}, a broj zatvara bibliografija izdawa „De~jih novina”, koju je priredila Slavica \uri}.

M. Paloci

ka u savremenom dru{tvu, Zborniku radova posve}enom Du{anu Martinovi}u, Bibliote~kom putokazu i Pan~eva~kom ~itali{tu. Kao separat je objavqen luksuzan katalog izlo`be posve}ene obele`avawu 200-godi{wice ro|ewa Jovana Sterije Popovi}a. Broj je najve}im delom posve}en 150-godi{wici ro|ewa Nikole Tesle, a vi{e priloga 150-godi{wici ro|ewa Stevana Mokrawca, predstavqena je ~a~anska biblioteka, majski stru~ni skup bibliotekara Republike Srpske u Trebiwu, izlo`ba (otvorena na Zavi~ajnom odeqewu Biblioteke grada Beograda) Dejana Vuki}evi}a i Nemawe Radulovi}a „Masonski simboli na staroj srpskoj kwizi”, razgovor sa Mirkom S. Markovi}em, rukovodiocem biblioteke „\or|e Jovanovi}”, tekst Dimitrija Stefanovi}a o novoosnovanom Dru{tvu {kolskih bibliotekara Srbije i prikaz dvanaestog broja ~a~anskog Glasa biblioteke. Sajamski broj je u pripremi i potra`ite ga na novom redizajniranom sajtu Biblioteke grada Beograda http://www.bgb.org.yu/tst/gl/GL.html.

M. Paloci

IZLOG Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Novi broj ~asopisa Mons Aureus ^asopis za kwi`evnost, umetnost i dru{tvena pitawa Narodne biblioteke Smederevo, br. 12 (2006), 13 (2006) U dvanaestom broju smederevskog ~asopisa za kwi`evnost, umetnost i dru{tvena pitawa Mons Aureus prilozi su podeqeni u jedanaest blokova-rubrika. I ovog puta je nagla{ena osobena koncepcija zasnovana na poku{aju da se

usklade polifonost poetika, dru{tvenih i esteti~kih stavova i tematsko-`anrovska i zna~ewska koherencija. Ve} tradicionalno, ~asopis zatvara rubrika Ekslibris, gde Aleksandra Vrane{ pi{e o Katedri za bibliotekarstvo beogradskog Filolo{kog fakulteta i doprinosu akademika Miroslava Panti}a osnivawu i razvoju ove katedre. Aktuelna pitawa savremenog bibliotekarstva razmatra Aleksandra Vrane{ u bloku Ekslibris (Formalno-pravne i institucionalne pretpostavke za profesionalizaciju bibliote~ke delatnosti).

Legat

Leskova~ki Legat, koji je osnovao i ure|ivao Sa{a Haxi Tan~i}, od pro{log broja ima no-

vog glavnog i odgovornog urednika. To je Neboj{a Krsti}, novi direktor biblioteke. Posledwi broj dostupan na http://www.nbleskovac.org.yu/ clanci.htm je broj 10 (april– jun 2006). Glasilo je posve}eno kwi`evnosti i lokalnoj kulturnoj tradiciji.

Vladimir Markovi} „San”

Elektronski ~asopis Narodne biblioteke "Radoje Domanovi}" Leskovac, br. 10 (apriljun 2006) ÞÞÞ.nbleskovac.org.Úu/clanci.htm

107

SERVIS Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

Hronika Gradske biblioteke Pan~evo MAJ 16. maj – Predstavqena kwiga Milana St. Proti}a Izneverena revolucija (1. i 2. deo). Gosti: prof. dr Leon Koen i mr Miroslav Svir~evi}. 23–27. maj – ^etvrti majski dani kwige 30. maj – Promocija romana Sa Crwanskim u Londonu (priredio Dragan R. A}imovi}) i Pisma qubavi i mr`we (priredio Radovan Popovi}). O kwigama govorili Anita Pani}, urednik u kulturno-umetni~kom programu RTS-a i kwi`evni kriti~ar, i mr Svetlana [aetanovi}-Dimitrijevi}, kwi`evni kriti~ar. JUN 2. jun – Promovisana akcija „Zdrav `ivot je sre}an `ivot”, u organizaciji ~asopisa Zdrav `ivot. U~esnici ve~eri: Georgij Nazarov (tema: „Tajne ~i{}ewa organizma – zdrava glava”) i novinar Goran Koji} (bro{ura Kako `iveti zdravije u leto). SEPTEMBAR 15. septembar – Predavawe o zdravoj ishrani: „Adaptogeno biqe – lekovito biqe 21. stole}a” odr`ao biolog Dragan Tabakovi}.

19. septembar – Predstavqeni ~lanovi Me|unarodne kwi`evne kolonije „^ortanovci 2006”: Mojca Kumerdej (Slovenija), Mario Benedeti (Italija), Zvonko Makovi} (Hrvatska), Eva Zonenberg (Poqska), Hoze Huan Kantaveja ([panija), Igor Marojevi}, Milica Mi}i}–Dimovska, Vule @uri} i Dejan Ili}. 20. septembar – U okviru kwi`evne ve~eri Radmile Timotijevi}-Popovi} predstavqen wen roman Kad je cvao divqi kesten. O romanu je govorila mr Milena Stojanovi}, a odlomke je ~itala dramska umetnica Marija Ga{i}. 28. septembar – Predstavqena kwiga Qudska prava – crna rupa Tomislava Krsmanovi}a. U~estvovali: prof. dr Marko Mladenovi} (pravnik), dr Stevan Petrovi} (psihijatar) i autor. 29. septembar – Na promociji ~asopisa Zdrav `ivot i akcije „Zdrav `ivot je sre}an `ivot” u~estvovali Georgij Nazarov i Goran Koji}. Tema: „Kako `iveti zdravije u jesen”. OKTOBAR 4. oktobar – Predstavqena izdava~ka ku}a „Artprojekt” i ~asopis Natron. Gosti ve~eri: Radivoj [ajtinac, Dragan Doli}, Dalibor Bubwevi} i Ivan Danikov.

Majski dani kwige u Pan~evu

108

Utorak, 23 . maj 20,05 – Kwi`evno ve~e Qubice Arsi}, uvodna re~ Nemawa Rotar, voditeq Vule @uri} ^itaonica Gradske biblioteke 21,35 – Koncert nagra|enih u~enika Muzi~ke {kole „Jovan Bandur” ^itaonica Gradske biblioteke

19, 20 – Kwi`evno ve~e @ivorada Lazi}a i predstavqawe Kwige o Vojvodi, govorio Dragan Mrdakovi}, tekstove ~itala glumica Dragica Maksimovi} ^itaonica Gradske biblioteke 21,20 – Koncert Uro{a Doj~inovi}a, gitara ^itaonica Gradske biblioteke

Sreda, 24. maj 12,00 – Slava Gradske biblioteke Pan~evo sveti Kirilo i Metodije Galerija Gradske biblioteke 19,20 – Multimedijalna i ambijentalna izlo`ba radova Milije Beli}a i modni performans Mire Odalovi} Galerija Gradske biblioteke

Petak, 26. maj 18,10 – Ve~e pisaca Udru`ewa kwi`evnika i likovnih stvaralaca „Milo{ Crwanski” Banatski Karlovac ^itaonica Gradske biblioteke 20,20 – Kwi`evno ve~e Kraqeva~kog pesni~kog kluba, u~estvovali: Dejan Aleksi}, Veroslav Stefanovi}, Milo{ Mili{i} i @ivorad Nedeqkovi} ^itaonica Gradske biblioteke

^etvrtak, 25. maj

SERVIS Pan~eva~ko ~itali{te br. 9

21,35 – Koncert Gorana Stankovi}a i prijateqa (Bor) „Pevamo pesnike” Plato ispred Centra za kulturu Pan~evo Subota, 27. maj 18,10 Ve~e Udru`ewa kwi`evnika i kwi`evnih prevodilaca Pan~evo

^itaonica Gradske biblioteke 19,40 – O romanu Pasji tango Ale{a ^ara iz Qubqane govorili Ana Ristovi} i Vule @uri} ^itaonica Gradske biblioteke 21,10 – Kabare Gorana Sultanovi}a „Putuj Evropo” ^itaonica Gradske biblioteke

Elektronska ~itaonica Gradska biblioteka Pan~evo je 2003. godine osnovala Informati~ki centar ili Elektronsku ~itaonicu sa pet terminala za pristup internetu. Prednost rada na kompjuterima u Gradskoj biblioteci je pre svega u brzini prenosa informacija (vi{estruko br`i protok u odnosu na modemsku vezu), u kvalitetnoj kompjuterskoj opremi, stru~noj pomo}i i komforu. Radno vreme: od 8 do 20 sati.

Cenovnik usluga Elektronske ~itaonice Kori{}ewe interneta 50 dinara sat [tampawe: u crno-beloj tehnici, bez slika 5 dinara strana u crno-beloj tehnici, sa slikama 25 dinara strana u koloru, bez slika 50 dinara strana u koloru, sa slikama 75 dinara strana Skenirawe: 10 din strana A4 Narezivawe kompakt-diska 50 dinara

Godi{wa ~lanarina Godi{wa ~lanarina iznosi 500 dinara. Deca, studenti (do 27 godina), penzioneri i vojnici pla}aju 400 dinara, a poseban popust va-

`i za |ake prvake i grupno u~lawivawe u~enika osnovnih {kola (vi{e od 10 u~enika). Za wih ~lanarina iznosi 200 dinara.

Zlo~in i kazne De~je odeqewe

Pozajmno odeqewe za odrasle

od 2 do 3 meseca 50 dinara od 3 do 6 meseci 150 dinara od 6 do 10 meseci 300 dinara od 10 do 12 meseci1.000 dinara

od 2 do 3 meseca 100 dinara od 3 do 6 meseca 300 dinara od 6 do 10 meseca 600 dinara od 10 do 12 meseci1.000 dinara

Po isteku godinu dana sledi opomena i utu`ivawe nesavesnih ~italaca.

RADNO VREME BIBLIOTEKE Svakog radnog dana od 8 do 20 Subotom od 8 do 14 Nedeqom ne radi

www.biblioteka-pancevo.org.yu

109

Pretplatnici u 2006. godini (do zakqu~ewa broja): Javne biblioteke - Op{tinska biblioteka „Vuk Karaxi}” Alibunar - Narodna biblioteka Ariqe - Narodna biblioteka Bela Crkva - Narodna biblioteka „Jovan Gr~i} Milenko” Beo~in - Mati~na biblioteka „Qubomir Nenadovi}” Vaqevo - Biblioteka „Di{a Anti}” Vladimirci - Narodna biblioteka „Bora Stankovi}” Vrawe - Narodna biblioteka „Danilo Ki{” Vrbas - Gradska biblioteka Vr{ac - Op{tinska biblioteka Gaxin Han - Narodna biblioteka „Veqko Dugo{evi}” Golubac - Biblioteka Centra za kulturu, sport i turizam op{tine Lu~ani „Draga~evo“ Gu~a - Resavska biblioteka Despotovac - Narodna biblioteka „Detko Petrov” Dimitrovgrad - Op{tinska narodna biblioteka „Veqko Petrovi}” @abaq - Biblioteka „Branko Radi~evi}” @iti{te - Mati~na biblioteka „Svetozar Markovi}” Zaje~ar - Narodna biblioteka „Dr \or|e Nato{evi}” In|ija - Srpska ~itaonica i kwi`nica u Irigu - Narodna biblioteka „Radislav Nik~evi}” Jagodina - Narodna biblioteka „Jovan Popovi}” Kikinda - Op{tinska biblioteka „Dr Dragi{a Vito{evi}” Kni} - Narodna biblioteka „Wego{” Kwa`evac - Op{tinska biblioteka Kova~ica - Biblioteka „Vuk Karaxi}” Kovin - Narodna biblioteka Kosjeri} - Biblioteka „Janko Veselinovi}” Koceqeva - Narodna biblioteka „Stefan Prvoven~ani” Kraqevo - Narodna biblioteka Kula - Biblioteka „Nikola Sikimi} – Maksim” Ku~evo - Op{tinska biblioteka „Slovo” Lapovo - Narodna biblioteka „Radoje Domanovi}” Leskovac - Biblioteka „Milovan Gli{i}” Qubovija - Narodna biblioteka Negotin - Narodna biblioteka „Stevan Sremac” Ni{ - Narodna biblioteka „Dositej Obradovi}” Novi Pazar - Gradska biblioteka u Novom Sadu - Op{tinska narodna biblioteka Opovo - Narodna biblioteka Ose~ina - Narodna biblioteka „Branko Radi~evi}” Oxaci - Narodna biblioteka „Dr Vi}entije Raki}” Para}in - Narodna biblioteka Pe}inci - Narodna biblioteka Plandi{te - Narodna biblioteka „Ilija M. Petrovi}” Po`arevac - Gradska biblioteka Priboj - Mati~na biblioteka „Vuk Karaxi}” Prijepoqe - Biblioteka Centra za kulturu, obrazovawe i informisawe „Gradac” Ra{ka - Narodna biblioteka „Ribnikar” Rekovac - Resavska biblioteka Svilajnac - Biblioteka „Muhamed Abdagi}” Sjenica - Narodna biblioteka Smederevska Palanka - Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki” Sombor - Mati~na biblioteka „Gligorije Vozarevi}” Sremska Mitrovica - Narodna biblioteka „\ura Jak{i}” Srpska Crwa - Narodna biblioteka „Dositej Obradovi}” Stara Pazova - Gradska biblioteka Subotica - Narodna biblioteka „Radoje Domanovi}” Surdulica - Narodna biblioteka „Stojan Trumi}” Titel - Gradska biblioteka „Bo`idar Kne`evi}” Ub - Biblioteka {aba~ka - Narodna biblioteka „Simeon Pi{~evi}” [id

Pan~eva~ko ~itali{te : ~asopis Gradske biblioteke Pan~evo, godina V, broj 9, novembar 2006. ISSN 1451-3048 UDC 02 Izlazi polugodi{we (u novembru i maju) Za izdava~a: Nemawa Rotar, direktor Glavni i odgovorni urednik: Goran Trailovi} Zamenik glavnog i odgovornog urednika: @arko Vojnovi} Redakcija: Ivana Abramovi}, Miqana Aleksi}, @arko Vojnovi}, Nemawa Rotar, Gordana Stoki} i Goran Trailovi} Grafi~ko ure|ewe i prelom: Duwa [a{i} Lektor i korektor: Srbijanka Ivkovi} Likovno re{ewe korica: Dragan Pe{i} Izdava~: Gradska biblioteka Pan~evo, 26000 Pan~evo, Nemawina 1 telefoni: 013/513-755, 314-455, 314-655, faks 013/514-755 e-mail: paknjiga¿biblioteka-pancevo.org.yu [tampa: Gradska narodna biblioteka „@arko Zrewanin”, Zrewanin Tira`: 800

www.biblioteka-pancevo.org.yu

Godi{wa pretplata na ~asopis je 500 dinara. Cena komercijalnih oglasa u ~asopisu: unutra{we strane: 5.000 dinara zadwa korica ~asopisa: 10.000 dinara. Zahteve za pretplatu slati - na adresu: Nemawina 1, 26000 Pan~evo - na telefon : 013- 513-755, - na faks: 013- 514-755 - na e-mail trailo¿panet.co.yu ili paknjiga¿biblioteka-pancevo.org.yu

Na osnovu mi{qewa Pokrajinskog sekretarijata za obrazovawe i kulturu AP Vojvodine, broj 106-413-00828/2002 od 26. 12. 2002. godine, Pan~eva~ko ~itali{te je oslobo|eno pla}awa poreza na promet.

Pan~eva~ko ~itali{te u 2006. godini sufinansira Op{tina Pan~evo

Specijalne biblioteke: - Biblioteka Centra za vojnonau~nu dokumentaciju i informacije Beograd - Biblioteka Instituta za puteve Beograd - Biblioteka Ministarstva finansija Republike Srbije - Biblioteka Doma kulture „Studentski grad” Novi Beograd - Biblioteka Galerije Pavla Beqanskog Novi Sad - Biblioteka Zavoda za za{titu prirode Srbije Novi Sad - Biblioteka NIS Rafinerije nafte Novi Sad - Biblioteka Srpskog narodnog pozori{ta Novi Sad - Biblioteka NIS Rafinerije nafte Pan~evo - Biblioteka Op{tinskog suda Pan~evo

[kolske biblioteke: - Biblioteka Osnovne {kole „Du{an Jerkovi}” Banatski Karlovac - Biblioteka Tehni~ke {kole „Sava Mun}an” Bela Crkva - Biblioteka Osnovne {kole „1. maj” Vladimirovac - Biblioteka Osnovne {kole „Jovan Sterija Popovi}” Vr{ac - Biblioteka Osnovne {kole „Paja Jovanovi}” Vr{ac - Biblioteka Osnovne {kole „\ura Jak{i}” Ka} - Biblioteka Elektrotehni~ke {kole „Mihajlo Pupin” Novi Sad

Pojedinci - Julka Maksimovi} ^enta

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 02 PAN^EVA^KO ~itali{te : list Gradske biblioteke Pan~evo / glavni i odgovorni urednik Goran Trailovi}. - God. 1, br. 1 (2002) - . - Pan~evo (Nemawina 1) : Gradska biblioteka Pan~evo, 2002- (Pan~evo : Grafos internacional d.o.o.). - 30 cm Polugodi{we ISSN 1451-3048 = Pan~eva~ko ~itali{te COBISS.SR-ID 103321612